NavMenu

Naučnike zbunjuje prirodna otpornost nekih ljudi na zagađen vazduh - Ključ se krije u DNK predaka

Izvor: Glas Srpske Četvrtak, 16.01.2020. 08:59
Komentari
Podeli
(Foto: LanaElcova/shutterstock)
Pod naslovom "Zašto je zagađenost vazduha tako opasna" New York Times je objavio članak čiji autori tvrde da zagađenost vazduha nije moderan problem i poručuju da se "odgovor možda nalazi u našem DNK".

Autori, stručnjaci za zagađenost vazduha tvrde, naime, da su toksini koji se nalaze u vazduhu štetni do te mjere da su mogli da utiču na ljudsku evoluciju.

Vatra koja hara Australijom udaljena je od Sidneja skoro 200 kilometara, ali dim koji se diže može se vidjeti na snimcima koje šalju sateliti koji kruže oko Zemlje.

Ništa manje nije štetan gusti smog koji se zimi diže iznad Nju Delhija, koji je i ove godine zauzeo neslavno mjesto kao grad s najgušćim smogom na svijetu.

Zagađeni vazduh šteti milijardama ljudi, jer napolju udišemo vazduh koji je zagađen izduvnim gasovima saobraćaja. Ništa manje ako ne i više je zagađen dimom koji ispuštaju fabrike na ugalj ili rafinerije. Loženje vatre u kućama da bi se kuvalo ili grijalo u siromašnim zemljama truje vazduh koji udišu milioni stanovnika. Više od milijarde ljudi dodaje toksine vazduhu dok puše.

U svijetu 92% ljudi živi na mjestima gdje veoma sićušne čestice udišu sa vazduhom, a te su najštetnije za ljudsko tkivo.

Svjetska zdravstvena organizacija odredila je šta može da se smatra čistim to jest zdravim vazduhom, dok su zagađeni vazduh i pušenje zajedno "krivi" za smrt 20 miliona ljudi godišnje.

Toksini koji se nalaze u vazduhu škode nam na iznenađujuće puno načina. Osim već davno potvđene uzročnosti nastanka raka pluća i oboljenja srca, istraživači nalaze nove veze sa bolestima kao što su dijabetes i Alcajmerova bolest.

Naučnike zbunjuje i neobjašnjiva otpornost koju neki ljudi posjeduju prema zagađenom vazduhu. Neki tvrde da se ta otpornost krije u našoj dalekoj prošlosti kada nije bilo ni cigareta niti izduvnih gasova da nam zatruju vazduh.

Naši daleki preci su i na samom početku evolucije dok su još bili bliži majmunima nego čovjeku udisali zagađeni vazduh u kome je bilo toksičnih čestica od posljedica požara, zemljotresa toksičnog vazduha u pećinama...

Ti daleki preci su mogli da stvore imunitet prema toksičnim česticama u vazduhu i taj imunitet su prenosili na potomke, tvrde neki antropolozi.

To evoluciono naslijeđe može da povećava našu neotpornost na bolesti koje se mogu povezati sa novim formama zagađivanja vazduha.

Prije sedam miliona godina Afrika je počela da dobija u centralnom delu pustinju, a na jugui i istoku su nikle savane. Preci šimpanzi i gorila su ostali u šumama dok se čovjekov predak privikao na novo okruženje. Postao je dvonožac što mu je omogućavalo da trči kroz savanu.

Ti naši preci su morali da se priviknu da ih povremeno pogode pješčane oluje iz pustinje i da udišu čestice silikonskih zrnca koja su škodila njihovim plućima.

Guste šume su zaštitile majmune od pijeska, ali su čovjekovi preci u savani udisali tu pustinjsku prašinu, jer nisu imali gdje da se sklone.

Pluća naših predaka bila su iritirana polenom i česticama fekalija bezbrojnih životinja koje su pasle na travnjacima.

Naučnici smatraju da je potrebno obaviti ispitivanje gena da bi se saznalo da li ljudi koji su otporni na dim cigareta i druge zagađivače vazduha posjeduju genetsku otpornost prema takvim zagađivačima.

Jedan od tih gena je MARCO, koji osigurava stvaranje molekula koji proizvode imune ćelije u plućima. Te ćelije uklanjaju bakterije, ali i čiste pluća od silikonske prašine.

Ljudska verzija gena MARCO je vidno drugačija od majmunskih i ta promjena se dogodila najmanje prije pola miliona godina.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.