Zorica Crnogorac, osnivač specijalne ginekološke bolnice "Genesis" - Sa problemom niskog nataliteta mora da se bori čitava država
U intervjuu za "eKapiju", dr Crnogorac govori o najčešćim uzrocima neplodnosti, prevenciji i lečenju steriliteta.
eKapija: Sve češće čujemo da je bračni sterilitet posledica stresa. Možemo li ga smatrati najčešćim uzročnikom danas?
- Bračni sterilitet je veoma kompleksan, multifaktorijalan problem, sa ogromnim uticajem na društvo uopšte, a ne samo na bračne partnere. Današnje, moderno lečenje, obuhvata sve aspekte: od psihološkog savetovanja, pa sve do genetskih ispitivanja na nivou ćelije, a naročito DNK svih ćelija koje učestvuju u formiranju budućeg ploda i njegovog razvoja. Moram da naglasim da samo pitanje uticaja stresa na čovekovo biološko zdravlje zahteva poseban pristup lečenju, ali na osnovu mog kliničkog iskustva, uvek pokušavam da u pristupu upotrebim, ne samo razgovor, nego i edukaciju, i savetovanje, šta da parovi očekuju, kako da se ponašaju i da istinski veruju u ono što žele. Dakle, ne bih mogla da tvrdim da je stres glavni problem bračnog steriliteta, ali da je danas u mnogo većoj meri prisutan kao važan faktor, to je sigurno.
Svi smo mi kao mladi lekari na fakultetu učili da su mnoge bolesti i simptomi psihosomatskog porekla, ali na žalost moderna medicina uglavnom leči posledice, a uzrok je zapostavljen.
eKapija: Osim stresa, koji su drugi uzroci steriliteta?
- Žensko i muško reproduktivno zdravlje zavisi od mnogo faktora, koji su uglavnom uslovljeni razvojnim anomalijama, ali i hormonima, humoralnom homeostazom, koja je po pravilu najstabilnija između dvadesete i tridesete godine. Međutim, i u tom periodu mogu da nastupe poremećaji, koje bi trebalo korigovati. Odmah potom dolaze faktori infekcija genitalnog trakta i muškaraca i žena i na kraju faktori koji su vezani za životne navike, odnosno udružena, nasledna oboljenja, kao što su gojaznost, šećerna bolest itd. Prilikom dijagnostike bračnog steriliteta, sve ove faktore proveravamo, korigujemo i tek onda pristupamo lečenju.
eKapija: Koja je najbolja prevencija?
- Najbolja prevencija bračnog steriliteta je sprečavanje polnih infekcija kod muškaraca i žena, pravovremeno odlučivanje za potomstvo i očuvanje funkcionalne rezerve jajnih ćelija žene. Ono što često zaboravljaju ginekolozi jeste perspektiva majčinstva kod mladih žena koje im dolaze, ili u ambulantu, ili se zbog različitih drugih oboljenja operišu. Čuvati jajnike i njihovu rezervu danas je imperativ. S druge strane, kod muškarca rano otkrivanje poremećaja spermogeneze i ultimativno čuvanje od infekcija jeste prevencija bračnog steriliteta.
eKapija: Da li je VTO poslednja stepenica u lečenju? Koje druge metode preporučuujete i kolika je njihova uspešnost?
- VTO je najvažnija i poslednja mera u lečenju bračnog steriliteta. Druge metode odnose se na mere prevencije, koje moraju biti prisutne u svim primarnim zdravstvenim ustanovama, a s druge strane, izbor metode zavisi od godina starosti i očuvane ovarijalne rezerve. To znači da protokole i druge metode-stimulacije ovulacije, pa tri inesminacije, pa tek onda vantelesna oplodnja, ne možemo i ne smemo primenjivati u svim starosnim dobima pacijentkinja.
eKapija: U sastavu klinike posluje i psihološko savetovalište. Koliko je ta podrška stručnjaka važna?
- U sastavu naše bolnice "Genesis" radi psihološko savetovalište, čiji zadak nije samo lečenje opšteg stresa, nego i priprema za sam proces VTO, koji je zahtevan za oba partnera. U tom procesu partneri treba da pokažu, ne samo strpljenje, nego da prvenstveno steknu poverenje u bolnicu i tim koji su odabrali, da im se otklone sve nedoumice, sumnje i strahovi, u svim fazama pripreme i lečenja. Na žalost, i dalje se parovi retko odlučuju za razgovor sa psihologom, te je iz tog razloga u našoj ustanovi ceo tim sestara i lekara obučen i aktivno učestvuje u psihološkoj podršci parovima.
eKapija: Kod nekih parova vantelesna oplodnja bude uspešna tek iz drugog, trećeg puta. Koji je razlog tome? Da li više VTO pokušaja povećava mogućnost za oplodnju ili je svaki pokušaj individualan?
