NavMenu

Počela izgradnja panoramske gondole na Zlatiboru vredne 13 mil EUR - Država dala građevinsku dozvolu za prvu fazu radova

Izvor: Politika Nedelja, 12.02.2017. 17:36
Komentari
Podeli
(Foto: photopixel/shutterstock.com)
Zlatiborci su u subotu, 11. februara 2017. godine, masovnom radnom akcijom, mobom na livadama kod skijališta Obudojevica u centru Zlatibora, počeli da grade panoramsku gondolu, najveće ulaganje opštine Čajetina, vredno oko 13 mil EUR.

Po ledenom danu, malo krampovima i lopatama, malo plugom koji je vukla volovska zaprega, stotine volontera kopalo je prve metre ležišta za stubove buduće gondole, najduže jednožične na svetu. Žicom dugom devet kilometara, s 55 kabina, ova atrakcija će povezati turistički centar planine s najvišim vrhom Tornikom.

Ova zimska moba, kojoj su se, uz Zlatiborce, odazvali i Užičani, Čačani, Knićani i drugi, organizovana je i kao odgovor čajetinskog rukovodstva na dugo čekanje da državne institucije odobre izdavanje građevinske dozvole za izgradnju gondole.

A samo dan pre ove akcije, Ministarstvo građevinarstva objavilo je da, po zahtevu opštine Čajetina, izdaje dozvolu za prvu nespornu fazu – na delu kod vrha Tornik – gradnje Gold gondole Zlatibor. No, to nije promenilo planove Zlatiboraca, koji su u radove krenuli iz livada Obudojevice.

Atmosfera je bila akcijaška - mnogi s krampovima u rukama i belim majicama s natpisom "Zlatiborska moba 2017" navučenim preko džempera, zlatiborske rabadžije s nekoliko pari volova, desetine bagera i teških kamiona poređani na proplancima usred skijališta. Okupljeni su nosili zastave Srbije i opštine Čajetina, parole na kojima je pisalo "Nasleđeno izgradimo i prosledimo", "Danas gondola, sutra aerodrom"...

Kopalo se na više mesta, svirali su trubači i pevala pesma iz vika, sveštenici su se pomolili Bogu za srećan početak radova. A akcija je, kako okupljeni rekoše, u najboljoj tradiciji naših predaka, koji su mobama i zajedničkim radom stvarali zajedničko dobro.

Prisutnima se obratio Milan Stamatović, predsednik opštine Čajetina. Rekavši da je narod dobrovoljno došao na radnu akciju sa željom da se sačuva državna imovina, prikazao je dokumentaciju koju je opština pribavila da bi joj se odobrili radovi na gondoli.

(Foto: Facebook/Gold gondola Zlatibor)
– Nama se spočitava da mi nemamo dokumentaciju, a sve što treba opština Čajetina je kao investitor uradila. Gondola je predviđena master planom iz 2007. godine, strategijom održivog razvoja opštine Čajetina od 2010. do 2020. godine, prostornim planom iz 2010, preliminarni građevinski projekat i javna nabavka za izgradnju gondole urađeni su 2012, Plan generalne regulacije Čajetine 2013. godine, Plan detaljne regulacije Gold gondole 2014, a u 2016. rešenje o utvrđivanju javnog interesa gondole, idejno rešenje Gold gondole, lokacijski uslovi, izveštaj revizione komisije. Tu je i posedovni list, gde jasno piše da je vlasnik ovog zemljišta, na kome mi hoćemo da gradimo gondolu, država Srbija. Zašto posle desetogodišnjih napora opštine Čajetina da se ovo zemljište prenese na državu Srbiju, državne institucije ne poštuju Ustavni sud, koji je jasno rekao da predmet privatizacije društvenog kapitala ili državnih preduzeća nije zemlja – rekao je Stamatović, koji se potom i sam prihvatio krampa.

Na novinarsko pitanje da li će posle ove mobe gradnja gondole biti nastavljena, jer je Ministarstvo dalo dozvolu samo za jednu fazu, Stamatović je odgovorio:

– Mislim da ćemo nastaviti izgradnju gondole bez ikakvih smetnji. Imamo ozbiljne planove oko izmeštanja instalacija, na početnoj stanici i stubovima, kao i za betoniranje temelja ako vremenske prilike budu dozvolile. Informacija iz Ministarstva da smo dobili građevinsku dozvolu za petu fazu koja se nalazi na vrhu Tornika za sada nam ništa ne znači, jer radovi tu ne mogu da se izvedu u ovim zimskim uslovima. A ovaj projekat ne može da se radi fazno, nije to Beograd na vodi pa da se uradi jedna ploča i dalje da čekate. Ovo je sve povezano, ako nemate jedan stub sve pada u vodu, zato je potrebna dozvola za celu trasu.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.