Zemljoradnička zadruga Plast u Srpskoj Crnji, bavi se dve decenije poslovima kooperacije u ratarskoj proizvodnji. Obrađuje i oko 600 hektara sopstvenih i zakupljenih oranica za gajenje ratarskih kultura.
Od pre tri godine, kako navode u toj porodičnoj zadruzi, voćarska proizvodnja je postala deo njihovog uspešnog agrobiznisa. Podigli su savremeni zasad kruškena četiri, hektara, dunje na 10 hektara i rasadnik sadnica. Prinosi su zadovoljavajući.
- Mi smo obrali krušku i imali smo zavidnu proizvodnju. Kod dunje očekujemo negde 130 do 150 tona, to znači 10 do 15 tona po hektaru - navodi Zoran Zečević, direktor Zadruge Plast.
- Dunja je perspektivna i isplativa voćna vrsta. Već godinama ima solidnu cenu na našem tržištu i pošto je ona u deficitu uglavnom se lako prodaje, njena cena ne pada ispod 30 centi po kilogramu, što je sasavim zadovoljavajuće imajući u vidu njen prinos po hektaru - ističe prof. dr Mihajlo Nikolić, stručnjak za voćarstvo.
Profesor Nenad Magazin sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta kaže da proizvodnju dunje u Vojvodini treba više razvijati, jer postoje odgovarajući agropotencijali:
- Dunja ima perspektivu zato što je njena glavna namena u Srbiji proizvodnja rakije, voćne rakije imaju sve veći zamah, voćne rakije su jedinstveni proizvod koji se proizvodi u Srbiji.
Izvesno je da će se u ovom delu Banata širiti zasadi dunje zbog isplativosti i podsticajnih mera države namenjenih razvoju voćarstva.
Takav plan ima i porodica Zečević koja će investirati takođe u izgradnju hladnjače većeg kapaciteta i destilerije promovišući sopstveni brend rakije od dunje.