Za popis poljoprivrede ne treba zakon - Istraživanje moguće realizovati na osnovu zajedničke metodologije statističkih agencija

Iako je po zaključku Savjeta ministara BiH Agencija za statistiku BiH formirala Radnu grupu za izradu zakona o popisu poljoprivrede, do danas po tom pitanju nije urađeno ništa, a jedini način da se u skorije vrijeme dođe do tog popisa je da Savjet ministara BiH povuče svoj zaključak i statističkim agencijama prepusti da se dogovore da popis urade na osnovu zajedničke metodologije, a ne zakona.

U Agenciji za statistiku BiH su potvrdili za Nezavisne da su postupili po zaključku Savjeta ministara BiH i da su formirali Radnu grupu za izradu zakona, ali im nisu rekli dokle se stiglo s tim poslom. Zanimljivo je da u ovoj radnoj grupi, prema nezvaničnim informacijama, ne učestvuju entitetski zavodi za statistiku.

- Republički zavod za statistiku Republike Srpske ne učestvuje u izradi zakona o popisu poljoprivrede, u skladu sa stavom da za popis poljoprivrede nije neophodan zakon - rekli su Nezavisnim u tom zavodu.

Izvor Nezavisnih blizak statističkim agencijama kaže da su se statističari i predstavnici tri statističke institucije još ranije dogovorili da se u popis poljoprivrede ide na bazi zajedničke metodologije, koja je dobrim dijelom usaglašena, ali da je onda stari saziv Savjeta ministara BiH naprasno i bez ikakve potrebe zaključio da treba raditi zakon o popisu poljoprivrede.

- To je bila odluka koja je ukočila kompletan proces i ona je donesena po prijedlogu Direkcije za evropske integracije. Suluda odluka poslije koje je sve stalo jer trenutno se ništa ne dešava i ne radi u vezi s popisom poljoprivrede, iako je on više nego neophodan - ispričao je izvor Nezavisnih.

Kada je riječ o samom popisu poljoprivrede, posljednji je u BiH urađen prije 60 godina, a poljoprivrednici i poljoprivredni proizvođači sve više se suočavaju sa problemima jer nema popisa. Recimo, mnogi projekti i povlačenje sredstava iz fondova EU zavise upravo od popisa, kao i izvoz određenih proizvoda.

O neophodnosti popisa nedavno je govorio i Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji je rekao da se što prije to mora uraditi.

- Raduje me činjenica da je Ministarstvo poljoprivrede RS dostavilo popunjen upitnik za izvoz crvenog mesa za zemlje EU i da će sutra dostaviti i za Kinu. Apelujem na strukturu u Federaciji BiH da to uradimo zajedno kako bismo omogućili ljudima koji se bave proizvodnjom crvenog mesa da mogu da prodaju svoje proizvode na ta važna tržišta - ustvrdio je juče Košarac.

Najavio je radni sastanak s predstavnicima oba entitetska poljoprivredna udruženja u vezi s obilježavanjem stoke.

Kada je riječ o samim rokovima, stručnjaci ističu da u slučaju da Savjet ministara povuče svoj raniji zaključak o izradi zakona o popisu poljoprivrede, dogovor unutar BiH kao i metodologija mogu biti završeni u roku od šest mjeseci do godinu dana.

- U suprotnom, sa zakonom se možemo u blatu valjati godinama jer je to onda politička priča. Popis bi koštao oko 25 mil KM - ispričao je izvor Nezavisnih, dodajući da Evropa prije nego što odobri uvoz nečega iz BiH želi da zna čime BiH raspolaže kako se ne bi dešavao reeksport određenih proizvoda, s čim je BiH već imala problema - od oraha, jabuka do mesa u Tursku.

U Republičkom zavodu za statistiku kažu da između tri statističke institucije postoji saradnja kada je u pitanju popis poljoprivrede te da će u aprilu ove godine biti realizovano istraživanje o pokrivenosti poljoprivrednih gazdinstava na osnovu kojeg će se utvrditi budući okvir punog popisa poljoprivrede koji bi trebalo da bude sproveden 2021.

- Pomenuto istraživanje će realizovati sve tri statističke institucije na osnovu zajedničke metodologije, a u RS će biti obuhvaćeno 78 popisnih krugova, odnosno 5.400 domaćinstava - rekli su Nezavisnim u Republičkom zavodu za statistiku.