Napomenula je da je prvenstveno potrebno utvrditi kriterijum i proceduru, a neophodno je i da postoji interakcija sa relevantnim učesnicima.
Marko Stojčić, glavni urbanista Beograda, kazao je da su Beogradu, zbog velikog priliva stanovnika kao posledica ratova, problem postala nelegalna ili neformalna naselja i da je to osnovna razlika u odnosu na Zagreb. Istakao je i da ona narušavaju koncept glavnog grada, te da su trenutno najveća prepreka.
- Sa druge strane, 25% teritorije, posmatrajući sve gradske opštine, nije izgrađeno. Trenutno je 300 planova detaljne regulacije u izradi, a očekujemo da će za četiri godine biti 100% pokrivenost planovima - naveo je Stojčić.
Dodao je i da je zadatak koji je potrebno sprovesti redefinisanje planova u okviru formiranih naselja, izuzev na Novom Beogradu.
- Trenutno se realizuje 2.000.000 m2 u gradu, a suočavamo se sa problem nedovoljen infrastrukture. Takođe, četvrtina teritorije Beograda mora biti pokrivena šumama, a 12% teritorije bi trebalo da se pošumi, što znači 1% godišnje - kaže glavni urbanista.
Veliku pažnju izazvao je
plan detaljne regulacije na mestu nekadašnjeg IMT-a. Stojčić je rekao da se očekuje da bi za 2,5 do tri godine lokacija trebalo da bude spremna za izgradnju.