NavMenu

Tajnu pećine hajduka Rajka mogli bi saznati mnogi - Majdanpek priprema dokumentaciju za razvoj turizma

Izvor: eKapija Sreda, 05.10.2011. 15:05
Komentari
Podeli

Veliki zatonVeliki zaton
(Rajkova pećina)

Da je oblast Majdanpeka na istoku Srbije bogata zlatom znalo se od davnina, ali današnje lovce na blago mnogo više privlači legenda o imetku hajduka Rajka. Priča se da je u 17. veku u ovom kraju živeo čovek sa tim imenom, zvan još i Vojvoda, koji je danju bio mehandžija, a noću je izlazio na drumove i pljačkao turske karavane. Bogatstvo koje je tako stekao nikada nije pronađeno, ali se već vekovima veruje da ga je pohranio na skrovitom mestu u pećini, koja je po ovom hajduku i dobila ime.

Da vide jednu od najinteresantnijih pećina u Srbiji, po karkteristikama i morfogenetskoj evoluciji, dolaze uglavnom ekskurzije osnovaca. Međutim, posetioci se ovde ne zadržavju jer osim prirodnih lepota nema dodatnih turističkih sadržaja.

Rajkova pećina se nalazi se u istočnoj Srbiji, 2 km od Majdanpeka. Do nje vodi asfaltni put pored obale reke Mali Pek i veštačkog jezera Veliki zaton. Čitava okolina izvorišta Malog Peka je bogata mešovitom šumom bukve, javora i hrasta i predstavlja jedinstveno prirodno i speleološko bogatstvo. U blizini je smešten i skijaški centar Rajkovo.

Veliki zatonVeliki zaton
(Majdanpek)

Kako za "eKapiju" kaže Vesna Cepenjor, šefica Odeljenja za urbanizam u opštini Majdanpek, turistički potencijali ovog kraja nisu dovoljni iskorišćeni, a kao glavni problem za izgradnju turističkih objekata na ovom prostoru navodi nerešene imovinsko-pravne odnose.

- Blizina Dunava je naša najveća prednost. Imamo velike potencijale za turizam ali prvo bi trebalo da donesemo plan detaljne regulacije za područje oko Rajkove pećine. Od 2005. pregovaramo sa "Srbijašumama" koji su vlasnici zemljišta ali ti pregovori sporo napreduju – objašnjava Cepenjor.

Ona napominje da sa GIZ-om rade rade Studiju izvodljivosti za izradu plana detaljne regulacije za 150 ha.

- Turisti nam dolaze da vide pojedine prirodne lepote našeg kraja, ali nemamo pratećih sadržaja koji bi ih privukli da ostanu duže. Skijalište Rajkovo odnosno ski lift ne radi godinama. To zemljište se ne vodi na opštinu i opština ne može da gradi ni na tom području - kaže naša sagovornica.

Ona navodi da bi spajanje budućih sadržaja u ovom delu opštine sa lokacijom Lepenski vir koji je udaljen odatle 7-8 km bila veoma interesantna ponuda za turiste.

Veliki zatonVeliki zaton
(Rajkovo)

- Zbog blizine Lepenskog vira možemo napravimo pešačke i biciklističke rute što je već veoma popularno u svetu – kaže sagovornica "eKapije" i dodaje da su u opštini u više navrata dolazili Italijani koji su se interesovali da ulažu u turistički centar ali sve projekte koče nerešeni imovinski problemi.

Rajkovo

Rajkovo je mestu na 4 km od Majdanpeka, na putu prema Donjem Milanovcu, u kome je izgrađen skijaški centar sa dve atestirane staze, dužine 1.200 i 1.000 metara. Vučni lift sidraš ima kapacitet od 1.000 skijaša na sat. Visinska razlika starta i cilja je 190 metara, a start se nalazi na 750 m nadmorske visine.

Prema ranijim najavama, sledeće godine bi trebalo bi da se uradi Master plan skijališta Rajkovo.

Rajkova pećina

Veliki zatonVeliki zaton

Pećinu je prvi istražio geograf Jovan Cvijić 1894. godine, a istraživanje je nastavljeno tek sedamdesetih godina 20. veka, pod rukovodstvom dr Radenka Lazarevića. Za turiste je otvorena 1975.

Ulazni deo pećine iz pravca sela Rajkovo bio je nastanjen još u praistoriji, o čemu svedoči kameni čekić koji se čuva u arheološkoj zbirci Muzeja u Majdanpeku. Rajkova pećina je protočna pećina, kroz koju protiče Rajkova reka. Nakon izlaska iz pećine ona se spaja sa Paskovom rekom, koja takođe ističe iz pećine i tako nastaje Mali Pek.

Rajkova pećina je bogata pećinskim nakitom različitih oblika, od snežno belog kristalnog kalcita, najkvalitetnijeg u Srbiji. Hodajući pećinskom stazom posetilac ima jedinstven doživljaj žuborenja bistre Rajkove reke koja odjekuje pećinskim prostorima "Ježeve dvorane", sa hiljadama kalcitnih cevčica na stropu.

S.O.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.