NavMenu

Hmelj se uzgaja na samo jednom mestu u Srbiji - Podsticaj za podizanje proizvodnih zasada 3 miliona dinara po zahtevu

Izvor: RTS Nedelja, 01.10.2017. 09:29
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Brent Hofacker/shutterstock.com)Ilustracija
Svako po 60 litara – toliko se godišnje piva popije u Srbiji. A osnovni pivski sastojak gaji se na samo jednom mestu u zemlji.

U zlatno doba, hmelj se u Vojvodini gajio na hiljadama hektara, da bi 2011. godine proizvodnja te sirovine potpuno prestala. Razlozi – sankcije i privatizacija pivara. Ipak, pre nekoliko godina ponovo su zasađene prve stabljike hmelja u Bačkom Petrovcu. U bivšoj Jugoslaviji, na njivama u ovom mestu, hmelj se gajio na više od hiljadu hektara. Danas, proizvodnja je spala na samo dvadesetak - gaje četiri američke i tri domaće sorte, od kojih je jedna autohtona. Tako je od pre tri godine – kada Rastislav Struhar obnavlja proizvodnju.

- Glavni razlog je bio taj što su se pojavile male, koje sada zovemo kraft pivare – koje čak i više od 10 puta koriste hmelj u svojoj proizvodnji nego što ga koriste industrijske pivare - objašnjava Rastislav Struhar iz a. d. Petrovec.

Jedna beogradska stalni je kupac već godinu dana.

- Naravno da bih da koristimo što više domaćeg hmelja. Neke stvari ne možemo da postignemo samo sa domaćim, ali, takođe, mnogo bismo mogli da postignemo koristeći i jedan i drugi u različitim kombinacijama - kaže Uroš Zakalanović iz pivare "KAŠ" i dodaje da se domaći definitivno više isplati.

Domaći hmelj, međutim, zakopao je strani kapital. Čak i proizvođači koji su odoleli sankcijama devedesetih, nisu privatizacijama posle dvehiljaditih jer kupce pivara država nije obavezala da koriste domaću sirovinu. Pivski sastojak uvoze.

- To nije primereno zemlji koja se okrenula tržišnoj ekonomiji, kao što smo mi, i to je jedna mera koja je davno napuštena. Svi proizvođači, prerađivači se rukovode svojom poslovnom politikom na kraju i cenama - objašnjava Milan Ćuprić iz Ministarstva poljoprivrede.


Novu šansu jedini hmeljar vidi u registru novih sorti i smanjenju akciza malim pivarima.

- Ako smanji ili u potpunosti ukine akcize onima koji kupuju domaći hmelj, država može da naplati preko proizvođača hmelja, radnika, zapošljavanja novih radnika - ističe Rastislav Struhar.

A, ponuda države, za sada, su subvencije.

- Podsticaj za podizanje proizvodnih zasada hmelja iznosi tri miliona dinara po podnosiocu zahteva - navodi Milan Ćuprić i dodaje da interesa, nažalost, nema.

Interesa nema, iako je hmelj čak 20 puta profitabilniji od kukuruza, pšenice ili soje. Zato ga je, samo prošle godine u zemlju uvezeno oko 52 tone, u vrednosti od pola miliona evra.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

22.04.2024.  |  Saobraćaj

Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR

Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.