U Srbiji je nakon perioda stagnacije pokrenut ciklus razvoja nekretnina, a narednih tri do pet godina će biti ključne za izgradnju novih projekata, izjavio je Roman Klot (Roman Klott), generalni direktor kompanije "Atrium", koja se bavi "property" i "facility" menadžmentom u srednjoj i jugoistočnoj Evropi.
On je na "Prvoj srpskoj konferenciji o razvoju nekretnina" istakao da je u Srbiji zabeležen intenzivan trend izgradnje poslovnog i maloprodajnog prostora. Kako je naveo, za uspon tržišta nekretnina zaslužna je veća potražnja zakupaca, ali i napori Vlade da olakša poslovanje investitorima kroz rešavanje problema kao što su kompleksna administracija i zakonske procedure.
Prema rečima Aleksandre Damnjanović, državne sekretarke Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Srbija je, u cilju privlačenja stranih investicija, sprovela sveobuhvatne reforme propisa. Među ključnim novinama su novi Zakon o planiranju i izgradnji, Zakon o konverziji građevinskog zemljišta i Zakon o ozakonjenju.
- Na teritoriji Republike Srbije postoji preko 1.600.000 nelegalnih građevinskih objekata. Cilj novog zakona je da se oni vrate u legalne tokove, čime će se omogućiti i njihova energetska sanacija - kazala je Damnjanović.
Ona je kao jednu od najvažnijih reformi istakla sistem izdavanja elektronskih građevinskih dozvola, kojim se rok za dobijanje dozvola smanjuje na ispod 30 radnih dana. Damnjanović je naglasila da je cilj reformi da se pokrene građevinska industrija Srbije i podstaknu nova zapošljavanja. Ministarka je dosadašnje rezultate ilustrovala podatkom da je decembru 2015. izdato 1.051 građevinskih dozvola, što je za 56,4% više nego u istom mesecu 2014. godine.
- U 2016, planiramo da unapredimo softver za izdavanje elektronskih građevinskih dozvola, kao i da nastavimo ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu. Tokom ove godine biće završena deonica autoputa Ljilg-Preljina na Koridoru 11, a uslediće i restrukturiranje JP "Putevi Srbije". Ulagaćemo i u vodni saobraćaj, odnosno u izgradnju luka i pristaništa, te u regulaciju rečnih korita - navela je Damnjanović.
U razvoju građevinske industrije ubedljivo najveću ulogu ima Beograd. Kako je objasnio Peđa Petronijević, generalni direktor kompanije "GTC Srbija", jedine strane investicije van prestonice su ulaganja u fabrike i ritejl parkove. Petronijević smatra da je neophodna diversifikacija investicija i u druge gradove u Srbiji, u kojima, prema njegovim rečima, takođe postoji potražnja za modernim poslovnim prostorom.
On je, međutim, naglasio da Beograd i dalje predstavlja plodno tlo za ulaganje u nekretnine.
- Beograd se u regionu takmiči sa Budimpeštom i Bukureštom. Kada je u pitanju poslovni prostor A klase, Beograd ima oko 400.000 m2, što je oko deset puta manje nego Budimpešta - objasnio je Petronijević.
Izgradnja visoko kvalitetnog poslovnog prostora u Novom Beogradu nastavila se i u 2016. Ova beogradska opština privukla je investitore kao što su "GTC Srbija" sa kompleksom "
FortyOne", "MPC Properties" sa projektom "
Navigator Business Centar", "Afi Europe" sa poslovnim parkom "
Airport City", te Erste Grupa, koja gradi poslovni centar "
Sirius Offices".
Prema rečima Romana Klota, stopa raspoloživosti kancelarijskog prostora u Novom Beogradu je pre godinu i po dana bila oko 30%, dok je trenutno oko 5%. Rast broja zakupaca je rezultat dolaska novih kompanija u Srbiju, a sa većom potražnjom su porasle i cene zakupnina u ovom delu grada. Uprkos velikom broju projekata, razvoj tržišta nekretnina i dalje usporavaju određeni faktori, od kojih je najznačajniji-zakonska regulativa.