Jedno prosečno poljoprivredno domaćinstvo, prema njegovom mišljenju, to ne može samo da radi, već je potrebno udruživanje. Zbog toga je prikupljanje biomase, kao i gradnja bioenergana, zapravo idealan posao za seoske zadruge.
Energetska efikasnost i ekologijaRajner Šelhas iz GIZ-a podseća da ulaganjem u bioenergiju i biogas može da se poveća energetska efikasnost u Srbiji, ali i da se smanji zagađenje vazduha, zbog čega ova organizacija i podržava projekte Vlade Srbije u toj oblasti. Ističe da pravljenjem energenata koji mogu da se koriste kao zamena za ugalj, naftu i druga fosilna goriva, od biomase - odnosno otpada iz poljoprivrede, industrije i drugih izvora, štedimo novac i dobijamo vazduh sa manje štetnih gasova.
- Ako Srbiju sa 10 postrojenja i instalisanim kapacitetom od oko 12 megavata uporedimo sa Nemačkom, gde postoji oko 9.000 biogasnih postrojenja, jasno je da predstoji još dug put u oblasti bioenergije - smatra koordinator projekata Nemačko-srpske privredne komore (AHK Srbija) Stevan Đurić, koji naglađava da su u AHK već duže fokusirani na projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije.
Među malobrojnim dosad izgrađenim postrojenjima na biogas u Srbiji, uspešni primeri su elektrane Bioelektra u Botošu, Global Seed u Čurugu, Mirotin Energo u Vrbasu i Biogas Energy u Alibunaru. Takođe, tu su i bioelektrane preduzeća Gakovac u Staroj Moravici, Lazar u Blacu, BGS Gama BP u Baču i Alltech Serbia u Senti.
Pozitivna perspektivaPotencijalni investitori navode da je, zbog daljeg razvoja tržišta biogasa i biomase u Srbiji, potrebno dalje povećanje fid-in tarifa ili poboljšanje postojeće uredbe - na primer, trebalo bi stimulisati korišćenje novih tehnologija i proizvodnju toplotne energije, a potrebno je i podstaći poljoprivrednike da stajnjak koji nastaje na farmama odlažu bioelektranama.
- Ova oblast će sve više biti u fokusu zbog evropskih integracija naše zemlje, a poljoprivrednici će ubrzo imati i obavezu da na propisan način zbrinu poljoprivredni otpad. S druge strane, ako ulože u tehnologiju mogli bi od toga i dobro da zarade – smatra Zukić.
I Nikola Ćatović zaključuje da postoje pozitivne perspektive za razvoj sektora biomase i biogasa u Srbiji, te kao trenutno glavne faktore navodi upravo stabilan regulatorni okvir i prihvatljive fid-in tarife. Uz pozitivan uticaj ovakvih projekata na životnu sredinu, dostupni su i izvori finansiranja, a vremenom će i investitori i finansijski sektor, odnosno finansijeri projekata, steći iskustvo u ovoj oblasti koje će im pomoći u bržem razvoju, smatra Ćatović.
Konferenciju "Biomasa i biogas u Srbiji" 20. marta organizovala je Nemačko-srpska privredna komora, zajedno sa Saveznim ministarstvom za ekonomiju i energetiku Nemačke. Jedna od važnih poruka ovog događaja, jeste i da su Nemci veoma zainteresovani za plasman svoje tehnologije (koja je dokazana kao vodeća u ovoj oblasti u poslednjih 30 godina) i u Srbiji.
Zbog svega toga, saglasni su stručnjaci, potrebno je nastaviti regulisanje pravnog okvira i stvaranje povoljnog okruženja za takve investicije.
Marko Andrejić
Kompletan sadržaj biltena Energetika: Potencijali obnovljive energije i energetske efikasnosti pročitajte OVDE.