Plakati ili ne plakati na poslu, pitanje je sad?
Da li bi trebalo potisnuti ljutnju ili pokazati emocije, kakve god bile? Čak i pred šefom?! Kako se boriti sa stresom na sve zahtevnijem tržištu rada? Kako sačuvati hladnu glavu? Sigurno i vas na radnom mestu povremeno zateknu neugodne i stresne situacije, na koje niste reagovali kako je trebalo ili barem tako s gorčinom pamtite. Naporan dan često ne ostavi previše vremena za racionalan i profesionalan pristup problemu, a neprimerena reakcija može ostaviti traga na karijeri, na primer, usporiti napredovanje, ali i dovesti do zdravstvenih problema.
Kako naučiti upravljati emocijama na poslu, i zašto je to važno?
Sve do nedavno u poslovnom kontekstu nije se pridavalo dovoljno pažnje emocijama. Smatralo se da na radnom mestu treba da dominira razum, dok se emocijama pristupalo s neznanjem i nerazumevanjem (uglavnom ignorišući ih ili osuđujući). Međutim, kod ljudi su se evolucijski emocije razvile puno pre nego razum i imaju vrlo značajan uticaj na naše ponašanje. One su te koje će nas podstaći na izuzetne rezultate ili će delovati da na posao dolazimo s grčem u želucu i nezainteresovano pristupamo svakodnevnim zadacima. Upravljanje emocijama uključuje kako veštine upravljanja sobom (samosvest, samokontrolisanje, samomotivaciju), tako i stvaranje klime u kojoj se otvoreno i konstruktivno razgovara o problemima i dolazi do rešenja prihvatljivih za sve.
Važno je prepoznati pravu emociju
Izrazito je važno, ali ne i jednostavno, prepoznati i ispravno interpretirati emocije. Iskrivljene predstave i neznanje o emocijama često uzrokuju nesporazume i pridonose nastajanju emocionalno-komunikacijskih problema. Kad nekoga ko se pitamo ‘Šta osećate?’, odgovor će verojatno biti ‘Boli me’. Taj odgovor predstavlja oset, ali emocija (strah) koja se uz njega veže zavisi od procene važnosti tog bola.
Još jedna česta zabuna jeste poistovećivanje osećaja i ponašanja. Pojedincima je osećaj ljutnje znak da nekoga moraju napasti, ili kad osete strah pomisle da treba bežati glavom bez obzira. Verovanje da emocija (ljutnja) dovodi do automatskog ponašanja (agresija) rezultira potiskivanjem emocije, jer se bojimo gubitka kontrole nad svojim ponašanjem. S druge strane, ako sebi dopustimo tu emociju, uistinu možemo izgubiti kontrolu nad svojim ponašanjem i izložiti se opasnosti da nas proglase impulsivnom i nepromišljenom osobom.
Čitati iz emocija drugih
Treba, međutim, osvestiti da osećanje i ponašanje nisu isto, i da svako može izabrati kako će se ponašati. Tzv. kontrola emocija ustvari je izbor ponašanja - što se, na sreću, uči i trenira. Izražavanje emocija, tj. ponašanje, nije samo individualni nego i socijalni čin. Emocija je nosilac poruke, komunikacijski kanal kojim drugim ljudima pokazujemo da nam se nešto događa i od njih očekujemo odgovarajuću reakciju. Kad drugi uvažavaju naše emocije govorimo o osećaju simpatije. U protivnome reč je o antipatiji.
S obzirom na to da je komunikacija pretežno neverbalna, većina se emocija iščitava iz tuđeg ponašanja, a to je iščitavanje zapravo dešifriranje poruke i podložno je greškama. Kad se podređeni ljuti na šefa za njega to može imati značenje: ‘Nemoj mi deliti savete, dovoljno sam odrastao, pusti me da sam obavim posao’. Šef to može pročitati kao: ‘Ne uvažava me, ne prihvata me, misli da nisam dobar’. Dakle, jednostavan zahtev za promenom ponašanja u oba slučaja može se protumačiti kao poruka odbacivanja i nezahvalnosti, a to je koren mnogih nesporazuma u poslovnoj komunikaciji.
Najčešće negativne reakcije u radnoj sredini
- prevelik osećaj dužnosti i odgovornosti, preopterećenost, zabrinutost
- frustracija, ojađenost, ljutnja, prezir, odbrana, stres
- nepoverenje, nesigurnost, oprez, anksioznost, strah
- neuvažavanje, razočaranje, demotivacija, indiferentnost, apatija, dosada
- negiranje, krivica, inferiornost, usamljenost, beznadežnost
Potrebe u pozadini emocija
- pripadnost (prihvatanje, saradnja, podrška, zajedništvo, zabava, izazovi, vezanost)
- sigurnost (poverenje, samopouzdanje, osećaj zaštićenosti, posedovanje veština i materijalnog, pravila, poznatost)
- uvažavanje (biti slušan, cenjen, uživati autoritet, imati kontrolu, moć, donositi i sprovoditi odluke)
I za kraj: Nije samo pitanje u kojoj meri treba iskazati osećanja na poslu, već i koja.
