Kompanije sve češće na meti sajber napadača - Neophodna stalna edukacija zaposlenih i savremenija IT infrastruktura
Broj i vrste krivičnih dela iz oblasti visokotehnološkog kriminala, kao i ekonomsku štetu koja nastaje njihovim izvršenjem, veoma je teško proceniti. Međutim, broj izvršenja krivičnih dela i ekonomska šteta koja je do sada registrovana iz godine u godinu u stalnom je porastu. Načini izvršenja krivičnih dela, zbog same prirode savremenih informacionih tehnologija, veoma su raznoliki i sve sofisticiraniji, navodi služba za Visokotehnološki kriminal pri Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Predstavljajući poslanicima Skupštine Srbije Zakon o informacionoj bezbednosti, koji je usvojen u februaru, Rasim Ljajić, ministar telekomunikacija i potpredsednik Vlade Srbije, naveo je da je Srbiji bio neophodan ovakav krovni zakon koji ide u korak sa trendovima u zaštiti od sajber napada.
Ljajić je objasnio i da se Srbija suočava sa gotovo istim izazovima koji su prisutni u svetu i podsetio da smo pre dve godine bili suočeni sa "napadima na sajtove SPC, Agencije za privatizaciju i drugih organa".
- Ključni razlog za donošenje ovog zakona je činjenica da se pojavljuju veliki izazovi na polju informacione bezbednosti i da svakim danom postajemo svesni ranjivosti naših uređaja i da to postaje globalni problem. Mnogobrojni su sajber napadi, više od 1.000 američkih kompanija je u poslednje dve godine prijavilo incidente i napade hakera - rekao je ministar telekomunikacija u tehničkoj Vladi Srbije.
Korisnici u Srbiji svakodnevno se susreću sa različitim vrstama napada, kao što su Phishing Campaign, Malicious PDF, SQL Injection, Crypto Virus, Infected Website, Brute Force, Misconfigured Firewall, Botnet Communication, 0day Exploit... Trebalo bi napomenuti da je uočljiv i trend u kojem se sajber kriminalci ne fokusiraju samo na jedan tip pretnje ili grupu pretnji. Napadi se obavljaju uporno dok ne pronađu slabu tačku i tako dođu do željenog cilja - ukradu novac, vredne informacije, šifruju podatke, traže otkup i slično.
Generalno govoreći, kompanije u jugoistočnoj Evropi koriste manje efikasnu i zastarelu IT infrastrukturu, što ih čini ranjivijim na sajber napade. Kompanije često nemaju razvijenu sveobuhvatnu dugoročnu strategiju informacione bezbednosti, a ona bi trebalo da bude na vrhu agende svakog menadžera.
Prema nalazima istraživanja IBM-a, mobilna rešenja, računarstvo u oblaku (cloud computing), društvene mreže i velike baze podataka (Big Data), zajedno sa brzim razvojem IoT (Internet of Things), drastično menjaju IT okruženje. Procenjuje se da će do 2020. broj uređaja koji će biti povezani na internet u jugoistočnoj Evropi premašiti broj stanovnika više od četiri puta. To sve ukazuje da će i broj pretnji i izazova po bezbednost rasti.
S tim u vezi, i strategija mora da podrazumeva holistički pristup u borbi protiv navedenih pretnji, gde su obuhvaćeni hardver, softver i usluge i koja je osmišljena tako da pomogne organizacijama da detektuju pretnje i odgovore na njih, odrede prioritete i tako spreče narušavanje sigurnosti. Investicija u informacionu bezbednost vraća novac, a poslovanje čini sigurnim.
Uz veliki broj upada u sisteme tokom 2015, osiguranje informatičkog i internet poslovanja za preduzeća i pojedince biće neizbežno. Naime, osiguravači u Americi, ali i nekoliko evropskih zemalja, odavno su uveli polise za sigurnost protiv sajber napada.
Jedan od osiguravača koji nudi ovu vrstu osiguranja je i "Allianz". Paket koji nudi ta osiguravajuća firma je višestruk i na zahtev pokriva razne rizike. Šta ako hakerski napad dovede do toga da proizvodnja danima stagnira? Šta se dešava ako se hakerskim napadom naudi ugledu firme? Upravo u ovakvim slučajevima osiguravajuća kuća stupa na scenu.
Osim toga, kompanije moraju da budu spremne da svoje zaposlene stalno edukuju i drže dodatne treninge. U slučaju privatnih korisnika, s druge strane, radi se o tome da će više predostrožnosti morati da se posveti tome šta i sa kim dele.
Jelena Đelić
Kompletan sadržaj Tematskog biltena "IT - Investicija koja se brzo vraća" možete pročitati OVDE.
Top priče
07.05.2024. | Vesti
Nemačka od 1. juna menja pravila za građane Zapadnog Balkana
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu. To je zbog toga što je Nemačka odlučila da udvostruči broj viza koje će državljanima ovih šest zemalja dobijati u svrhu rada godišnje na 50.000, koje će od juna 2024. godine izdavati Federalna agencija za rad, prenosi SchengenVisaInfo, a prenosi Indikator.ba.
eKapija+
08.05.2024. | Finansije
Erste Bank a.d. Novi Sad: Pozitivan poslovni rezultat i u prvom kvartalu
08.05.2024. | Finansije
08.05.2024. | Industrija, Saobraćaj
Od male alatnice do dobavljača za Zumtobel i Gorenje
08.05.2024. | Industrija, Saobraćaj
30.04.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Gebrüder Weiss podržava ekspediciju "Projekat Grenland"
30.04.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
30.04.2024. | Vesti
Praznici su stvarno važni - Slobodni dani za sve Lidl prodavce
30.04.2024. | Vesti
Poslovne šanse
08.05.2024. | Industrija
Prodaju se nepokretnosti nekadašnje fabrike Merkur u Bačkoj Palanci
08.05.2024. | Industrija
JKSP Aleksandrovac nabavlja kontejnere
08.05.2024.. | Industrija
08.05.2024. | Industrija, Građevina
Elektroremont povećava kapacitete - Gradiće se pogon za remont elektromotora
08.05.2024. | Industrija, Građevina
07.05.2024. | Građevina
Čoka traži izvođača za izgradnju dečjeg igrališta
07.05.2024. | Građevina
07.05.2024. | Agro
Po četvrti put nudi se imovina firme Pile & Co iz Žitišta
07.05.2024. | Agro
07.05.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Turisti će u Novom Slankamenu uživati u vilama sa saunama
07.05.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura