Fruška gora je poznata kao jedan od dragulja srpskog turizma. Nacionalni park na ovoj vojvođanskoj planini bogat je istorijskim nasleđem, zaštićenim kulturnim dobrima i prirodnim lepotama, a na ovom području sve su brojniji i turistički kompleksi, hoteli i odmarališta. Pokrajinska vlada je u Programu razvoja turizma uvrstila Frušku goru među četiri značajne turističke destinacije na svojoj teritoriji, pa su i privatni investitori najavili nova ulaganja, dok država traži način da unapredi infrastrukturu najavljenom gradnjom Fruškogorskog koridora.
Radi zaštite svih ovih sadržaja i njihovog daljeg unapređenja
Javno preduzeće za prostorno i urbanističko planiranje i projektovanje Zavod za urbanizam Vojvodine iz Novog Sada izradilo je
Prostorni plan područja posebne namene (PPPPN) Fruška gora, koji je predstavljen na
27. Međunarodnom salonu urbanizma održanom od 8. do 13. novembra u Rumi u organizaciji Udruženja urbanista Srbije.
U okviru ovog područja nalazi se čak 27 nepokretnih kulturnih dobara od izuzetnog značaja, od čega 23 spomenika kulture (15 manastira), a kako je navedeno u Planu, prostor zahteva poseban režim organizacije, uređenja, održivog korišćenja i zaštite u okviru izdvojenih prostornih celina. Razvoj ove teritorije zasniva se na očuvanju lokalnog identiteta i unapređenju prepoznatljive slike fruškogorskog predela, zaštiti prirodnog i kulturnog nasleđa i zaštiti životne sredine, a u fokusu je razvoj turizma korišćenjem prirodnih i stvorenih potencijala područja i lokalnog stanovništva, uređenjem postojećih i planiranjem novih turističkih sadržaja na prostoru Nacionalnog parka Fruška gora.
Površina obuhvaćena granicom Plana iznosi 998,15 km2 i obuhvata opštine Beočin i Sremski Karlovci, delove opština Bačka Palanka, Inđija, Irig, Ruma i Šid, i delove grada Novi Sad i Sremska Mitrovica. Prostornim planom je definisano područje posebne namene Fruška gora u površini od 339,40 km2.
- Prioritetni zadatak Prostornog plana je stvaranje planskih uslova za zaštitu prirodnog i kulturnog nasleđa i razvoj turizma u ovom području, zasnovanog na opredeljenjima za očuvanje, zaštitu i korišćenje prirodnog i kulturnog dobra od značaja za Republiku Srbiju, Pokrajinu i jedinice lokalne samouprave čiji delovi su obuhvaćeni posebnom namenom. Naime, područje Fruške gore prepoznato je kao jedinstveno "kulturno područje" sa specifičnim i koncentrisanim fondom kulturnog nasleđa, odnosno većom koncentracijom nepokretnih kulturnih dobara koja su u istorijskom, kulturnom i stilskom pogledu povezana i čine vizuelni i duhovni identitet prostora. Regionalni prostorni plan Autonomne pokrajine Vojvodine prepoznaje fruškogorske manastire, Sremske Karlovce, Petrovaradinsku tvrđavu i istorijski Grad Novi Sad kao kulturno-pejzažne celine - objašnjavaju Slavica Pivnički i Svjetlana Reko iz JP Zavod za urbanizam Vojvodine iz Novog Sada.
Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine je nosilac izrade Prostornog plana, čiji je Nacrt već urađen i prošao je postupak javnog uvida, tako da je u toku završna faza pripreme za usvajanje. Plan je finansiran iz sredstava budžeta Autonomne pokrajine Vojvodina.
Od pešačenja do adrenalin parkaPodručje posebne namene Fruška gora podeljeno je na dve prostorne celine - Nacionalni park čini 78,5% teritorije, dok je 21,5% područje neposrednog uticaja na Nacionalni park.
- U posebnoj nameni definisani su centri turističkog razvoja - primarni, sekundarni i tercijarni, centri verskog turizma i centri upravljača. Gradacija centara izvršena je prema broju turističkih proizvoda i atraktivnosti, kao i oblicima turizma koji su zastupljeni ili se mogu razvijati u ovim centrima, a nosioci budućeg turističkog razvoja su primarni centri turističkog razvoja: Iriški venac i Banja Vrdnik.