Više posla, ali manja zarada - Dobit mikrokreditnih organizacija za devet mjeseci iznosila 9,46 mil KM

Iako su mikrokreditne organizacije u Srpskoj za devet mjeseci ove godine plasirale više novca nego u istom periodu lani, njihova zarada, koja je na kraju septembra iznosila 9,46 mil KM, manja je za 3,15 miliona.

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, mikrokreditni sektor u Srpskoj čini 14 organizacija, od čega 12 mikrokreditnih društava i dvije mikrokreditne fondacije sa više od 148 organizacionih dijelova.

Prema podacima iz najnovijeg izvještaja Agencije za bankarstvo, od 12 mikrokreditnih društava, deset ih je iskazalo ukupnu neto dobit od 10,5 mil KM, dok su dvije iskazale neto gubitak od milion maraka.

- Jedna mikrokreditna fondacija u Srpskoj imala je manjak prihoda nad rashodima u iznosu od 117.000 KM, dok je druga imala višak prihoda nad rashodima u iznosu od 105.000 KM - naveli su u Agenciji.

U izvještaju je navedeno da su mikrokreditne organizacije u Srpskoj za devet mjeseci ove godine plasirale ukupno 329,79 mil KM, od čega se na kredite fizičkim licima odnosi 324,28 mil KM.

U istom periodu prošle godine mikrokreditne organizacije u RS plasirale su kredite u iznosu od 296,22 mil KM, od čega se na kredite građanima odnosilo 291,61 mil KM.

Ekonomisti ističu da je, sudeći prema navedenim podacima, posebno o kreditnoj zaduženosti, očigledno sve manje onih koji mogu da prežive od svojih ličnih primanja, te da su prinuđeni da posežu za kreditima u mikrokreditnom sektoru.

- Kao i nebrojeno puta do sada, u vrijeme pandemije pokazalo se da je mikrokreditni sektor najaktuelniji u zemljama sa niskim nivoom plata. Građani svoje trenutne poteškoće rješavaju novim zaduženjima i po tom osnovu raste ukupna masa sredstava datih pojedincima, a sa druge strane, i pored povećanja obima posla, mikrokreditne organizacije imaju manju zaradu u odnosu na godinu prije virusa - rekao je za Glas Srpske ekonomista Zoran Pavlović.

Dodao je da je dostupnost glavni razlog zbog kojeg građani najčešće posežu za zaduživanjem u mikrokreditnim organizacijama, iako te kredite prate izuzetno visoke kamate. Pavlović je naglasio da u savremenim zemljama koje se brzo razvijaju mikrokrediti gube na značaju.

- Ovakav trend sigurno će biti nastavljen i u budućnosti, bar dok se ne nađe neko rješenje za ovu pandemiju, bilo da je riječ o primjeni vakcine ili generalno smanjenju broja zaraženih, teško da možemo očekivati ekonomski napredak - dodao je Pavlović.

Zoran Pavlović ističe da se za dvije decenije u potpunosti promijenio trend kada je riječ o zaduživanju kod mikrokreditnih organizacija.

- Naime, 2000. zajmove u mikrokreditnom sektoru uglavnom su uzimali oni koji su pokretali male biznise, dok je danas situacija potpuno drugačija i kredite u tim organizacijama podižu građani kako bi pokrili redovne životne troškove - rekao je Pavlović, dodavši da je evidentan pad privredne aktivnosti u Srpskoj.