Branka Parlić, pijanistkinja - Nežni ukrotitelj ušiju
Na "You Tube" njeno izvođenje "Metamorfoza" Filipa Glasa, jednog od najznačajnijih i najuticajnijih kompozitora današnjice, ima dva miliona hitova. Teče planetarna rasprava obožavalaca: da li pijanistkinja Branka Parlić, nadahnuti tumač njegove ustreptale i zavodljivo jednostavne muzike, bolje razume Glasa od njega samog? Sagovornica "Biznisa & Finansija" nikada nije čekala odgovor na ovakvo pitanje. Otkad drugom polovinom 80-tih snimila kompozicije Erika Satija, još jednog izuzetnog kompozitora moderne klasične muzike, neumorno prestrojava "svoju vojsku" tražeći neprestano "nove uši za novu muziku".
Sama je otkrila Novu Muziku - minimalizam i postminimalizam 70-tih godina prošlog veka svirala je u beogradskom Ansamblu za Drugu Novu Muziku. Ipak, i danas ima utisak da je čitavog svog života samo to slušala. "Zahvaljujući takvom osećaju usuđujem se da kažem kako delujem u skladu sa preporukom Teri Rajlija, koji kaže da svaki izvođač mora da ‘poseduje’ delo koje svira i da se oseća slobodnim da ga sam oblikuje," kaže Parlić, koja je nesumnjivo jedna od najpoznatijih pijanistkinja i izvođača savremene klasične muzike u ovom delu Evrope, umetnički direktor koncertnog serijala Nove Uši za Novu Muziku i profesorka na Katedri klavirskog praktikuma Akademije Umetnosti u Novom Sadu.
Ovo "najpoznatija pijanistkinja", u domaćoj javnosti treba uzeti i za gotovo i sa zadrškom. Za gotovo jer joj na brojnim koncertima u malim mestima u Srbiji publika prilazi očarana činenicom da im je otkrila muziku čiji senzibilitet nisu (pre)poznavali. Sa zadrškom jer je u jednom nedavnom, nežnom i posvećenom tekstu u hrvatskim Novostima, autor ovako opisao Parlić: "ta izuzetna muzičarka skoro je sakrivena za domaću publiku, ali u sretnijim svetovima ima odjek i poštovanje kakvo zaslužuje".
Sagovornica Biznisa & Finansija počela je da rasteže svoje sretnije svetove kada je u u drugoj polovini 80 tih snimila Satijeve kompozicije za klavir. "To su još uvek bile godine kada je umetnost kod nas imala neki svoj prostor, koji je kasnije potpuno devastiran. Ploča je vrlo brzo bila zapažena iako je izašla u malom tiražu i to kao obeležje proslave 30-togodišnjice jedne radijske emisije. Ne samo da je izazvala interesovanje u našoj lokalnoj sredini, nego je vrlo brzo, ne znam ni sama na koji način, osvojila celu Jugoslaviju. Kako su to godine pre ere Interneta, pravo je čudo kojom brzinom je ta informacija putovala krajem prošlog veka. I ne zadivljuje samo ta činjenica, već i to što je ‘otkriće’ ovako zanimljivog kompozitora sa kraja 19. i početka 20. veka, pobudilo toliku pažnju", kaže Parlić.
B&F: Prošlog jula ste bili u Motovunu, potom u Skoplju i Subotici, a krajem oktobra ćete biti u Banjaluci. Kako vi tumačite i osećate taj interes publike? Kao žeđ za civilizacijom koje ovde nema previše? Kao potrebu za zvukom koji će ih izvući iz kakofonijske svakodnevice?
B. Parlić: Volim da nastupam u manjim sredinama, mada se često pitam da li će u sali biti publike. No kada se svetla upale, beskrajno se iznenadim kada vidim da sam nepotrebno brinula. Često mi i sami organizatori kažu da su iznenađeni tolikim brojem ljudi u sali. Rekla bih da većina dođe na koncert iz, kako Vi kažete, žeđi za civilizacijom, za zanimljivim umetničkim sadržajima, za nečim što se u drugim prilikama, a mislim pre svega na medije, ne može čuti. Ipak, ima i publike koja dolazi iz čiste radoznalosti, jer iz imena kompozitora zastupljenih na programu ne mogu da zaključe o kakvoj muzici se radi. Poslednjih godina praktikujem da na koncertima ponešto i ispričam o novim kompozitorima, karakteristikama Nove Muzike, o delima koje će čuti i pre svega, na koji način da slušaju. Nakon koncerta mi prilaze i vidim da su zadovoljni, što sam ih unapred pripremila, (savremeni kompozitor Džon Kejdž bi rekao "preparirala"), šta treba da očekuju i kojim ušima da slušaju.
Ne treba mi kristalni luster
B&F: Svirate muziku 20 i 21. veka i na svojim koncertima koristite tehnologiju 21. veka.