- Proces VTO je ne samo multifaktorijalan, nego je umnogome zavisan i od izbora lekara, institucije sa različitim iskustvom u ukupnom pristupu i lečenju steriliteta. Vrhunska dijagnostika i adekvatni tretman bračnog para koji mora da bude simultan kako u dijagnostičkom, a veoma često i u terapeutskom smislu, poboljšava uspeh u prvom pokušaju. Svaki novi pokušaj stimulacije jajnika doprinosi smanjenju njihove rezerve, tako da je od izuzetnog značaja dobijanja embriona u prvom pokušaju. U "Genesisu" sam od početka razvijala ovaj "poštedni" pristup jajnicima, uvodeći metode prezervacije embriona i ubacivanje odmrznutih embriona bez stimulacije jajnika u drugom pokušaju VTO. Imamo mnogo dece iz ovakvog pristupa. Dakle, najvažniji je kvalitetni prvi pokušaj VTO, a sledeći bi trebalo da budu zavisni samo od faktora prijemčivosti sluznice materice za razvoj embriona, što upravo razvijamo u bolnici.
eKapija: Kod nas i dalje nije dozvoljena oplodnja donorskim ćelijama. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?
- Neveliki broj parova zahteva "donorski" pristup: ili doniranje jajne ćelije ili doniranje spermatozoida. Izuzetno je retko da postoji potreba doniranja obe polne ćelije ili razvoj i iznošenje trudnoće od strane "surogat majke". Moderna medicina nosi mnogobrojne etičke izazove, a odgovor društva kroz pravne norme zavisi od ukupnog religijskog, običajnog i pravnog okruženja. Našim ljudima je dovoljno lako objasniti potrebe i oni to razumeju. Iskustvo u drugim zemljama je pokazalo da donorstvo u VTO predstavlja pozitivan pomak. Ukoliko bi se stručna zajednica pitala, sigurna sam da bi pristup donorstvu bio omogućen, dok bi eventualne zloupotrebe morale biti ozbiljno sankcionisane.
eKapija: Specijalna ginekološka bolnica "Genesis" je bila među privatnim zdravstvenim ustanovama gde su parovi o trošku države dolazili na vantelesnu oplodnju. Koliko pacijenata je kroz ovaj program prošlo kroz vašu kliniku?
- Specijalna ginekološka bolnica "Genesis" ima veoma pozitivna iskustva u saradnji sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje (RFZO) Srbije sa više od 700 parova i sa uspešnošću većom od 50%, te se iz ovog programa rodilo više od 300 beba. Zajednica lekara, koja se bavi u Srbiji VTO, umnogome je doprinela da se interesi RFZO-a i pacijenata ostvare na zavidnom nivou, pre svega rigoroznom kontrolom nad procedurama i nad finansijskim troškovima, inače skupog lečenja. Na taj način, pokazalo se da je saradnja privatnog sektora i države vrlo moguća, onda kada je medicinska usluga kvalitetna i kada je kontrolisana. Ta iskustva trebalo bi primeniti i na druge medicinske usluge u kojima postoji potreba društva, a smanjeni kapaciteti u društvenom sektoru, odnosno državnim bolnicama.
- Na osnovu pozitivnih iskustava VTO podržanom od strane Fonda, a kako se radi o veoma osetljivoj temi, ne samo za parove, nego za Vojvodinu i Srbiju uopšte, mislim da će se lečenje bračnog steriliteta uskoro odvijati bez ikakvog tendera, uz rigoroznu kontrolu kvaliteta ustanova koje rade VTO. Na taj način, svaki par sa problemom bračnog steriliteta moći će da se leči tamo gde hoće, ali kod sertifikovanih i lekara i institucija.
eKapija: Na koji način bi država mogla da pomogne u povećanju nataliteta u Srbiji?
- U odnosu na 2002, kada je sproveden prethodni popis, broj stanovnika Srbije je manji za 4,15%, a prosečna starost veća je za dve godine. Svake godine Republika Srbija izgubi oko 35.000 stanovnika, i to progresivno, tako da se na sledećem popisu očekuje da taj broj na godišnjem nivou bude preko 45.000 godišnje.
Po podacima, broj stanovnika u Srbiji za devet godina smanjen je za 424.000. Popis iz 2011. prvi je od sredine 20. veka koji je registrovao manje stanovnika od prethodnog. Procenjuje se da je u međupopisnom periodu 2002–2011. broj stanovnika Srbije smanjen za 424.000 (5,6%).
Problem niskog nataliteta je problem sa kojim mora da se uhvati čitava država. Zadatak tvoraca državne strategije i politike je da stvori takvu nacionalnu politiku koja će da ohrabri porodice da rađaju i podižu decu. Država treba da stvori takve preduslove i promoviše takav sistem vrednosti koji će olakšati porodicama odluku o rađanju i podizanju dece.
