NavMenu

Ništa od oporavka - Spor rast srpske privrede bi mogao potrajati i tokom 2012.

Izvor: eKapija Ponedeljak, 07.11.2011. 17:37
Komentari
Podeli

U proteklom periodu, ključni ekonomski događaj u Srbiji je bilo donošenje rebalansa budžeta, iako nije došlo do značajnijih ekonomskih pomeranja. BDP u trećem kvartalu nastavlja sa vrlo sporim rastom od 0,7%, kome spori industrijski rast efemerno doprinosi vrlo sporim rastom od ispod 1%. Inflacija pokazuje znake usporavanja, iako su u najavi poskupljenja cena pod državnom kontrolom. Hronična nelikvidnost je nepromenjena, kako u oktobru, tako i u celokupnom trećem kvartalu.

Ipak, nepovoljan razvoj situacije rešavanja dužničke krize u zemljama Evrozone će imati snažan uticaj i na našu zemlju. U trenutku u kome je Grčkoj otpisana polovina dugova, vlada ove zemlje raspisuje referendum o planu pomoći, koji ima momentalne negativne efekte na evropske berze. U isto vreme, dolazi i promene u rukovodstvu Evropske centralne banke, na čije čelo stupa Italijan Mario Dragi. U tom smislu, kriza evro zone je i naša kriza, i njeno rešavanje ima korenite posledice i po Srbiju.

Mehanizam prenosa evropske krize u Srbiju ima tri kanala. Prvi je preko smanjenih stranih direktnih investicija, budući da je većina investitora u Srbiji poreklom iz zemalja evrozone, u kojima je investicioni optimizam trenutno nizak.

Drugi je finansijski – od skoro 40 banaka u Srbiji, posluje veliki broj italijanskih i grčkih banaka. Iako su ove banke zakonski srpska preduzeća, one se ipak zadužuju kod svojih matičnih banaka, u ovom trenutku, po vrlo niskim stopama. U slučaju da dođe do pooštravanja krize, doći će i do neumitnog poskupljivanja kapitala po kome se ove banke zadužuju kod svojih matičnih banaka. To će kao posledicu imati i poskupljenje kapitala u Srbiji, i tako uticati na dalje usporavanje privredne aktivnosti. Ne treba zaboraviti i to da nisu samo italijanske i grčke banke one koje su u opasnosti: značajan deo javnog duga PIGS zemalja je u vlasništvu, pre svih, francuskih i nemačkih banaka, od kojih su one najznačajnije prisutne i na našem tržištu.

Treći kanal prenosa krize je smanjena inostrana tražnja, koja može neutralisati naš izvoz, i tako izvršiti dodatni pritisak na spoljnotrgovinsku neravnotežu, kao i na održivost privrednog rasta.

U senci evropskih događanja, srpska privreda se suočava i dalje sa istim problemima. Nezaposlenost je oko 20%, inflacija je nastavila sa usporavanjem, dinar i dalje uspeva da se održi na koti oko 101 – 102 za evro.

Što se tiče privrednog rasta, do kraja godine on neće uspeti da pređe ni blizu 3%, uz šta podsećamo da je optimistički scenario novog modela rasta predstavljenog u decembru 2010, predviđao da je rast u proseku od 5,5% neophodan da bi do kraja decenije BDP po glavi stanovnika premašio 7.500 EUR. Pošto inicijalna predviđanja govore da ni u 2012. ne možemo očekivati preokret, i da će to značiti da će rast u periodu posle 2013. morati da bude mnogo brži od i inače visokih 5,5%.

Trenutno je ključni izazov, naročito u smislu izbegavanja tzv "grčkog scenarija" i odgovora na "drugi talas krize", racionalnije vođenje fiskalne politike. U oktobru je izglasan rebalans budžeta, kojim se predviđa rast deficita sa 120 na 142 milijarde dinara. Osim toga, struktura izdataka je pomerena u korist tekućih troškova, a na štetu kapitalnih investicija. Tako se stiče utisak da sadašnja Vlada više pažnje posvećuje tekućim problemima, budući da se bliži izborni ciklus, a manje dugoročnim projektima. Osim toga, prošlog meseca smo skoro dotakli zakonski zacrtanu granicu javnog duga od 45% u odnosu na BDP (trenutno, on iznosi 44,4% u odnosu na BDP). Iako daleko od duga PIGS zemalja, srpski dug je podjednako zabrinjavajući, usled toga što mi imamo manju mogućnost nalaženja povoljnih izvora zaduživanja.

Imajući u vidu da se država u predstojećem periodu okreće potrošnji, uz dodatno proširenje budžetskog deficita, postavljaju se dva osnovna pitanja. Prvo, koliko su donosioci ekonomskih odluka zaista posvećeni preusmeravanju na model rasta zasnovan na izvozu. Drugo, u kojoj meri je zemlja spremna da se suoči sa "drugim talasom krize", koji zapravo već zapljusnuo evropske privrede, pa među njima i srpsku.

U senci ovih događanja, investitori sa pravom iskazuju splasnuli optimizam, kako na evropskim berzama, tako i na domaćoj. U predstojećem periodu, dakle onom koji prethodi izborima, male su šanse da dođe do privrednog preokreta.

M.D.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.09.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

Iznad prestonice leteo najtiši avion na svetu - Embraer u Beogradu predstavio svoj E195-E2

Najnoviji avion kompanije Embraer E195-E2 juče je u Beogradu imao svoj demonstracioni let kome su prisustvovali predstavnici srpske nacionalne avio-kompanije Air Serbia, Vlade Republike Srbije, avio-industrije i medija. Bila je to prilika da se ključne zainteresovane strane upoznaju sa inovativnim dizajnom, udobnošću i operativnom produktivnošću najsavremenijeg embraer aviona E2. To je najefikasniji i najtiši uskotrupni avion na svetu,

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.