Industrijska konoplja do četiri puta profitabilnija od konvencionalnih useva
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, na osnovu izdatih dozvola za gajenje konoplje ovom biljnom kulturom u Srbiji je u 2016. godini bilo zasejano oko 172 hektara, od čega 90% površina u Vojvodini. U prvim mesecima 2017. već je registrovan zasad na više od 100 hektara, a kako su za eKapiju rekli iz Udruženja za biljnu proizvodnju Privredne komore Srbije (PKS), tokom poslednje četiri godine zabeleženo je povećanje površina pod konopljom, kao i broja registrovanih proizvođača, što ukazuje na to da poljoprivrednici nalaze interes za gajenje ove industrijske biljke.
Najveći izazovi u daljem povećanju zasada, međutim, biće edukacija poljoprivrednika i zakonska regulativa koju je potrebno izmeniti kako bi se povećala mogućnost prerade konoplje i izvoz ovih proizvoda, pa je prema navodima Privredne komore Srbije u pripremi Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama, kojim se reguliše uzgoj ove biljke.
Inicijativu za izmenu ovog zakona, odnosno Pravilnika o uslovima za gajenje konoplje, pokrenulo je i Udruženje proizvođača i prerađivača alternativnih biljnih vrsta Konoplja, jer se njime, kako kažu, ograničava proizvodnja za industrijske potrebe. Rasprava se uglavnom vodi oko zdravstvenog i bezbednosnog uticaja ove biljke, a trebalo bi da se razmotri i njena tržišna vrednost.
Kako navodi Maja Timotijević, predsednica ovog udruženja, važno je proširiti sortnu listu, jer je u EU dozvoljeno gajenje 46 vrsta konoplje, a u Srbiji samo tri. Inače, dozvole za uzgoj izdaju se na godinu dana.
- Trenutno su zakonski izjednačene obe vrste kanabisa, a naši zahtevi se odnose na liberalniji odnos prema biljci uljarici koja ima zakonski dozvoljeni procenat psihoaktivne supstance THC - do 0,3%. Na taj način bi pomogli poljoprivrednim proizvođačima koji i danas imaju predrasude, jer ni zakon nije jasan. Nadamo se da će naše sugestije biti usvojene – ističe Maja Timotijević u razgovoru za eKapiju.
Šansa za mala poljoprivredna gazdinstva
- Industrijska konoplja je jednogodišnja biljka koja se seje u periodu april-maj, a žetva je već u septembru. Ono što je najvažnije - to je ekološka biljka koja ne zahteva nikakvo prskanje hemijskim preparatima, a po količini zelene mase je izuzetno značajna jer daje više od 10 tona po hektaru. Sa jednog hektara konoplja proizvodi vlakna kao sa četiri hektara šume ili dva hektara pamuka. Značajno je i što se kod konoplje koriste svi delovi biljke: stabljika, cvet, list, plod, pa čak i koren - objašnjava Timotijević i dodaje da gajenje konoplje donosi veliki benefit poljoprivrednim proizvođačima i podiže njihovu konkurentnost na tržištu.
Ona smatra da uzgoj industrijske konoplje predstavlja šansu za mala porodična i srednja poljoprivredna gazdinstva, jer na malim površinama može da se ostvari prihod veći i do četiri puta u odnosu na konvencionalne useve. Navodi i da je sve više potencijalnih investitora koji se javljaju.
Veliki potencijal ove biljke ističe i uzgajivač iz Temerina, Petar Latković. U razgovoru za eKapiju on kaže da se njenom preradom vrednost proizvoda podiže i do deset puta, te da se mogućnosti primene brojne, pa se može koristiti i za proizvodnju peleta za grejanje, ribljeg brašna, izradu vezova za brodove, pa čak i kao građevinski materijal.
