NavMenu

Nedostatak stručnjaka i visoka poreska opterećenja - Traći li Srbija svoj IT potencijal?

Izvor: Radio 021 Nedelja, 17.04.2016. 16:17
Komentari
Podeli
(Foto: isak55/shutterstock.com)
Srpski san je da do 2022. i domaću potrošnju i izvoz dupliramo. Analize konsultantskih kuća kažu da, i kada bi sa naših fakulteta izlazilo i deset puta više stručnjaka, ne bi se zadovoljile potrebe u ovoj industriji. Naime, Srbija nema dovoljno IT stručnjaka, a upućeni kažu kako bi u ovom trenutku odmah moglo da se zaposli njih 10.000.



U informacionim tehnologijama trenutno posluje oko 2.000 preduzeća koja upošljavaju 17.700 ljudi. U svetu smo već poznati po razvoju embedid sistema, onih koji su ugrađeni u neki drugi sistem i omogućavaju njegov bolji rad, i to u energetici i industriji zabave, ali i po razvoju aplikacija.



- Konkurentne cene rada visokoobrazovanih stručnjaka iz svih oblasti informaciono - komunikacionih tehnologija postavile su Srbiju u centar interesovanja najvećih svetskih kompanija. Softver je jedini proizvod za koji imamo kapacitet da ga izvezemo u Kinu, Kanadu, Ameriku, jer ga možete umnožiti beskonačno mnogo puta - kaže Jelena Jovanović iz Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije.



Čak i ako obrazovni sistem iznenada počne da školuje deset puta veći broj diplomaca, programera i softverskih inženjera, ne bi bilo dovoljno da zadovolji potrebe IT industrije.



- Srbija se u najnovijoj studiji konsultantske kuće PWC našla na samom vrhu liste najatraktivnijih lokacija za gradnju novih i proširenje postojećih centara poslovnih procesa. Ako želimo da nam IT tržište bude vredno milijardu evra, neophodno je da raste stopom od 12% . A ako hoćemo i toliki izvoz, potreban nam je strateški pristup kako pomoći domaćoj industriji da pronađe svoje mesto na globalnom tržištu, ali i jasni stavovi šta donose tehnološki pravci u narednih pet godina. Za sve to je bitno da školujemo više IT profesionalaca - zaključuje Jovanović za "Novosti".



Novi Sad je postao prestonica IT sektora u Srbiji, jer većina ljudi zaposlenih u ovom sektoru, njih gotovo 3.500, radi ovom gradu. Godišnje uprihoduju više od 100 mil EUR.

U Srbiji se godišnje gotovo 3.000 ljudi prijavi na računarske smerove. IT stručnjaci traže povećanje kvota, jer postoji velika zainteresovanost za te studije. Ocenjuju da bi se, poput Rumunije, u Srbiji godišnje moglo upisati 7.000 studenata, budućih programera.

Ali, tehničkim fakultetima nedostaje i prostor. Na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu postoje ljudski kapaciteti za dosta veći broj studenata, ali nema fizičkih kapaciteta. Naime, ovaj fakultet nema dovoljno prostorija niti opreme da primi sve studente koji žele da studiraju informatiku.




Ono što je još jedan velik problem u Srbiji su i poreska opterećenja i komplikovane procedure koji stoje na putu investitorima iz Kine, Rusije i Češke koji žele da ulažu u IT sektor u Srbiji. Stručnjaci se slažu da je neophodno preduzeti mere da bi se poboljšao privredni ambijent u kojem posluju IT kompanije i iskoristile propuštene šanse. Tako je Mađarska "nultom" stopom oprezivanja IT sektora uspela da za pet godina kapacitet te oblasti poveća tri puta.



Predstavnici Udruženja informatičke delatnosti u Privrednoj komori Beograda nedavno su razgovarali s više investitora koji su imali nameru da ovde ulažu i donesu značajnije projekte. Oni su bili veoma iznenađeni onim što su saznali u razgovoru s potencijalnim ulagačima. Naime, ispostavilo se da Srbija uopšte nije tako povoljno mesto kao što to na prvi pogled izgleda. Određeni investitori su pravili biznis-planove za Beograd, Prag, Bratislavu... i ispostavilo se da je Beograd najskuplji.



Zbog toga je Udruženje predložilo nekoliko mera među kojima su povećanje kvote za školovanje IT stručnjaka i njihovo usklađivanje s potrebama tržišta, uvođenje poreskih olakšica, pojednostavljenje procedura. Takođe, treba stimulisati otvaranje biznis-inkubatora, akceleratora i tehnoloških parkova.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.09.2024.  |  Građevina

RGZ: Ministar Vesić godinama pokušava da izazove ozbiljan poremećaj u radu katastra

Republički geodetski zavod ocenio je da "ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić svojim dugogodišnjim nečinjenjem direktno krši zakon i pokušava da izazove ozbiljan poremećaj u radu Republičkog geodetskog zavoda". - Uprkos našim upozorenjima, ministar je u dva mandata ignorisao svoje zakonske obaveze i time jasno pokazao nameru da destabilizuje ovu važnu instituciju - navodi se u saopštenju RGZ. Dodaje se

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.