NavMenu

Zasadi gotovo uništeni - Srpsko pivo od tuđeg hmelja

Izvor: Večernje novosti Ponedeljak, 17.09.2018. 12:19
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Kirill Z/shutterstock.com)Ilustracija
U srpskim pivarama godišnje se proizvede više od 5.500.000 hektolitara piva i, prema podacima Udruženja pivara Srbije, naša zemlja je odavno najveći proizvođač ovog pića u regionu. Tradicionalno, imamo i pozitivan spoljnotrgovinski saldo u pivarstvu, a računica Eurostata, evropskog statističkog zavoda, pokazuje da je Srbija na drugom mestu po izvozu hmeljnog napitka u Evropsku uniju. Ali, u srpskom pivu gotovo da nema ni grama srpskog hmelja!

Za potrebe šest velikih i 39 zanatskih pivara godišnje se uveze oko 1.500 tona hmelja i za to se izdvaja više od dva miliona evra. Pre deceniju i po, proizvodnja najvažnijeg pivskog "začina" u Srbiji podmirivala je potrebe domaćih pivara i uz to se izvozio širom sveta. Čak i u SAD, Nemačku i Japan. Pod ovom kulturom je u Vojvodini nekada bilo više od 1.500 hektara, a danas ih je svega 20, i to isključivo na plantažama DOO Petrovec u Bačkom Petrovcu.

- Najveći udarac hmeljarstvo u Srbiji je doživelo privatizacijom velikih pivara - objašnjava profesor dr Jan Kišgeci, jedan od vodećih srpskih stručnjaka za hmelj. - Greška u koracima napravljena je u startu, jer nije zaštićena domaća sirovinska baza. Umesto da su, kao kod privatizacije fabrika duvana, gde su novi vlasnici uslovljeni da za proizvodnju otkupljuju deo srpskog duvana, kupci naših pivara nisu imali takve klauzule u ugovorima. Tako je u jednoj našoj velikoj pivari uništen hmeljarnik od 130 hektara, tik do pogona, a metalne konstrukcije za biljke prodate su u staro gvožđe.

Proizvodnja hmelja u svetu, prema rečima sagovornika Novosti, danas je vezana za trgovinske kompanije koje stvaraju recepture i sirovinu pripremljenu za automatsko doziranje. Doziranje može biti ili u šišaricama hmelja ili u ekstraktima, i tako se isporučuje pivarama. A nekada je ova biljna kultura išla direktno od proizvođača do pivara.

- No, i pored ovakvog stanja, sa očuvanim zasadima u Bačkom Petrovcu, narednih 10-20 godina može se uraditi sve što je potrebno, tako da nikada više ne dođemo u situaciju da hmelj nestane sa naše zemlje - tvrdi Kišgeci. - Prve korake učinio je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu nudeći mogućnost proizvođačima da podignu zasade uz sufinansiranje. Subvencije za sadnice mogu da se ostvare preko republičkog ministarstva.

Veru u bolje dane za hmeljare ima i Rastislav Struhar, direktor DOO Petrovec u Bačkom Petrovcu.

- Uz pomoć države, svake godine udvostručili bismo zasade - kaže Struhar. - Sve uloženo državi bi se vratilo za pet do 10 godina, jer je hmelj višegodišnja biljka, koja pun rod daje tek u trećoj godini. Prinos sa naših zasada ove godine je oko dve tone po hektaru, što je iznad svetskog proseka, a budući da imamo više jednogodišnjih zasada, ukupan rod biće šest tona. To pokazuje da je Bačka jedan od najboljih hmeljarskih regiona u svetu, a na nama je da to pametno iskoristimo.


Sačuvali domaće sorte

- Na našem dobru Petrovec nekada je bilo 200 hektara pod hmeljom - kaže Rastislav Struhar. - Skoro celokupan rod otkupljivao je BIP i vrlo malo apatinska i skopska pivara. Sada hmelj uglavnom prodajemo zanatskim, kraft pivarama. Naša ukupna proizvodnja je prevelika za njih, a premala za industrijske pivare. No, mi smo sačuvali tri srpske autohtone sorte hmelja, bačka, aroma i robusta, odlične za lager, odnosno plzenjski tip piva, i to bi mogla da bude naša šansa.


Nije berzanska roba

Potražnja za hmeljom na svetskom tržištu je velika, cena mu je na evropskom tržištu izuzetno povoljna, ali on nije berzanska roba - objašnjava Struhar. - Proizvođaču, ako ima petogodišnji ugovor, ostaje 10 EUR po kilogramu prodatog hmelja, a u sušnim godinama i pet puta više. Ali i sama proizvodnja je skupa. Za podizanje hektara hmeljarnika potrebno je oko 50.000 EUR a za kombajn i sušaru još deset puta više.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Finansije, IT, Telekomunikacije

Narodna banka Srbije i Rakuten Viber razgovaraju o mogućnostima saradnje u oblasti instant plaćanja

Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković sastala se s predstavnicima kompanije Rakuten Viber (Vajber) radi razmatranja saradnje čiji bi rezultat bilo povezivanje funkcionalnosti ove aplikacije i servisa IPS NBS sistema, na korist svih građana Republike Srbije. Sistem za instant plaćanja (IPS NBS sistem) uveden je 2018. godine, prvi u regionu i među prvima u svetu. - Danas više od četiri miliona korisnika aplikacija mobilnog

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.