- Reč je o proizvodu koji se lako prodaje i ima veliki izvozni potencijal, pa bi korist mogla da ima i država. Nama proizvođačima bi značila podrška sa te strane, prvenstveno za nabavku mehanizacije za žetvu - napominje Latković i dodaje da još nije rešeno pitanje otkupa, kao i da proizvodi moraju redovno da se nose u laboratoriju na pregled.
On ocenjuje da trenutno ne postoji volja države da se više angažuje i podrži proizvođače industrijske konoplje, a smatra da je jedan od razloga i pritisak različitih lobističkih grupa i farmaceutske industrije.
Široka paleta proizvoda i primene
Od industrijske konoplje može se dobiti više od 20.000 proizvoda, a Poljoprivredna zadruga Konoplja je tokom 2017. proizvela desetak gotovih proizvoda na koje su, kako ističe Timotijević, posebno ponosni budući da smatraju da ne bi trebalo izvoziti primarne proizvode, već ih prerađivati i kao takve ponuditi evropskom i svetskom tržištu.
Ekspanzija gajenja konoplje za najraznovrsnije namene očigledna je i u svetu.
- Značajna je u tekstilnoj industriji, prehrambenoj, farmaceutskoj i industriji papira, kozmetici, građevinarstvu, zaštiti životne sredine... Primena konoplje u industriji se izuzetno brzo širi i u proizvodnji biokompozitnih materijala za automobilsku industriju, kao i biorazgradive plastike – dodaje Timotijević.
Najveći svetski proizvođači industrijske konoplje su Kina, Rusija i Kanada, dok u Evropi ima više zemalja sa značajnim količinama - Francuska, Nemačka, Austrija, Španija, Holandija, Mađarska, Poljska, Rumunija i Hrvatska. U EU je planirano da do 2030. godine više od 100.000 hektara bude pod konopljom, a te najave su i u skladu sa podacima Evropskog udruženja industrijske konoplje, koje je eKapiji dostavila PKS. U 2016. godini je pod ovom biljnom kulturom u EU bilo zasejano oko 30.000 ha, a najveći rast prerade dogodio se u prehrambenoj industriji, što je i jedan od razloga povećanja proizvodnje semena konoplje.
U PKS podsećaju i da je bivša SFRJ bila jedna od vodećih zemalja proizvođača konoplje u svetu, pa je tako 1988. godine pod konopljom za vlakna u Srbiji bilo zasejano 288.000 hektara.
M.A.
Top priče
18.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Hrvatski Aircash stiže u Srbiju
Aircash, prvi hrvatski viševalutni gotovinski novčanik koji radi u državama Evropske Unije i u Švajcarskoj i ima million korisnika, najavio je dolazak na tržište Srbije. Ovo je za Bloomberg Adria potvrdio Hrvoje Ćosić, direktor kompanije. Izdavalac Aircash Mastercard prepaid kartice je licencirana institucija za elektronski novac s licencom Hrvatske narodne banke koja važi u svim državama EU. Upisani su u EU registar institucija za
18.04.2024. | Saobraćaj
Jovanović: Razmotriti kupovinu Siemens tramvaja proizvedenih u Kragujevcu za GSP Beograd
18.04.2024. | Saobraćaj
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Planira se bušenje istražne termalne bušotine u Selters banji
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
eKapija+
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
18.04.2024. | Vesti
CBRE potvrdio lidersku poziciju osvojivši tri priznanja na 19. dodeli SEE Real Estate Awards
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Vesti
Sporazumni prestanak radnog odnosa - Novine u sudskoj praksi?
18.04.2024. | Vesti
18.04.2024. | Građevina
Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna (FOTO)
18.04.2024. | Građevina
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Culinary Crossroads - Serbia meets Japan
18.04.2024. | Turizam, sport, kultura
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
Poslovne šanse
19.04.2024. | Industrija
Jagodina nabavlja trpezarijske stolice za Dom kulture u MZ Kovačevac
18.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Planira se bušenje istražne termalne bušotine u Selters banji
18.04.2024.. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
18.04.2024. | Energija, Građevina
Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje
18.04.2024. | Energija, Građevina
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Vesti
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura