Finansijski šok visokog napona - Tržišna cena struje ugroziće rad industrijskih proizvođača

Potrošači električne energije na visokom naponu će od 1. januara 2013. godine kupovati struju direktno na tržištu, a bojazan nekih od njih je da će cena biti 60% veća od sadašnje.

Među velikim potrošačima su uspešne kompanije: "Lafarge", "Sirmium Steel", NIS, "Messer Tehnogas", "Kronospan", FAS, "Holcim", "Titan", "Valjaonica bakra Sevojno", koje zapošljavaju na hiljade radnika i najveći su izvoznici, a novi, veliki troškovi, doprineće gubitku konkurentnosti, smanjenju izvoza, a u nekim slučajevima i prestanku proizvodnje i stečaju.

Kako kažu neki od potrošača, i pored toga što Zakon o energetici omogućava slobodan izbor dobavljača električne energije, ostaje činjenica da se u pogledu formiranja cene ovog energenta ništa nije promenilo, s obzirom na to da ne postoji realna mogućnost neprihvatanja već definisane i ponuđene cene, kao i u slučaju tarifnih, odnosno regulisanih cena koje je odobrila Vlada Srbije.

- Uz sve razumevanje prema "Elektroprivredi Srbije", da je njen cilj poskupljenje električne energije, ne ulazeći u razloge, način formiranja i realne visine cene, smatramo da ovako drastično i trenutno poskupljenje može naneti nesagledivu ekonomsku štetu kako pojedinačno preduzećima, tako i generalno privredi Republike Srbije – apeluju potrošači sa kojima smo razgovarali.

Kao jedno od rešenja vide da se cena električne energije poveća na odgovoran način, koji neće dovesti do cenovnog šoka na tržištu i ostalih dramatičnih posledica, već će ostaviti vremena pogođenim industrijama da se postepeno prilagode poskupljenju u periodu od najmanje tri godine, uz jasan i definisan način formiranja i usklađivanja cene.

Takva praksa je viđena u nekim zemljama Evropske unije, gde je prelazni period bio od 5 do 10 godina.

Iz Agencije za energetiku su nam rekli da je u Srbiji od 2008. godine tržište potencijalno otvoreno za sve kupce, osim domaćinstava, odnosno 47% tržišta električne energije i 90% tržišta prirodnog gasa.

- Smatra se da se od tada kupci pripremaju da samostalno nabavljaju energiju na tržištu. U oblasti prirodnog gasa je oko 40% ukupne godišnje potrošnje od 2010. kupovano po slobodnim, neregulisanim cenama. Međutim, za električnu energiju nije bilo interesovanja za kupovinu na tržištu, jer je tržišna cena bila veća od regulisane - navode u Agenciji.

Na pitanje da li će struja zaista biti 60% skuplja, iz Agencije kažu da oni nisu nadležni za tržišne cene.

- U Srbiji je licencirano 59 snabdevača električnom energijom na slobodnom tržištu. Cena struje će biti rezultat tržišne utakmice između tih snabdevača. Ne može se očekivati da će ona biti manja ili jednaka sadašnjoj regulisanoj ceni, koja ne odražava stvarne troškove poslovanja i razvoja energetskih subjekata, zbog nastojanja državnih organa da ograniče rast regulisanih cena.

Privatne kompanije su dodatno diskriminisane, jer su državni veliki potrošači i velike neplatiše, tačnije dužnici. Među najvećim dužnicima su firme u restrukturiranju, koje ovaj status godinama štiti od prinudne naplate. Restrukturiranju se nazire kraj, a država im već sledeće godine smanjuje subvencije. S druge strane, preduzeća očekuju veći troškovi. Pitanje je hoće li se iko takmičiti za takve kupce struje i hoće li oni bez državnih dotacija ostati u mraku.

Novo tarifiranje pogodiće postojeće proizvođače, ali će svakako i uticati na interesovanje novih, jer su uslovi za industrijsku proizvodnju sve manje atraktivni.

Ima i dobrih primera

Uprkos tome što su Zakonom o energetici uvažene direktive EU o razvoju unutrašnjeg tržišta električne energije i prirodnog gasa, neke članice zajednice ipak preduzimaju korake kao bi pomogle industrijskim proizvođačima.

Jedna od njih je i Nemačka, koja je odlučila da od 2014. pokrene mehanizam isplate naknada industriji zbog povećanja cena struje. To povećanje se očekuje narednih godina zbog veće proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i obaveze kupovine kvota za emisije ugljen-dioksida u EU. Mera je doneta kako bi se očuvala konkurentnost nemačke industrije na međunarodnom tržištu i sprečilo izmeštanje proizvodnje, a Berlin će delimično nadoknaditi troškove za električnu energiju preduzećima u sektorima koji su najveći potrošaci.

Isplata prve nadoknade preduzećima, u iznosu od 350 mil EUR, planirana je za početak 2014. godine. Naknada će se isplaćivati preduzećima u sektorima poput hemijske industrije i industrije čelika i papira, a u kojima je zaposleno 830.000 ljudi, navodi se u saopštenju nemačkog ministarstva.

Kako će reagovati naša država ostaje da se vidi, jer do objavljivanja ovog teksta iz Ministarstva energetike nisu stigli odgovori na postavljena pitanja.