Izdvojite članak Odštampajte vest
Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak

Rat u Ukrajini i logistika - "Šta će biti sutra", pitanje koje muči sve privrednike

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Ververidis Vasilis/shutterstock.com )
Kada je počeo rat u Ukrajini, domaće medije preplavile su slike naših vozača kamiona koji su nekoliko dana bili blokirani na granici sa Rumunijom. Bio je to, ipak, samo početak priče o efektima rata na logistiku Srbije i čitavog sveta.

Danas, nepuna tri meseca od početka rata, ne postoji zemlja koja ne oseća ekonomske posledice sukoba. Lanci snabdevanja, već ozbiljno ugroženi pandemijom, ponovo su na testu, transport je otežan, inflacija raste, a na pitanje "šta će biti sutra", niko nema pouzdan odgovor.

Nije neuobičajeno ni ono što je u poslovnom svetu do sada pre bio izuzetak nego pravilo - da se važeći ugovori raskidaju, sporazumno, ali i jednostrano. Kako se onda posluje u tim okolnostima? Vrlo teško, kažu nam u PKS.


Troškovi transporta kontinuirano rastu

U zavisnosti od trajanja sukoba, efekti će se osećati, kako smatraju međunarodni stručnjaci, do kraja ove, možda i naredne godine. Forbes upozorava da će, dugoročno gledano, uticaj rata biti vidljiv u narednoj deceniji u Evropi, dok će SAD i ostatak sveta značajno manje patiti.

Već smo doživeli skok cena hrane i energenata, ali čeka nas još gore - profitabilnost malih i srednjih preduzeća biće ugrožena, a oporavak svetske ekonomije biće značajno usporen, veruju analitičari.

Ipak, to su samo procene. Jedino što je sada sigurno je - neizvesnost. Upravo to najviše muči srpske privrednike u ovom trenutku, otkriva za portal eKapija Nikola Ranković, viši savetnik Centra za strateške analize, analitiku, planiranje i publikacije PKS.

- Najveće opterećenje u ovom trenutku predstavlja povećana neizvesnost poslovanja u pogledu toga "šta će biti sutra" s obzirom da je situacija nepredvidiva i značajno promenljiva, pa i u kratkim vremenskim intervalima. U prilog stabilnosti i normalizacije poslovnog okruženja ne ide ni pooštravanje odnosa na relaciji Zapad-Rusija, pa najavljeni novi paketi sankcija prete da samo dodatno otežaju poslovanje naših kompanija, kao i njihov pristup ovom tržištu. Situacija je praktično nepredvidiva i na kratak rok - objašnjava naš sagovornik.

Visoka inflacija ugrožava poslovanje
Visoka inflacija ugrožava poslovanje (Foto: Pixabay.com/Geralt)

Prema njegovim rečima, u ovom trenutku je poslovanje naših kompanija sa Rusijom i Belorusijom značajno otežano, dok je poslovanje sa Ukrajinom praktično obustavljeno. Očekivano, cene transporta rastu. Pošto je transport putem Crnog mora blokiran za pristup ruskom tržištu, sada su na raspolaganju znatno skuplje alternative u vidu drumskog i drugih tipova saobraćaja.

- Transport robe prema Rusiji i dalje funkcioniše uz sve veći rizik prilikom tretiranja tereta od strane tranzitnih zemalja EU, s obzirom da roba podleže rigoroznijoj kontroli od strane regulatornih organa EU. Situacija je dodatno otežana i zbog blokade pojedinih graničnih prelaza što povećava i vreme čekanja na granicama, ali i vreme provedeno u tranzitu. Troškovi transporta kontinuirano rastu imajući u vidu nagli rast cene nafte, vreme čekanja na granicama, neizvesnost u pogledu funkcionisanja graničnih prelaza, kao i brojne poteškoće u angažovanju i ceni vozača koji su spremni da voze na ovom tržištu zbog povećanog rizika, ali i nemogućnosti osiguranja robe u transportu - objašnjava Ranković.


Najugroženiji energetski i građevinski sektor

Problemi srpskih privrednika ne razlikuju se mnogo od izazova sa kojima se suočava čitav svet. Sve veće poteškoće u nabavci repromaterijala, zamenske opreme i rezervnih delova usled visokih nabavnih cena, visoka inflacija, stari ugovori koji se jednostrano raskidaju, a novi koji se otežano ugovaraju sa kratkim rokovima, klauzulom avansa i dugačkim rokovima isporuke, sve su to stavke koje privrednici sada moraju da ukalkulišu u poslovanje, otkriva naš sagovornik. Rat utiče na sve industrije, od čipova do hrane i automobila. Međutim, nisu podjednako ugrožene sve grane privrede.

- Najpogođenije oblasti privrede svakako su sektori koji u procesu proizvodnje pretežno koriste sirovine i repromaterijale čija cena na svetskom tržištu poslednjih nedelja značajno raste (metali, prirodni gas, energenti, đubriva itd). Reč je, pre svega, o energetskom i građevinskom sektoru, ali i o svim ostalim oblastima industrije, kao što su metalska, hemijska i mnoge druge. Ipak, treba napomenuti da zalihe pomenutih proizvoda postoje, ali da se, u slučaju pooštravanja geopolitičke situacije u Evropi, ovo može ispostaviti kao veliki problem koji bi sa sobom doneo i znatno dalekosežnije posledice od trenutnih. Takođe, treba istaći da je ova kriza "opšteg" karaktera i da ne pogađa samo određeni sektor privrede, već je njen efekat znatno obuhvatniji i globalni – upozorava naš sagovornik.

Energetika u fokusu od početka rata
Energetika u fokusu od početka rata (Foto: nostal6ie/shutterstock.com)


Proizvođači poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda manje pogođeni krizom

Da je kriza opšteg karaktera, potvrđuju i efekti na koje niko nije računao. Međunarodna komora brodskog transporta robe upozorila je na dodatna ometanja u lancu snabdevanja zbog manjka radne snage zbog rata. Kako kažu, Ukrajinci i Rusi čine 14,5% globalne radne snage u ovom sektoru.

Takođe, tu su i pomalo neočekivane posledice na evropsku auto industriju, pa su BMW i Volkswagen bili prinuđeni da zatvore proizvodne linije u Nemačkoj zbog manjka delova koje je u Ukrajini proizvodila nemačka kompanija Leoni.

Ipak, postoje i oblasti koje su manje ugrožene i u svetu i u Srbiji. Naš sagovornik podseća da su proizvođači poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i pre izbijanje krize bili u potrazi za novim tržištima, motivisani pre svega poslovnim razlozima, pa se oni mogu označiti kao jedna od grana privrede koje su manje pogođene ovom krizom.

- Takođe, Srbija je značajan proizvođač i izvoznik žitarica u ovom delu Evrope i kao takva je samostalna u snabdevanju na domaćem tržištu, pa ne treba očekivati da dođe do bilo kakvog vida nestašica ili prekida u snabdevanju pomenutim proizvodima na domaćem tržištu. Takođe, snabdevenost gasom (postojeći ugovor na snazi do juna ove godine) i električnom energijom je stabilna i odvija se bez problema - ističe naš sagovornik napominjući da Privredna komora, u saradnji sa Vladom Republike Srbije, intenzivno radi na pronalasku adekvatnih rešenja za ugrožene segmente industrije.


Šta posle rata - sledi li državni intervencionizam?

Podaci kompanije Interos, specijalizovane za upravljanje rizicima u lancima snabdevanja, pokazuju da skoro 300.000 kompanija u SAD i Evropi imaju dobavljače u Rusiji i Ukrajini. Rat je pokazao koliko to može biti opasno, pa stručnjaci predviđaju da će kriza ubrzati tranziciju sa globalnih na regionalne dobavljače, koja je već i započela zbog kinesko-američkog trgovinskog rata i pandemije. U SAD smatraju da bi visoka cena transporta i prekinuti lanci snabdevanja prvo zbog pandemije, a onda i rata u Ukrajini, mogla da vrati proizvodnju čipova nazad u SAD.

SAD povećavaju investicije u aerodrome
SAD povećavaju investicije u aerodrome (Foto: Rawpixel/shutterstock.com)

Takođe, analitičari predviđaju da sama industrija neće moći da izađe na kraj sa svim izazovima i da će vlade morati mnogo više da se uključe. Kako piše Harvard Business Review, u SAD federalna i državne vlade povećavaju investicije u luke, aerodrome i drugu infrastrukturu.

- Rat u Ukrajini je primorao veliki broj zemalja koje posluju sa zaraćenim stranama na pronalazak alternativnih trgovinskih partnera, a rastuće svakodnevne tenzije na relaciji Zapad-Rusija doprinose povećanoj neizvesnosti na globalnom nivou. Neusklađenost ponude i tražnje predstavlja osnovni izazov za najrazvijenije ekonomije sveta, a kako trenutno stvari stoje, ovaj proces će potrajati i u narednom periodu. Dometi ove krize su dalekosežni i može se sa sigurnošću reći da ne postoji zemlja koja, u manjoj ili većoj meri, nije pogođena, odnosno koja ne oseća ekonomske posledice ovog sukoba - zaključuje Nikola Ranković, viši savetnik Centra za strateške analize, analitiku, planiranje i publikacije PKS.

Marija Dedić


Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak Izdvojite članakIzdvojite članak