Tematski bilten

Zelena tranzicija - Put ka uspehu

NavMenu

Zelena tranzicija - jeste jedini održivi put ka uspehu

Podeli
Rekonstrukcija javnog osvetljenja u Kikindi (Foto: Smart Energy Investment)Rekonstrukcija javnog osvetljenja u Kikindi

Projektima rekonstrukcije javnog osvetljenja kompanija Smart Energy Investment postiže energetsku uštedu od oko 70%, doprinosi očuvanju životne sredine i ostvaruje finansijsku uštedu u budžetu lokalnih samouprava kroz 21 projekat u Srbiji. Obrad Tadić, direktor kompanije, objašnjava da se pod terminom novi izvor energije, najčešće ne smatra energetska efikasnost i smanjenje potrošnje energetskih resursa.

"Zelena tranzicija – put ka uspehu" ili možda bolje reći "Zelena tranzicija – put ka opstanku"? Jedna od prvih asocijacija je energija i to ona energija koja se dobija iz obnovljivih, zelenih izvora. Na pojam "energija" asocijacija je rat u Ukrajini, energetska kriza u Evropi, kriza na finansijskom tržištu sa rastom kamatnih referentnih stopa, kao i kriza u privredi u celosti. U takvoj situaciji je opravdano ulagati napore za rešenje energetskih izazova. Stiče se utisak da je primarna solucija u pokušajima prevazilaženja ovog izazova, proizvodnja odnosno "renewable" ili "green" energija.

Da li su prilikom određivanja prioriteta u ovom slučaju zanemareni zakoni i to prirodni zakon fizike i zakoni u smislu pravnih normi?

Zakon fizike o održanju energije je jednostavan i kaže "da energija može prelaziti iz jednog oblika u drugi, ali ne može ni iz čega nastati ili nestati". Da li će "zeleno" prelaženje iz jednog oblika energije u drugi u budućnosti narušiti neke druge balanse u prirodi, kao što su nam balanse narušili i neobnovljivi izvori, i da li su zeleni izvori stvarno neograničeni, budućnost će pokazati.

Pravni okvir u Srbiji, kao što je to i u EU i verovatno u najvećem broju zemalja na svetu, smatra energetsku efikasnost novim izvorom energije. Međutim, u javnom diskursu, pod terminom novi izvor energije, najčešće se ne smatra energetska efikasnost i smanjenje potrošnje energetskih resursa.

Postavlja se pitanje da li su ova dva različita zakona dovoljna da se na prvo mesto u prioritetima borbe za energetsku stabilnost postavi energetska efikasnost. Činjenica da se u Srbiji potroši 2,5 puta više električne energije od svetskog proseka po jedinici društvenog proizvoda (verujemo da je sličan podatak i za region), trebalo bi da nam posluži kao argument da smanjenje potrošnje energije imperativno postavimo na prvo mesto prioriteta.

Obrad Tadić, direktor Smart Energy Investment (Foto: Smart energy investment)Obrad Tadić, direktor Smart Energy Investment

Da li smo zadovoljniji sa dobijanjem neke nove energije, a koja je nastala tako što je transformisana iz neke druge energije, ili smo kao u izreci srećniji i uspešniji, jer nam je manje energije potrebno? Ovo nije samo filozofsko pitanje, jer nije teško simulirati efekte scenarija na društvo u širem smislu u kojem bi smanjili potrošnju po jedinici društvenog proizvoda. Takođe, nije teško simulirati efekte kretanja u drugom smeru, a to je puko zadovoljenje potreba povećanjem proizvodnje energije, a bez prethodno prioritetnog umanjenja potrošnje iste.

Resursi za proizvodnju koje možemo angažovati, a misli se i na ceo region, nisu obećavajući, bez obzira na uverenost da imamo neograničeno sunce, vodu, vetar, biomasu… Razvijene zemlje su najpre uredile i balansirale potrošnju energije kao primaran izvor zelene energije, pa tek onda prešle na proizvodnju iz novih izvora. Osim gorenavedenih, zakonskih osnova za takvo postavljanje prioriteta, značajnu ulogu su imali finansijski osnovi za to.

Iskustveno smo na našim projektima rekonstrukcije javnog osvetljenja u lokalnim samoupravama, potvrdili da je investiranje u energetsku efikasnost, opravdanije nego u "renewable". Benefiti od investicija za obe strane (javnu i privatnu) u ovim javno-privatnim partnerstvima, su brže ostvarivi, jer su investiciono-građevinski zahvati jednostavniji i "nova" ušteđena energija je brže dostupna. Ekonomski efekti na društvo su značajniji. Osim energetskih i finansijskih ušteda ostvaruju se i dugoročni kvalitativni efekti kao što je povećanje kvaliteta, komfora i bezbednosti.

Dakle, metodologije koje funkcionišu po principu "value for money" prelaze na napredniju "value for people" koja bolje ostvaruje Ciljeve Održivog Razvoja (SDGs). Rado ističemo da je prosečna cena koju naši javni partneri plate za direktno ušteđeni mWh nešto manje od 90 evra fiksno za ceo period trajanja projekta, i to sa uključenim svim troškovima (akcize i naknade). To je vrednost koju će manje platiti snabdevaču uz pretpostavku da su zanemareni troškovi investicije i održavanje koju je dobio bez naknade u sklopu te cene.

Ova vrednost je ekvivalentna ceni sa "spot" tržišta manjoj od 70 evra/MWh. Prateći trendove na "spot" tržištu, nije teško zaključiti koliki je značaj ove fiksne cene viška energije koju obezbeđuju naši projekti. Ta energija je novi društveni proizvod, dobijen manjom potrošnjom energije, a koji se može prodati po većoj ceni. Višak te energije je ostvaren bez izgradnje ili eksploatacije novih energetskih objekata, a stvara preduslov za eksport proizvoda.

Zelena tranzicija – jeste jedini održivi put ka uspehu, a pre toga i opstanku, a u svojoj osnovi treba da ima uštedu energije, jer je ušteđena energija najbolja nova energija po svim parametrima.

Sve tekstove iz tematskog biltena pogledajte OVDE.

Fotogalerija
Smart Energy Investment