B.Parlić: Za razliku od muzike ranijih epoha, gde slušalac anticipira kretanje muzike koje uvek ide ka nekakvom klimaksu, pa potom razrešenju i smirenju, Nova Muzika ne gradi vrhunce, ne postoji manipulacija napetosti - relaks, niti veliki kontrasti. Kretanje melodije je nemoguće anticipirati i zato je najbolje potpuno se opustiti i dozvoliti da vas sama muzika "vozi". U repetitivnoj muzici zbog ponavljanja imate osećaj da kompozicija nema početak niti kraj, već je samo deo muzike koja je stalno prisutna. Upravo to Novu Muziku čini tako "lekovitom". Ima jednu fantastično smirenu i hipnotičku atmosferu.
B&F: Koji zvuk po vašem osećanju boji 21. vek?
B. Parlić: Neobično je, a možda i nije, da 21. vek u kome vreme ima neverovatno ubrzanje i u kome se život bazira na neprestanoj užurbanosti, trci i stalnom nedostatku vremena, zapravo donosi muziku koja svojom hipnotičkom i očaravajućom mesmerizing atmosferom ‘usporava’ trku, te tako uspostavlja nekakvu ravnotežu. Poreklo ili uzor za Novu Muziku dolazi iz tradicionalne muzike Istoka, i otuda ta smirenost, koja je životu na Zapadu toliko daleka ali u isto vreme i neophodna.
Svakako da prezentacija Nove Muzike mora ići ukorak s tehnologijom 21. veka jer je svaka umetnost odraz vremena u kome nastaje. Drugo, u eri kompjutera i visoke tehnologije nije primeren veliki blještavi kristalni luster i puno cveća na sceni, pa da publiku uvede u stanje u kome će se prepustiti novim zvučnim bojama. Atmosfera u sali treba da je u skladu sa atmosferom i bojama koje donosi muzika. U takvom skladu moguć je potpuni doživljaj muzike kao umetnosti čistog zvuka, kao akta bez dramatske strukture. Vladimir Jankelevič je rekao da je "Muzika podesnija za dočaravanje atmosfere i duha nego što izražava nešto doslovno."
B&F: Šta za Vas znači baviti se umetnošću u vremenu Interneta?
B.Parlić: O da, ja sam veliki fan Interneta. Zapravo i dalje tragam za novim kompozitorima i delima surfujući po netu i to mi pričinjava veliko zadovoljstvo. Gotovo sve što imam na svom repertoaru je iz tog "izvora". Uvek se iznenadim koliko puno ima izuzetnih kompozitora i muzičara sa senzibilitetom sličnim mom. Neretko, uspostavim kontakt sa kompozitorima čija dela sam stavila na repertoar. Kornelius Kerdju (1936 –1981), britanski avangardni kompozitor, je još davno rekao da uloga izvođača nije samo u interpretaciji - prostom izvođenju ili sprovođenju, ponavljanju kompozitorove osnovne ideje ugrađene u kompoziciju - već i saradnja na realizaciji muzike. Ta sloboda u izvođenju mi mnogo znači. Zahvaljujući Internetu, prepiska sa kompozitorima čija dela izvodim, često bude vrlo zanimljiva i korisna. Internet je zbilja čudo!
Umetnik u organizovanju
B&F: Gde stanuje "vaša vojska" koja je napravila dva miliona hitova na snimku vašeg izvođenja "Metamorfoza"?
Branka Parlić: "Moja vojska" živi na istoj adresi i koristi isključivo "meko oružje": notni tekst, knjige, razgovor, traganje i preslušavanje aktuelne Nove Muzike. Nije lako biti "Sama svoja vojska" u okruženju u kome je muzika postala isprazna zabava, ali to je moj izbor - ili me je neko gurnuo u sve to još davne sedamdesete? Nisam više sigurna. Da li zato što nema nikog ko bi bio spreman da se prihvati tako zahtevnog i kabastog posla - ili zato što sam pomalo perfekcionista, pa mi se čini da samo "moja vojska", (možda pre teroristička ćelija) može sve to da uradi kako treba... tek , rezultat je da "mi" to sve radimo sami – od biranja programa, pronalaženja finansija, organizovanja koncerta, pa do samog koncertnog nastupa. Ipak, ne baš potpuno sami, jer imamo i jednog vojnika van "moje vojske"; sa njim živim, a neka njegovo ilegalno ime, za sada, bude Erorr. On i njegov neobuzdani pomoćnik St. rade celokupan dizajn, od plakata, koncertnih programa pa do dizajna svetla na sceni; ide i na pijacu - čista logistika.
Od 2006. godine radim i kao umetnički direktor koncertnog serijala Nove Uši za Novu Muziku posvećenog isključivo minimalizmu i postminimalzmu, u okviru koga nastupaju i strani muzičari. Na tom poslu imam malu i efikasnu ekipu i to sve ide dosta lakše Do sada su nastupili Hauška, nemački kompozitor/pijanista, američki kompozitor Mark Melic i njegov ansambl, kompozitor/pijanista iz Njujorka Endrju Šapiro, dva klavirska dua Gareis & Pohl iz Švajcarske i holanđani Sandra & Jeroen van Veen.
