Predstava : Drama o Mirjani i ovima oko nje - Jugoslovensko dramsko pozorište

Predstava : DRAMA O MIRJANI I OVIMA OKO NJE

Po tekstu Ivora Martinića

Reditelj i prevodilac : Iva Milošević

Scenograf : Gorčin Stojanović

Kostimograf : Maja Mirković

Kompozitor : Vladimir Pejković

LICA :

Mirjana : MIRJANA KARANOVIĆ

Veronika : JELENA PETROVIĆ

Violeta : BRANKA PETRIĆ

Simon : MARKO BAĆOVIĆ

Grozdana : ANĐELIKA SIMIĆ

Jakov : FEĐA STOJANOVIĆ

Ankica : CVIJETA MESIĆ

Lucio : BOJAN LAZAROV

Premijera je održana 18. februara 2010. godine na sceni Teatra "Bojan Stupica".

Predstava traje 1 sati i 35 minuta.

O PREDSTAVI

Naslovu posvetim dosta vremena, on mi mora reći nešto o strukturi drame i temi. Koliko god banalno ti naslovi izgledali, čini mi se da točno ukazuju na ono što se u drami događa. I to mi je jako potrebno, da znam točno što želim ispričati. Ja ne pišem stvarni život niti mislim da je život kazalište. Prikazujem život i imam potrebu stalno shvaćati kojim ja to mehanizmima radim. Ta imitacija života me impresionira. I zbog toga su upravo ovakvi moji naslovi, gotovo pa radni, da me stalno upozoravaju da to što pišem jest drama.

Ivor Martinić

Sviđa mi se naslov Drama o Mirjani i ovima o ko nje. Komad kreira svet koji je potpuno irealan, sastavljen od beketovskih osećanja nedostatka smisla življenja. Dozvoljava nam da svoje potisnuto osećanje zebnje zbog nedostajanja nečeg vrlo važnog u našim životima projektujemo u junake i tako izvučemo na površinu skriveno. Ono čime glumci i ja operišemo je uočavanje ekstremnog u naizgled nedramatičnim životima. Mi naše likove zovemo "mali ljudi". Oni pristaju na umerenost života koja vodi u potpunu mehanizaciju i postvarenje bića što za posledicu ima zaboravljanje umeća komunikacija s drugim bićima, tonjenje u repeticiju, u život kao podražavanje niza svakodnevnih rituala po scenariju koji je nametnut. Kopiraš, a da sam ne znaš zašto to radiš. Umeće da se u različitosti uživa može da donese punoću življenja. Ne sme se strahovati od toga da se bude drugačiji, nego se iz toga mora učiti. Kičma koja nas čini neće se time izgubiti. Naprotiv!

Iva Milošević

O PISCU

IVOR MARTINIĆ

Apsolvent na Odsjeku dramaturgije Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše dramske tekstove, poeziju, prozu, scenarija za filmove. Tekstovi su mu prevedeni na francuski, engleski, španski, norveški i slovenački, a neki od prevoda su i objavljeni. Za dramu Jednostavno: (nesretni) nagrađen je III nagradom "Marin Držić", a za dramu Ovdje piše naslov drame o Anti je dobio nagradu Fabriqué en Croatie društva REZ. Drama je izvedena na Hrvatskom radiju, prevedena je na francuski i engleski i predstavljena je i na svetskom festivalu mladih dramskih pisaca World Interplay 2007. u Australiji. Praizvedbu je imala na sceni Gradskog kazališta mladih u Splitu. Drama o Mirjani i ovima oko nje je doživela prvo premijeru na Hrvatskom radiju (2009), a učestvovala je i na 61. Prix Italia u Bolonji. Neposredno posle beogradske premijere Drama o Mirjani i ovima oko nje biće postavljena u Ljubljani. Ostale Ivorove radio-drame su: Prošlost, Povratak (obe iz 2007, sa kojima je Hrvatski radio učestvovao na takmičenju 21. Pri Europa u Berlinu) i Bez naslova (2008). Sarađivao je kao dramaturg i radio dramatizacije za predstave u više hrvatskih pozorišta.

