Natprosječan urod kukuruza u Semberiji - Kvalitet odličan, ali ratari ne očekuju veliku zaradu
Semberija je najveća žitnica u Bosni i Hercegovini, a ove godine kukuruzom je zasijano 20.000 hektara zemljišta.
- Ove godine temperatura nam je iznad prosjeka, a kukuruz dozrijeva velikom brzinom. To bi se moglo u manjoj mjeri odraziti na kvalitet sorti 500 i 600, ali u suštini rod je odličan i veoma lijepo izgleda, a za nekih 15 dana nam slijedi efektivno branje - kazao je za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Sela Semberije.
Ovogodišnja otkupna cijena još uvijek nije utvrđena, ali je zbog natprosječnog kvaliteta poljoprivrednici očekuju znatno boljom u odnosu na lani kada se ona kretala 25 feninga po kilogramu.
- Međutim i pored dobre cijene mi ćemo biti u problemu zbog otežanog plasmana proizvoda na tržište. Zbog toga ćemo kukuruz najviše iskoristiti za ishranu životinja - kazao je Bakajlić, podsjetivši da se proizvođači ove žitarice susreću i sa problemom koji je vezan za cijenu repromaterijala jer je ona veća za 20% u odnosu na zemlje regije.
Pandemija koronavirusa nanijela je štetu i semberskim poljoprivrednicima, zbog čega će ovogodišnja jesenja sjetva biti znatno siromašnija u odnosu na ranije godine jer će se zasijati mnogo manje količine pšenice.
- Optimalan rok za jesenju sjetvu je između 20. oktobra i 1. novembra, ali već sada znamo da ljudi odustaju od svojih parcela. Bit ćemo u velikom problemu koji će nas veoma brzo dočekati. Ovu godinu mi ćemo općenito pamtiti jer smo imali natprosječan urod šljive, pšenice i povrća, ali tržište i cijene su nam stvorile problem. Tržište je veoma nestabilno te ljudi smanjuje svoje aktivnosti, što je i sasvim normalno - nastavlja Bakajlić.
Govorći o podsticajima, Bakajlić ističe da u semberskoj regiji postoje određeni problemi i po tom pitanju, posebno naglašavajući situacije netransparetnih dodjela novčanih sredstava od nadležnih.
- Mi smo određene podsticaje dobili za rodnu pšenicu u 2020. godini i utvrđene su neregularnosti u neujednačenim parcelama, greškama u administraciji i slično, a najveću štetu su tu osjetili upravo poljoprivrednici. Nismo zadovoljni, tu postoji mnogo malverzacija i njima se mora stati u kraj - ukazao je na probleme Bakajlić.