Izvor: RTV | Utorak, 17.11.2020.| 14:43
Izdvojite članak Odštampajte vest

Uzgoj ribe vraća uloženi novac za oko četiri godine - Nedovoljno iskorišćena privredna grana

Šaran (Foto: Kletr/shutterstock.com)
Iako imamo idealne klimatske i zemljišne uslove za uzgoj ribe kao i ogromne mogućnosti za proširenje već postojećih kapaciteta i izgradnju novih ribnjaka, ova privredna grana u Srbiji nije dovoljno iskorisćena. Na to gotovo svakodnevno ukazuju stručnjaci, agrarni ekonomisti i poznavaoci prilika u ribarstvu, naglašavajući da se radi o profitabilnoj proizvodnji koja vraća uloženi novac za oko četiri godine.

Podaci grupacije za ribarstvo Privredne komore Srbije ukazuju da je Srbija 2019. godine raspolagala sa nešto više od 6.000 hektara šaranskih ribnjaka, kojih je najviše u Vojvodini. Ta površina je za 4% manje nego 2018. godine. Ono što je još značajnije je da je proizvodnja konzumnog šarana u poslednjih pet godina u padu za oko 30%.

Mirjana Miščević iz Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije podseća da je proizvodnja šaranske ribe najzastupljenija na vojvođanskim slatinastim zemljištima i ona predstavlja čak 82% od ukupne proizvodnje ribe u Srbiji. Dodaje da upravo u Vojvodini postoje idealni uslovi za zasnivanje novih šaranskih ribnjaka i to na skoro 200.000 hektara, što nedvosmisleno ukazuje na ozbiljan potencijal domaćeg ribarstva, kada je u pitanju uzgoj konzumnog šarana.

U svojim istraživanjima ona navodi da je perspektiva i u izgradnji prerađivačkih kapaciteta koji su, za sada, ograničeni uglavnom na preradu morske ribe. Ono što bi umnogome podstaklo sve one koji žele da se bave ribarstvom je oslobađanje ribnjaka od plaćanja vodnog doprinosa, ali je potrebno dodatno urediti trzište ribe i modernozovati marketing ovog važnog i nadasve zdravog prehrambenog artikla.

Da je potrošnja ribe kod nas u ozbiljnom padu potvrđuje i Anastasov Krum, direktor ribnjaka Kapetanski rit u Kanjiži. Kao glavne razloge navodi kulturološki i verski aspekt, jer se riba u Vojvodini uglavnom konzumira u vreme posta i slava.

- Proizvodnja šarana je generalno opala. Ugroženi smo od strane suseda Mađarske, Bugarske, Hrvatske, zemalja u kojima se proizvodnja ribe subvencioniše na mnogo različitih i konkretnih načina, i zato mi ne možemo da im pariramo sa cenama. Podsetiću, u Srbiji se ribarstvo subvencioniše sa svega 10 dinara po kilogramu proizvedene i prodate konzumne ribe, što je nedovoljno - kaže Krum.

On još dodaje da se u Vojvodini mnogi veliki ribnjaci gase ili pak smanjuju proizvodnju. Poseban problem u ovom sektoru bi mogao nastati ukoliko se proizvedena riba, zbog pandemija korona virusa i smanjenog obima rada restorana i usluga ne proda već ostane u ribnjacima. To bi u moglo dovesti u dubiozu najveći broj ribnjaka i stoga je neophodna pomoć Ministarstva poljoprivrede.

O skromnoj potrošnji ribe govori i neslavan podatak da smo na samom začelju u Evropi, jer se u Srbiji po glavi stanovnika godišnje potroši svega šest kilograma, dok u razvijenim zemljama EU taj podatak iznosi čak 35 kilograma ribe.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.