- Država prepoznaje žabe i puževe, ali ne i nojeve, iako je njihov uzgoj isplativiji od uzgoja krava – ističe Olćan, dodajući da su zemlje u okruženju poput Hrvatske i Mađarske, otišle mnogo dalje.
- Ja sam idealista i ovo radim i zato što volim i zato što imam rezultata, ali posao je i inače isplativ. Potrebna su samo ulaganja u zemlju, jer kako je noj ptica trkačica treba im obezbediti prostor, a nema troškova oko posebnih objekata, pojilica, čišćenja... Ni rad oko njih ne zahteva puno vremena, da bi se nahranilo 100 nojeva potrebno je 2 sata posla.
Nojeva jaja sa zrenjaninske
farme Olćan, osim na gazdinstvu prodaju se i trgovinskim objektima poput IDEA-e, Mercatora, i to naročito u dane Uskrsa. Cena jednog komada ide i do 30 EUR. Olćan godišnje proda i između 30 i 50 pilića, a dobro ide i ljuska, koja se koristi za slikanje, u pravoslavnim hramovima i kao ukras za kuću.
Težina afričkih nojeva koji se uzgajaju ovde je oko 1.230kg. Toliku težinu, objašnjava naš sagovornik, dostignu već posle prve godine, kada su zreli i za klanje. Mesa na tržištu, međutim, nema, a razlog je to što nema ni klanice.
- EU traži posebnu klanicu za preradu mesa kakvu nemamo. Za jednu takvu kontejnerskog tipa potrebno je oko 400.000 EUR, a da bi bila ekonomski opravdana trebalo bi 5-6.000 nojeva – kaže Olćan.
Ovo je razlog i zašto je ostalo jako malo uzgajivača nojeva u Srbiji. Izostanak odgovarajućih propisa za izgradnju klanice, naime, povlači i nemogućnost dobijanja sertifikata za izvoz nojevog mesa, koje je vrlo traženo na inostranom tržištu, dok se meso koje se može naći u Srbiji uglavnom prodaje van zakonskog okvira. Postoji inicajtiva uzgajivača, kaže Olćan, da se formira udruženje ili zadruga, te da se klanica izgradi privatnom inicijativom, ali i za to bi im značila podrška države u vidu neke subvencije.
Na pitanje eKapije da li bi država bila spremna da subvencioniše izgradnju klanice na inicijativu uzgajivača ukoliko bi se okupili u udruženje koje bi investiralo u njenu izgradnju, u Ministarstvu navode da to nije u nadležnostii Uprave za verterinu.
Kilogram nojevine na tržištu inače, prodaje se po ceni od 50 do 250, a koža između 200 i 280 EUR.
Nedavno je objavljeno da je slovačka Oaza, koja se bavi uzgojem nojeva,
zainteresovana da pokrene posao i u Srbiji, te da traže pogodnu lokaciju. Čist organikNoj jede čistu prirodnu hranu – kukuruz, žito, travu, detelinu, bez ikakvih koncentrata – čist organik kaže Olćan.
Nojevo jaje je, prema navodima uzgajivača, najzdravije na svetu, dok je prepeličje poređenja radi tek na 5. mestu. Nojeva mast regeneriše tkiva, dobra je za opekotine, žuč itd, a meso je naročito pogodno za ishranu epileptičara i dijabetičatra budući da ima manje holesterola i od ćurećeg belog mesa.
Noj u proseku živi 60 godina. Ženka može da nosi jaja već od druge godine, dok je mužjak plodan od treće.
Ivana Bezarević