O REDITELJKI

IVA MILOŠEVIĆ

Diplomirala je Pozorišnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Režirala: Magično popodne Volfganga Bauera (Bitef teatar); Shopping & Fucking Marka Rejvenhila (JDP, Teatar "Bojan Stupica"); Kazimir i Karolina Edena fon Horvata (NP Sombor); Razvaljivanje Nila Labjuta (JDP, Teatar "Bojan Stupica"); Put do Nirvane Artura Kopita (Atelje 212); Mala Sirena H.K. Andersena /Srđana Koljevića (Malo pozorište "Duško Radović"); Zmijsko leglo Vasilija Sigareva (Atelje 212); Vuk i sedam jarića braće Grim/Ljubinke Stojanović (Pozorište lutaka "Pinoko"); Fedrina ljubav Sare Kejn (JDP, Teatar "Bojan Stupica"); Princeza i žabac H.K. Anderesna/Igora Bojovića (Pozoršte "Boško Buha"); Painkillers Nede Radulović (SNP); Proslavu Thomasa Vinterberga i Mogensa Rukova (Atelje 212); Drama o Mirjani i ovima oko nje (JDP, Teatar "Bojan Stupica"); Glorija (Pozorište na Terazijama), Iz junačkog života građanstva (JDP, Velika scena "Ljuba Tadić").

NAGRADE:

Jelena Petrović: Nagrada iz Fonda "Dara Čalenić" za najbolju mladu glumicu i mladog glumca za ulogu Veronike u predstavi Drama o Mirjani i ovima oko nje, Sterijino Pozorje - Novi Sad

Marko Baćović: Nagrada za epizodu ulogu koju dodeljuje Kompanija "Novosti" za ulogu Simona u predstavi Drama o Mirjani i ovima oko nje, Sterijino Pozorje – Novi Sad (jun 2010.)

Mirjana Karanović: Grand prix Susreta za najbolju žensku ulogu za ulogu Mirjane u predstavi Drama o Mirjani i ovima oko nje, 27. susretima pozorišta BiH u Brčkom – Brčko, BiH

Mirjana Karanović: Nagrada Marul za najbolju glumicu na Marulicevim danima u Splitu za ulogu Mirjane

Mirjana Karanovič: Nagrada "Veljko Maričić" za najbolju žensku ulogu na 18. Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci

Ivor Martinić: Nagrada "Veljko Maričić" za najbolji dramski tekst za izvorni dramski tekst Drama o Mirjani i ovima oko nje na 18. Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci

Jelena Petrović: Nagrada "Veljko Maričić" za najbolju mladu glumicu za ulogu Veronike na 18. Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci

Branka Petrić: Nagrada "Veljko Maričić" za najbolju žensku epizodnu ulogu za ulogu Violete na 18. Međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci

KRITIKE

Karanović igra ženu koja zna tegliti sve vrste socijalnih tereta, zna crnčiti i podizati svoje ljutito dijete tinejdžerske dobi, zna se "čvrsto držati" za zapaljenu cigaretu (kao jedini komadić dokolice, luksuza ili kratkog odmora). Mirjana Karanović istu junakinju izvodi bez skanjivanja, bespoštedno i ogoljeno, s glavom zabačenom na stolicu i laganim hrkanjem od umora, s neskladnim pokretima tijekom večernjeg plesnog randevua, baš kao i s pragmatičnom nježnošću prema scenskoj kćeri Veroniki (Jelena Petrović).

U interpretaciji JDP-a, tekst hrvatskog autora postaje priča o težini ženskog maratona kroz život, koja pri tom nije lišena ni humora ni bezdušnosti.