Najvažniji zadatak Srbije, važniji od ekonomskih, političkih i svih drugih pitanja, jeste populaciona politika, koja je, mada povezana sa svim drugim pitanjima, ipak iznad svih njih, po značaju za budućnost naroda. Jednu od najznačajnijih funkcija države predstavlja briga o biološkom obnavljanju stanovništva, tačnije, briga o takozvanoj humanoj reprodukciji.
Mera koje država može ili mora da preuzme idu u nekoliko pravaca.
- Zdravstvene mere se pre svega odnose edukaciju stanovništva, poboljšanje u prevenciji i lečenje steriliteta, prenatalnoj dijagnostici, poboljšanju kvaliteta rada porodilišta i dečije zdravstvene zaštite.
- Ekonomsko zdravstvene mere - u ove mere obavezno spada i vantelesna oplodnja. Kroz mere države na povećanju privatnih i državnih kapaciteta, priznavanjem i vrednovanjem kvaliteta privatnih ustanova, olakšavanjem i subvencionisanjem zapošljavanja u privatnim ustanovama za lečenje steriliteta, ukidanjem poreza na VTO, omogućavanjem povoljnijih kredita za nabavku opreme i edukaciju kadrova, pojednostavljivanjem procedure i potpunom subvencionisanju svih parova koji žele da prođu ovaj postupak, bilo u državnim ili privatnim ustanovama.
- Ekonomske mere se pre svega odnose na olakšavanje ekonomskog položaja budućih roditelja. Takve mere i programi su raznovrsni i mogu da se koriste iskustva drugih zemalja na modifikovanju, prilagođavanju i primeni tih programa. Primena ekonomskih programa u drugim zemljama nisu uvek donele željene rezultate. Dokazano je da povećanje životnog standarda ne znači i povećanje nataliteta, upravo suprotno u mnogim zemljama je povećanje životnog standarda, ekonomske i socijalne svesti, kao i nivoa obrazovanja stanovništva, dovelo do dramatičnog pada nataliteta i fertiliteta.
Jedno od rešenja moglo bi biti i davanje ženama, koje žele da rađaju, status profesionalnih majki kroz redovna mesečna primanja i uplatu svih doprinosa od strane države. Ovakav status bi mogle da imaju do određenog starosnog doba deteta (napunjenih 7 godina), a redovan mesčni iznos ne bi bio simboličan, nego bi iznosi bar 70% prosečnih mesečnih primanja u Republici, a sa svakim novorođenčetom bi se progresivno uvećavao za bar 30% ili 50%. Problem sa ovim merama je što bi njihove efekte društvo osetilo postepeno i tek kroz duži vremenski period dok bi i dalje na godišnjem nivo država gubila veliki broj stanovnika. Takođe, ove mere ne moraju same po sebi doprineti dramatičnom povećanju nataliteta, ali bar mogu zaustaviti progresivni pad broja stanovnika.
Opšte mere se manifestuju kroz povećanje svesti stanovništa i svih relevantnih društvenih faktora o veličini problema i mogućim posledicama u budućnosti, praćenje i objavljivanje godišnjih statistika, smanjenje i ukidanje svih poreza i doprinosa na robu koja je namenjena deci i trudnicama, osnivanje državnih tela i agencija za borbu protiv "Bele kuge", medijske akcije, formiranje posebnih fondova, edukovanje kadrova i stručnjaka itd.
BOLNICA GENESIS
Od osnivanja do danas, u okviru programa VTO, u "Genesisu" je urađeno više od 2.000 postupaka, prosečna starost pacijentkinja se povećava, pa je 2006. ona iznosila 31,7 godina da bi 2013. pacijentkinja u proseku imala više od 35 godina. Bez obzira povećanje prosečne starosti pacijentkinja bolnica je zadržala uspešnost veću od 50%, a u nekim periodima ona se penje i do 60%.
Od osnivanja do danas bolnica je pomogla da više stotina parova postanu roditelji, a broj rođenih beba prešao je 1.000.
STATISTIKA VTO
Prosek godina pacijentkinja
2010 – 33,1
2011 – 34,1
2012 – 34,2
2013 – 34,8
Prva polovina 2014 – 35,7
Procenat VTO trudnoća
2010 – 49,8%
2011 – 50,1
2012 – 52,3%
2013 – 56,2%
Prva polovina 2014 – 57,6%
Procenat VTO porođaja
2010 – 74,8%
2011 – 76,1%
2012 – 79,7%
2013 – 80,5%
Marija Kambić
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Finansije
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
24.04.2024. | Finansije
23.04.2024. | Građevina
Prihvaćene primedbe iz Topole na trasu puta Vožd Karađorđe
23.04.2024. | Građevina
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina