Kako do novca za privredu u BiH - Iako je više izvora finansiranja, bankarski krediti najzastupljeniji
Izvor: eKapija
Srijeda, 12.10.2016.
08:17
Komentari
U zemljama Evropske unije gotovo 99,8% firmi pripada sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP), a u njima je zaposleno dvije trećine ukupnog broja zaposlenih jedne zemlje. Upravo iz tog razloga, uspjeh u poslovanju ovog sektora smatra se najznačajnijim za ekonomiju čitave jedne države.
Udio broja MMSP preduzeća u privredi Bosne i Hercegovine iznosi 97%, što je približno stanju u Evropskoj uniji, dok je učešće ovih privrednika u bruto društvenom proizvodu oko 60% i viši je od evropskih 55%, što govori u prilog činjenici da je ovaj sektor BiH dovoljno zastupljen.
Ipak, uprkos ovim pozitivnim pokazateljima, privrednici iz BiH teško dolaze do novca. Kao jedan od najvećih problema vide izvore finansiranja. Ono što jednog vlasnika firme najviše zanima je kako doći do novca, hoće li taj pristup biti lakši i brži i, u krajnjoj liniji, hoće li taj novac biti "jeftiniji".
Teško dostupni
Prema indeksu globalne konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, BiH se, prema dostupnosti finansijskih usluga nalazi na 107. mjestu od 138. To je ujedno i problem koji domaći preduzetnici, osim neefikasne državne birokratije i nestabilnosti propisa, stalno naglašavaju. Prema lakoći dobijanja kredita BiH se nalazi na 125, a prema prihvatljivosti cijena finansijskih usluga na 106. mjestu.
Razlog za i dalje skupe zajmove je, između ostalog, i to što je procenat nenaplativih kredita sve veći, pa banke moraju da amortizuju i povećaju procjenu rizika kod drugih klijenata. Procenat nenaplativih kredita u BiH je oko 14%.
Osim toga, zajmovi privredi ipak jesu pojeftinili u posljednjih godinu, dvije, ali privrednici kažu da su, uprkos tome, kamatne stope previsoke da bi došlo do rasta kreditiranja koji bi podstakao i privredni oporavak.
Državni podsticaji
(Foto: Meder Lorant/shutterstock.com)
Upoređujući subvencije po entitetima, FBiH pruža podršku firmama izvoznicama, dok u RS to teže ide.
Finansiranje iz drugih izvora
Finansiranje privrede iz evropskih fondova i dalje je ograničeno i nedovoljno. Međutim, sa članstvom u EU, privrednici iz BiH bi imali šansu za dobijanje značajnih sredstava. Kakva je situacija sa investicionim fondovima govori činjenica da najveći investicioni fond na Balkanu, South Central Ventures, do sada nije investirao u Bosnu i Hercegovinu. Kako su rekli, najviše prilika do sada je bilo u Srbiji i Hrvatskoj, gdje imaju i svoje kancelarije. Ipak, ostavili su nadu da će se to stanje uskoro promijeniti.
Sagovornik eKapije iz Udruženja banaka smatra da su, sem bankarskih kredita, male mogućnosti za finansiranje privrede BiH iz drugih izvora.
- Razlog tome su slabo razvijeni ostali segmenti finansijskih tržišta, odnosno stanje bankocentričnosti koje se ispoljava kroz visok procenat učešća aktive banaka u ukupnoj finansijskoj aktivi. Ovo nije dobro ni za same banke jer, istovremeno, govori da su rizici koncentrisani u bankama. Razvoj drugih finansijskih tržišta bi uticao na disperziju rizika i doprinjeo bi bržem razvoju novih bankarskih i finansijskih proizvoda – ističe Mišić.
Negativna kamatna stopa na depozite
Centralna banka BiH je nedavno uvela negativnu kamatnu stopu na depozite sa namjerom da komercijalne banke više novca investiraju, a manje čuvaju. Naime, devizne rezerve svih banaka iznose 8,5 mlrd KM, a banke na računima iznad obaveznih rezervi kod CBBiH drže čak više od 2 mlrd KM. Ekonomski stručnjaci sa kojima smo razgovarali ipak nisu sigurni koliko će ova mjera imati efekat za kreditiranje privrede.
Ukrupnjavanje banaka
U BiH posluje veliki broj komercijalnih banaka koje se bore za klijente uvođenjem raznih usluga, kao i novih načina kreditiranja. Bankari i ekonomski stručnjaci smatraju da je broj od 23 banke, od kojih je 15 u FBiH i 8 u RS prevelik za domaće tržište.
- Već duže vrijeme na sceni je proces smanjenja broja banaka koji se odvija u formi pripajanja, spajanja i likvidacije, kako je to precizirano entitetskim zakonima o bankama. Samo u poslednje tri godine od 6 manjih banaka, imamo dvije banke kao rezultat pripajanja, a dvije banke su likvidirane. Na tržištu je dosta jaka konkurencija. Zahtjevi za profitabilnošću, kapitalnoj adekvatnosti i primjeni standarda i direktiva proizašlih iz Basel II i III govore da će se proces ukrupnjavanja nastaviti – kaže Mišić.
Posmatrajući podatke za očekivati je da će bankarski sektor u BiH u cjelini ostati profitabilan, ali da će tu profitabilnost stvarati nekoliko najvećih banaka u zemlji, dok će druge brinuti oko rizičnih kredita. U svemu ovom vidljiv je i paradoks – dok su banke u BiH i više nego likvidne sa deviznim rezervama od 8,5 mlrd KM kod CBBiH, domaći privrednici se bore kako da dođu do novca.
Slobodana Šubara
Firme:
Centralna Banka BiH Sarajevo
Tagovi:
ekapija tematski bilteni
tematski bilteni eKapije
tematski bilten Izvori finansiranja Kako do novca
CB BiH
CBBiH
Udruženje banaka BiH
South Central Ventures
Mijo Mišić
bankarski krediti
krediti za privredu
krediti za stanovništvo
krediti za mala i srednja preduzeća
krediti za MSP
NLP
teško naplativi krediti
loši krediti
bankarski sektor
finansijski sektor
kamate na kredite
investicije u privredu
investicije u opremu
negativna kamatna stopa
nebankarski izvori finansiranja
investicijski fondovi
EU fondovi
evropski fondovi
subvencije za privredu
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.