"Topla zona općeg poraza", Nataša Govedić, Novi List

(…) Onaj prostor "iza" je mesto gde je smeštena čitava tragedija. Zapravo, u svesti da je brzi, mehanizovan život i pokriće i uzrok unutrašnje nestabilnosti. U čitavoj strukturi drame prenesena je čistim postupkom ova poruka o životu koji se dešava među "malim ljudima", ali koji je neka paradigma opšteg stanja. A, istovremeno, ova tamna slika začinjena je blagom primesom humora koji doprinosi životnoj punoći teksta drame čije je vrline dobro iskoristila rediteljka Iva Milošević. (…) Svedenošću u glumačkom izrazu, na ivici brehtijanske tehnike, uz Beketov osećaj apsurda kao rediteljsko rešenje, Iva Milošević uspeva da prenese Mirjanin pravolinijski osećaj vremena koje prolazi, a u kome je istovremeno zarobljena Mirjana Karanović kao Mirjana bila je potpuno alijenizovana od onih Drugih, koji su na ivici amblematskog. Oni su intruderi u njenom životu. Drugi su marionetski svedeni likovi koje karakteriše nemogućnost komunikacije. Oni su ravni, i produkt su konteksta u kome žive. (…) Čovek je odavno postao i konzument i roba, i odavno u nemogućnosti da bude sam sa sobom. Ova predstave je, čini se, značajna zbog naizgled nenametljivog, otkrivanja jezivosti ponora iza slika privida.

"Otkrivanje jezivih ponora", Ana Isaković, Danas

Drama o Mirjani i ovima oko nje, realističan prikaz života sasvim običnih ljudi, koji, ma koliko trivijalno delovao na prvi pogled, predstavlja jedno unutrašnje putovanje u našu ličnost i ukazuje na nemu prazninu čoveka sa ukroćenim potencijalima koji je odavno zaboravio zašto postoji.
(…)
Uživajući u ovoj, na neki način, tragikomičnoj predstavi, možemo da prepoznamo i deo svog života koji vrlo često biva zarobljen u kolotečini svakodnevice. Jer, ova živopisna ispovest o Mirjani i ovima oko nje predstavlja, zapravo, ozbiljan analitički prikaz trivijalne realnosti koja dotiče naš život, oblikuje ga, sputava ili čak, potpuno uzurpira.
Zato je ovaj komad bitan, jer pored toga što jasno sagledava stvari i naziva ih pravim imenom, poziva i na ličnu potragu za smisaonim i za samoodređivanjem.

Ana Todorović-Radetić, B92

Tekstovi dvadešestogodišnjeg hrvatskog dramatičara Ivora Martinića u domovini su donedavno imali više sreće s nagradama nego s uprizorenjima, a promjene takvog statusa, pa ni nedavne premijere Drame o Mirjani i ovima oko nje u zagrebačkom HNK-u ne bi bilo da izvedba tog teksta u beogradskom JDP-u nije postigla izniman uspjeh (…) U vrlo dobrom ansamblu posebno je neočekivana i sugestivna Branka Petrić kao majka koja drži distancu prema svijetu kojeg više ne razumije, a višestruki pljesak na otvorenoj sceni dobila je Cvijeta Mesić za eksploziju energije kada kao direktorova žena konačno skupi hrabrost i argumente da zaplaši supruga kojem se uvijek potpuno pokoravala…

Tomislav Kurelec, KULISA.eu, 2. novembar

U interpretaciji JDP-a, tekst hrvatskog autora postaje priča o težini ženskog maratona kroz život, koja pri tom nije lišena ni humora ni bezdušnosti. A Mirjana Karanović pokazuje se glumicom idealno odigrane stare ženske formule istovremene izdržljivosti i višestruke ranjenosti. (…)

Nataša Govedić, Novi list, 2. novembar

Mirjana, naime, ima kći tinejdžericu, bolesnu majku, bivšeg muža, potencijalnog dečka, šefa kojemu je ljubavnica... Ima život koji tek prolazi uz nju, dok se ona i svi ovi oko nje koprcaju kako znaju i umiju. Redateljsko rješenje po kojem glumci na scenu izlaze samo penjući se preko prozora to i dodatno naglašava. (…) predstava za kraj, koja je u prepunoj Gavelli (u kojoj se i stajalo) dobila frenetičan pljesak i povike "Bravo", podcrtali su sve jaču potrebu publike za teatrom koji govori o stvarnosti ma koliko ona bila mučna i teška.

Bojana Radović, Večernji list