NavMenu

Kako osmisliti vizuelni identitet proizvoda, a da vas glava ne zaboli?

Izvor: eKapija Četvrtak, 07.02.2013. 15:31
Komentari
Podeli

Dobro, konačno ste, iz drugog ili sedmog pokušaja, konstatovali da ne postoji identičan ili sličan znak koji bi vam pravio probleme, i šta sad? Pa nećete na vašu robu, njenu ambalažu, poslovnu korespodenciju, stavljati znak u nekom običnom fontu (recimo Times New Roman). Dakle, treba osmisliti vizuelni identitet tog znaka, tačnije treba izabrati posebnu vrsta slova (fonta) ili osmisliti neki nov, izabrati boju, ili kombinaciju boja, izabrati šta će te sve i u kakvoj vizuelnoj kombinaciji biti stavljeno na ambalažu i/ili reklamni materijal, Internet ...

Super, pa vi sami znate da se snalazite u nekom softveru kojim ćete sve to sami da odradite. Međutim, ne znaju svi, i šta sad oni da rade? Pa, ima u zemlji Srbiji puno dizajnera, agencija i firmi koji se ovom problematikom profesionalno i veoma dobro bave, pa prošvrljajte malo po Internetu i izaberite nekog čiji vam se dosadašnji radovi učine vama interesantnim. Možda ovo na kraju ispadne i bolja varijanta nego kod onih koji su "sam svoj majstor". Ko zna? U stvari TRŽIŠTE ZNA!!!!!

E lepo, izabrali ste, recimo, nekog dizajnera, rekli šta vam treba, oni prionuli na posao, završili, vi se saglasili sa odrađenim poslom, platili i sve vam je spremno za štampanje i puštanje na tržište.

Nego, jeste li zaključili ugovor sa dizajnerom? NISTE!!! Opa, eto mogućih problema, ali ne bih ovom prilikom o tome. Nemojte zaboraviti da su ugovori smišljeni za ovakve svrhe još pre 2.000 godina, pa što ne biste koristili tekovine civilizacije, a sve da vas ne bi kasnije bolela glava.

No, imate robu, osmišljen znak, imate ugovor sa dizajnerom, imate logo, imate ambalažu, imate reklamni materijal, ma sve imate, osim nešto novaca koje ste uložili. Sad dolazi na red zaštita vašeg znaka. Pravna zaštita znaka (robne marke, žiga) u Srbiji se ostvaruje u upravnom postupku pred Zavodom za intelektualnu svojinu Srbije, u kom postupku se plaćaju administrativne takse propisane zakonom, koje nisu baš male. Nažalost, mnoge visina taksi odbije od registracije. Nemojte odustajati zbog visine taksi, a opet da vas kasnije ne bi bolela glava kada neko iskopira vaš znak i krene da zarađuje novce oslanjajući se na vaš tržišni renome i postignute uspehe.

Da biste podneli prijavu, treba da znate da se svaki znak mora odnositi na određenu robu. Ono, možete ga prijaviti i za sve robe (proizvode i usluge), ali to će tek da vas koštaaaaaaa..... Za potrebe registracije znakova u svetu, osmišljen je sistem klasifikacije roba, pa tako postoji međunarodna klasifikacija gde su sve robe klasifikovane u 45 klasa (34 za proizvode, 11 za usluge). Dakle, treba da pronađete tu klasifikaciju (a ima je na Internetu) i da vrstu robe koju ste zainteresovani da "pokrijete" vašim znakom pažljivo izaberete i klasifikujete u odgovarajuće klase i da pripremite spisak roba po klasama, a u cilju pravne zaštite vašeg znaka. Pravilna klasifikacija je veoma važna, a opet iz razloga da vas kasnije ne bi bolela glava.

Recimo, proizvodite sapune i pronađete da se oni "nalaze" u klasi 3, napravite spisak, npr. "Klasa 3: sapuni" i podnesete prijavu. Kroz godinu dana konstatujete da bi pod istim znakom mogli da prodajete, pored sapuna i celu kozmetičku liniju, sredstva za higijenu, itd, itd, ali to niste naveli u prijavi za registraciju. Šta sad? Pa nova prijava za registrovanje sa novim spiskom i novim troškovima. Hm, da, ali da li je neko, u međuvremenu, zaštitio, ili pokušao da zaštiti, vaš znak kao svoj ali za "paste za zube". Pa nije valjda? Hm, možda nije, a možda i jeste.

Dakle, probajte da budete "vidoviti" i da sagledate vaše poslovanje bar nekoliko godina unapred, probajte da sagledate budući asortiman vaših roba i da sve te robe navedete u gore pomenutom spisku.

Imate znak, imate spisak, platili ste takse i podneli prijavu za pravnu registraciju vašeg znaka. Upravni postupak pred Zavodom za intelektualnu svojinu traje otprilike od 5-9 meseci, a prijave se rešavaju po redosledu prijema. Ako sve bude OK, Zavod će vas, po završenom postupku ispitivanja zakonskih uslova za zaštitu, pozvati da platite još taksi za registrovanje vašeg znaka za period od 10 godina računajući od dana podnošenja prijave. Kad platite takse, Zavod će vaš znak registrovati i izdati ispravu o registrovanom znaku.

I to je to, tek tada je vaš znak zakonom zaštićen, tek onda možete ostvarivati prava predviđena zakonom, odnosno možete svakog ko neovlašćeno koristi vaš znak tužiti, tražiti privremene mere, zabranu daljeg korišćenja, naknadu štete, podneti prijave za privredni prestup i eventualno krivičnu prijavu. Po proteku gornjih 10 godina, prostim popunjavanjem drugog obrasca i plaćanjem takse, možete zaštitu produžiti za sledećih 10 godina. I tako u nedogled, dokle god imate ekonomski interes da štitite vaš znak.

Kao i svaku svojinu, vaš zaštićeni znak možete prodati drugom, dati ga na korišćenje (licenca), dati ga u zalogu za, na primer, dobijanje kredita ... Dakle, možete izvlačiti iz njega ekonomsku korist. A i treba.

Pošto je vaše preduzeće registrovano kao vlasnik znaka, jasno je da je svojina za znaku imovina tog preduzeća. No, kakve koristi od toga? Pa eto, sve što ste uložili u kreiranje i zaštitu vašeg znaka faktički je trošak poslovanja koji se knjigovodstveno može i treba voditi kao ulaganje u imovinu, što na kraju rezultira povećanjem vrednosti preduzeća. Dakle svi troškovi - od troškova dizajnera, taksi, eventualni troškova zastupnika koji će u vaše ime odraditi pravnu zaštitu, itd, itd.

(Autor: Predrag Mitrović, osnivač i vlasnik Kancelarije za intelektualnu svojinu "Mitrović IP")

Komentari
Vaš komentar

Top priče

03.05.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

Komanda vazduhoplovstva u Zemunu 25 godina čeka obnovu - Kada će početi i ko će je finansirati još nije poznato

Sagrađena je pre bezmalo jednog veka. Njenu lepotu ni do danas ne može da zaseni nijedna palata u Glavnoj ulici, a pred tom Labudicom, kako su je Zemunci nazivali, kule koje se množe širom grada zauvek će ostati ružni pačići. Zajedno sa zgradom nekadašnje Državne štamparije BIGZ-om i zdanjem Banovine u Novom Sadu čini trilogiju jednog od najvećih srpskih arhitekata Dragiše Brašovana. Oštećena je u NATO bombardovanju pre četvrt

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.