B&F: Koliko danas ima novih ušiju za novu muziku? Na lepo muzičko veče u nedovršenom potkrovlju Muzeja afričke umetnosti dođe 50 posvećenika?
B.Parlić: Kako čovek stari tako uši rastu, kao i nos. Nezgoda je što se receptori gase tako da "umetnička pitanja u stvari i nisu najvažnija pitanja" (Džon Kejdž). Ova konstatacija je mala rezignacija, a onih 50 "initiés" su grudva koja, ako se ne istopi, preti da postane mala lavina u dobrom smeru.
B&F: Kažete posvećenici, a čini se da u njih ponekad ne spadaju i studenti muzike. Jednom ste rekli da Vas čudi neradoznalost, i nedostatak želje da čuju nešto novo. Da li su bezvoljni studenti eksces ili konstanta, nešto što kao predavač često viđate?
B.Parlić: Volela bih da mogu da kažem da su bezvoljni i neradoznali studenti samo eksces. No, i dalje mislim da im nedostaje radoznalost i potreba za otkrivanjem novog. Tu krivim pre svega obrazovni sistem, koji ne da ne neguje radoznalost kod dece od prvog dana u školi nego ga, u stvari, vrlo temeljno guši. Naravno da je za ovakvu bezvoljnost kod mladih krivo i vreme u kome živimo, i vreme kroz koje smo svi mi prošli prilično oštećeni. Ohrabrujuće je da se ipak odnekud pojavi veliki broj mladog sveta na koncertima, i da kroz njihove reakcije i komentare vidim da nije baš sve izgubljeno. Pune sale na koncertnim serijalima Nove Uši za Novu Muziku daju nadu i ulivaju novu energiju. To što na svojim koncertima koristimo dizajn svetla, video vizualizacije, pantomimu - jeste nešto što je mladoj publici blisko, što otvara i druga čula i na taj način sasvim prirodno i bezbolno prihvataju novinu u zvuku umetničke muzike.
Vinili
B&F: Imate svoje diskove sa muzikom Satija i Glasa, a sada biste voleli da snimite pravi vinil. Šta je u tom tehnološkom "reliktu" za Vas izazovno?
B. Parlić: Vinil je bio na početku - E. Satie ‘’Initiés", a naredni koji je u planu, sa radnim nazivom ‘’Satie & Beyond"(ovoga puta Sati je u naslovu), zamislila sam kao poklon-Cadeau, za bratstvo & sestrinstvo/vojsku na drugim adresama. Man Rej i Sati napravili su skulpturu/ objekat/ readymade Cadeau: pegla sa nizom eksera na ploči. Nešto što baš nema upotrebnu vrednost i samo je za gledanje, a moj poklon će biti za slušanje. Na A strani su planirani kompozitori postminimalisti srednje generacije, Greem Fitkin i Jerun van Vin i naravno, "neophodni", Erik Satie. B strana je rezervisana za Filipa Glasa.
Piše: Milan Lukić
(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz magazina "Biznis i finansije", oktobar 2012.)
Top priče
16.04.2024. | Industrija, Saobraćaj
Građanima Srbije ovog leta biće teže da servisiraju klima uređaje u svojim automobilima. Razlog za to je što veliki broj auto-servisa obustavlja pružanje ove usluge, jer nemaju sertifikat na osnovu koga bi mogli nabavljati freon i proći inspekcijsku kontrolu. Naime, Ministarstvo zaštite životne sredine je još 2016. godine donelo uredbu da pravna lica i preduzetnici koji klimatizuju motorna vozila moraju imati Sertifikat B. Taj
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
17.04.2024. | Saobraćaj
Milšped Group uspostavlja direktnu železničku liniju između Kine i Srbije
17.04.2024. | Saobraćaj
16.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
MOL Serbia otvorio novu servisnu stanicu
16.04.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj
16.04.2024. | Vesti
Želite da uložite u luksuznu nekretninu? - Vodite računa da ispunjava ove uslove
16.04.2024. | Vesti
12.04.2024. | Industrija
Zlato kao večni simbol vrednosti - Zlatne poklon pločice savršen izbor za posebne trenutke
12.04.2024. | Industrija
Poslovne šanse
17.04.2024. | Vesti
U planu uređenje parka Jezero u Kolutu
17.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Gradiće se parking na Jastrepcu u okolini Kruševca
17.04.2024.. | Građevina, Saobraćaj
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Grad Sombor oprema Turistički info centar - Evo kako bi mogao da izgleda (FOTO)
16.04.2024. | Turizam, sport, kultura
16.04.2024. | Građevina
Bor traži izvođača za arhitektonske građevinske radove u obdaništu Crvenkapa
16.04.2024. | Građevina
16.04.2024. | Građevina
Kikinda traži izvođača radova za izgradnju atmosferske kanalizacije
16.04.2024. | Građevina
15.04.2024. | Vesti
Prodaje se imovina tri preduzeća iz Trstenika
15.04.2024. | Vesti