§ Sreća: Nije dozvoljena. Previše sreće može da šalje poruku prenaglašene ushićenosti zaposlenima i saradnicima koji treba da vas vide kao profesionalca. Ponekad je teško obuzdati unutrašnji optimizam, ali to ne mora da znači da treba da svaki put prasnete u smeh. U top menadžmentu je dozvoljena druga pozitivna emocija…
§ Trijumf: Dozvoljeno. Ne možete da budete veseli, ali pobedonosni i ponosni i te kako. Zapravo, biti ponosan na postignute rezultate je definitivno neophodno pokazati svima, jer na taj način pokazujete da ste sigurni u svoje sposobnosti. Zapamtite, slabost ovde nije opcija.
§ Tuga: Samo za druge. Ispoljavanje tuge nije prihvatljivo u poslovnom svetu. Međutim, ukoliko ne pokažete empatiju i saosećanje prema drugima, mogu vas shvatati okrutnim.
§ Bes: Dozvoljen. Bes treba da dolazi iz strasti prema poslu. Treba da pokažete da ste besni na ono do čega vam je stalo. Bes iz strasti, je odlika harizmatičnog liderstv , koji je posvećen kompaniji i reputaciji iste.
§ Strah: Nikad. Plašiti se nečega podrazumeva da nemate kontrolu nad situacijom, a to opet šalje sliku vašim saradnicima da niste dorasli problemu.
Plakati ili ne plakati na poslu, pitanje je sad?
Emocije svakako treba proraditi, jer je to najzdraviji način za njihovo rešavanje. Međutim, potrebno je da to osoba učini nasamo ili u društvu osoba u koje ima poverenja. Otvoreno iskazivanje emocija u samoj konfliktnoj situaciji u svakom slučaju treba izbegavati, jer može uticati da se druga strana počne osećati napadnuto. Tada može reagiovati ili kontranapadom ili razvijanjem osećaja krivice, što nisu emocije koje su preduslov konstruktivnog rešavanja problema.
Top priče
27.04.2024. | Agro
Selo Samarinovac u opštini Žitorađa, sa oko hiljadu stanovnika, jedno je od najvećih proizvođača povrća na jugu Srbije. Godišnja proizvodnja iz godine u godinu raste, a poseban zamah dobija nakon elektrifikacije oko 500 hektara oranica 2021. godine, koju je finansirala država. Jedna od najvećih "fabrika hrane na otvorenom" nalazi se na jugu Srbije. U stotinama plastenika i na plodnim oranicama gaje se paprika, paradajz, krastavac, a
26.04.2024. | Građevina
Objavljena studija o proceni uticaja na životnu sredinu za izgradnju kompleksa Marina Dorćol
26.04.2024. | Građevina
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Nova privredna zona u Prokuplju sprema se za investitore - Počela gradnja trafostanice
27.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
27.04.2024. | Građevina
Počela izgradnja tržnog centra Shop Park na 11.000 m2 u Aranđelovcu
27.04.2024. | Građevina
eKapija+
26.04.2024. | Industrija
DS Smith kreira ambalažu koja se 100% reciklira - Vaš ulaz u cirkularnu ekonomiju
26.04.2024. | Industrija
25.04.2024. | Energija
Univerexport nosilac investicije od 6 mil EUR u obnovljive izvore energije
25.04.2024. | Energija
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Prijavite se na Javni poziv za inovativna rešenja za zelenu tranziciju srpske privrede i društva!
25.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Građevina
Poslovne šanse
29.04.2024. | Građevina
Prestige Line Invest iz Subotice planira gradnju zgrade sa 30 stanova u Somboru (FOTO)
29.04.2024. | Građevina
Raspisan tender za rekonstrukciju vodotornja i gradnju pasarele u okviru Ložionice vredan 12,6 mil EUR
29.04.2024.. | Građevina
28.04.2024. | Industrija, Građevina
Sombor prodao 21 ha zemljišta u Industrijskoj zoni
28.04.2024. | Industrija, Građevina
27.04.2024. | Građevina, Finansije
Odobren projekat izgradnje mini postrojenja za preradu pijaće vode u kikindskim selima - Vrednost investicije 384 miliona dinara, grad traži banku za kreditiranje
27.04.2024. | Građevina, Finansije
27.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Gradiće se regionalni fudbalski centri u Novom Sadu i Nišu
27.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Za rekonstrukciju i izgradnju objekata kulture 6,3 mil EUR
26.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura