NavMenu

Aleksandar Čabrilo, osnivač i direktor HTEC Group - Nemojte čekati sreću da se desi, pomozite joj da dođe

Izvor: eKapija Četvrtak, 29.04.2021. 08:38
Komentari
Podeli
Aleksandar ČabriloAleksandar Čabrilo
Moj najveći poslovni uspeh je to što imam priliku da radim sa ljudima sa kojima sada radim. Mislim da imamo ubedljivo najbolji tim u okruženju, a i šire. Zahvalan sam što su to baš moje kolege, profesionalci, i što svaki dan učimo jedni od drugih. Svaki pojedinac u našoj kompaniji može da bira bilo koju drugu firmu, grad ili državu gde bi radio, ali oni svi biraju da radimo zajedno.

Ovako svoj uspeh vidi Aleksandar Čabrilo, osnivač i vlasnik HTEC Group, konsultantske kompanije koja je specijalizovana za razvoj digitalnih proizvoda. Imaju skoro 800 zaposlenih širom sveta i, kako kaže, rastu vrlo brzo. Sedište firme je u San Francisku, a imaju kancelarije i u Minesoti, Londonu, Stokholmu, Geteborgu. Njihovi najveći razvojni centri su u Srbiji - Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Subotici, a od skoro su otvorili i kancelariju u Banjaluci.

Kroz integraciju strateškog konsaltinga i definisanja digitalne strategije, konsaltinga u smislu razvoja digitalnih proizvoda i novih poslovnih modela, dizajna proizvoda i na kraju inženjeringa i samog razvoja tehnologije, imaju sav potreban kapacitet da svojim klijentima pomognu da prođu kroz celokupan proces digitalne transformacije i da se pozicioniraju kao partner za tehnološke inovacije.

- U svemu što radite konkurencija nisu kolege sa fakulteta, ljudi u gradu ili državi u kojoj živite. Konkurencija za svako radno mesto ili poslovnu priliku zaista sve više postaje ceo svet - rekao je u intervjuu za eKapiju jedan od najuspešnijih mladih IT stručnjaka sa Balkana.

Uvek se vodi time da se prema drugima ponaša onako kako bi želeo da se i drugi ophode prema njemu. Trudi se da živi i radi tako da njegova porodica nikada ne dođe u situaciju da bude postiđena nekim njegovim postupkom, a svojoj deci želi biti najbolji mogući primer.

Biti gladan je dobro

- Rođen sam u Mostaru 1983. godine. Tokom '90-ih i ludila na Balkanu moji roditelji su morali da se presele u Srbiju. Došli smo u Pančevo, gde sam išao u osnovnu i srednju školu, a nakon čega sam studirao u Beogradu, na Elektrotehničkom fakultetu.

Taj period tokom '90-ih svima je bio težak. Roditelji su se trudili da mi ne osetimo previše sve ono što se dešava. Sećam se kao dete tih slika i izlaska iz grada tokom rata, a onda i toga da smo sestra i ja ostajali sami kući dok su roditelji radili dan-noć da bi pregurali do sledećeg meseca. Sada kada gledam unazad mislim da je taj period u dobrome uticao na ono što ćemo postati kasnije. Kada neko prođe kroz tako težak period u životu na neki nažin "odeblja" koža, pa na probleme koji se pojavljuju ne gledaš fatalisticki, već se razvija taj instinkt za preživaljavanjem i naučen si da se boriš. To što si na dnu u jednom trenutku ne znači da ćeš tu ostati. Ponos, krediblitet i integritet su najvredniji od svega - digni glavu, izdigni se iznad situacije i budi što vredniji u onom što radiš kako bi izašao iz te faze što pre. Mnogi će ti postaviti nogu, jer se ne uklapaš, zbog naglaska, jezika, čega već, ali na kraju sve dođe na svoje mesto. Slično je i u preduzetništvu. Često kazem da je najbolja stvar u tome da se bude preduzetnik to što se navikneš da živiš sa lošim iskustvima i da se iznova boriš sa teškim situacijama. Naučiš da na probleme gledaš kao na izazove i tražiš prilike u novonastalim situacijama. To što si gladan i što se boriš za preživljavanje u jednom periodu je zapravo velika prednost onda kada taj period završi. Ne moraš biti fizički za hranom gladan, već gladan dokazivanja, rasta, učenja, uspjeha - biti gladan je dobro.

Od roditelja sam u tom periodu dobio ono najvrijednije - bezuslovnu ljubav, podršku i razumevanje, sve ono što te definiše kao čoveka. Ono što te kasnije definiše i profesionalno mislim da mi je takođe još od tada ostalo urezano, a to su izuzetne radne navike. Kada gledaš oca kako dolazi kući posle 1h ujutru i ide na posao u 6h sledeći dan, postane ti normalno da moraš da radiš jako puno kako bi se izašlo iz neke krizne situacije, umesto da dozvoliš da te situacija povuče dole.

Zahvalnost porodici

- Studirao sam na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. Balansirao sam između fakulteta koji je bio dosta zahtevan, treninga i nekih poslova koje sam tada radio. Dok sam studirao uvek sam nešto radio, nešto što nije bilo u direktnoj vezi sa strukom. Od prve godine studija prodavao sam računarsku opremu, servise za instaliranje računarskih mreža, držao obuke za rad, a uz to sam još i vodio neke noćne klubove i organizovao žurke. To je bio baš zabavan period i mislim da mi je to u dobroj meri kasnije pomoglo u poslu. Morao sam još kao student da pregovaram, prodajem, kupujem - sve što zapravo čini jedan posao. Svaki posao je suštinski vrlo sličan.

Najbolje savete sam dobijao od oca. Usadio mi je od malena devizu da je novac samo posledica dobrog rada, da je kredibilitet i integritet koji imaš u životu zapravo jedino što vredi i to će uvek da te prati. Govorio mi je da nikad ne zaboravim da u svemu što radim stavim sebe sa druge strane stola, da način na koji tretiram zaposlene i klijente bude onakav kako bih ja želeo da budem tretiran na njihovom mestu.

Od roditelja sam uvek imao podršku za sve stvari koje sam poželeo da uradim, od toga da mi je otac tada dao poslednji dinar u kući kako bih pokrenuo svoj studentski biznis, do razumevanja kada sam odlučio da ne prihvatim naizgled idealnu korporativnu funckiju nego da se vratim u Beograd i počnem ovaj biznis u to vreme. Beskrajno sam zahvalan i za primer u poslu, radne navike i za sistem vrednosti koji su nam usadili, uz bezuslovno poštovanje koje gajimo unutar porodice i sigurnost u kojoj smo odrastali.

Kako je nastao HTEC?


- Nakon položenih ispita na fakultetu prijavio sam se za praksu u kompaniji Silicon Hive u Holandiji. Bio je to startap koji je nastao kao spin out iz Philips Research-a i imao sam sreću da radim sa jednim od najboljih inženjerskih timova gde sam zaista puno učio. Imao sam i fantastičnog mentora koji mi je i danas jedan od najboljih životnih prijatelja. Nakon nekog vremena odlučio sam da se vratim u Srbiju i nastavio sam da radim kao konsultant za istu firmu. Počeo sam prvo sam, a onda proširivao tim ljudi. Kada je INTEL kupio Silicon Hive, pomogao sam da se napravi INTEL razvojni centar u Beogradu, a onda sam nakon toga izašao odatle i fokusirao se da razvijemo HTEC u ovo sto je danas. Ideja je bila da kroz neki konsalting zaradimo početni kapital i da uložimo taj novac u razvoj nekoliko proizvoda koje smo imali u planu. Krenuli smo sa "smart home" sistemima, od razvoja uređaja za te sisteme do sistem integracije, pa smo to izdvojili u nezavisnu kompaniju. Zatim smo radili i medicinske dijagnostičke uređaje, a paralelno razvijali i konsultantski deo kako bi on mogao da finansira razvoj tih proizvoda. U jednom trenutku, pre nekoliko godina, smo shvatili da to nije baš najpametnije. Shvatili smo da moramo da imamo potpuni fokus na ono što radimo izuzetno dobro, a to je konsalting i razvoj digitalnih proizvoda, a da eventualno nove proizvode treba razvijati kroz odvojene kompanije, da li investicijama u eskterne startapove, ili kroz interne "spinout"-e svejedno. Bez potpunog fokusa celog menadžment tima na jednu istu stvar i istu ideju i viziju napraviti nešto veće je izuzetno teško.

Danas smo konsultantska kompanija specijalizovana za razvoj digitalnih proizvoda na bazi najnovijih tehnologija, a bavimo se i istraživanjem i razvojem samih tehnologija.

Tržište izvlači najbolje iz nas

- Planiramo dalju ekspanziju po regionu, kao i na ključnim tržištima, što organski, što kroz nove akvizicije. Narednih nekoliko godina želimo da se proširimo u nove industrije i na nova tržišta, a inovacije tražimo na spoju tehnologija poslednje generacije, inoviranja poslovnih modela i dizajna digitalnih proizvoda.

(Foto: Zapp2Photo/ shutterstock.com)
Sada rastemo više od 70% organski, iz godine na godinu, i to želimo dodatno da ubrzamo novim akvizicijama. Želimo da budemo kompanija u kojoj će raditi najbolji stručnjaci u svakom gradu u kome imamo kancelarije. Želimo da budemo najbolje radno mesto za sve zaposlene koji čine firmu, najbolji poligon za njihov profesionalni razvoj, a ujedno da našim klijentima dajemo najbolji mogući servis koji mogu dobiti.

I dalje smo u procesu izgradnje kompanije. Takmičimo se sa kompanijama koje su decenijama na tržištu i koje su mnogo veće od nas. Nekako nam ova pozicija odgovara, izvlači najbolje iz nas, jer moramo da budemo mnogo brži i agilniji od konkurencije. Problem je što smo mali i što nas velike korporacije ne znaju dovoljno dobro, a za neke strateški važne poslove nepoznavanje je veliki rizik, tako da zaista nekad moramo da damo i više od svojih maksimuma da dobijemo poslove u takvoj konkurenciji.

Ne gledamo šta radi konkurencija


- Zapravo, rekao bih da je naš plan da napravimo takvo radno okruženje koje bi podsticalo kontinuiran rast u svakom smislu - rast svakog pojedinca, a time i rast i razvoj kompanije. Želimo da imamo kulturu rasta u kompaniji, takvu da uvek tražimo 10x rast na period od 4 godine, iza svakog 10x treba da ima opet prostora za novih 10x. Zovemo to 10x "mindset". Ako želite najbolje ljude u kompaniji - pametne, vredne, ambiciozne - takvim ljudima treba poligon za razvoj, okruženje unutar koga mogu da se razvijaju i napreduju.

Na dobrom smo putu, imamo sjajan tim, jasnu viziju i plan kako da dođemo tamo. Nikada nismo gledali druge firme oko sebe, šta radi konkurencija ili slične kompanije u industriji. Fokusirani smo na sebe i želimo da damo najbolje od sebe svim klijentima, ali i da ljudima u firmi pružimo najbolje radno i razvojno okruženje koje mogu dobiti. Ako budemo uspešni u tome, onda će finansijski rezultat i vrednost same kompanije to svakako pratiti.

Uspeh IT kompanija sa Balkana

- Mislim da u ovom našem regionu imamo dobre osnove iz matematike i fizike, pa tradicionalno imamo dobre inženjere. Međutim, inženjerstvo je samo jedan neophodan deo da se bude konkurentan u digitalnom svetu. Ono što našim ljudima često nedostaje su poslovna iskustva, dizajn, inovacije.. Sve to spojiti u jednu celinu i iznad svega umeti to upakovati i prodati klijentima, naučiti jezik kojim vaši klijenti ili partneri globalno govore, je potpuno drugi izazov.

Ponovo ću da podvučem - imamo vrhunske inženjere i naučnike, ali nedostaje komercijalne, marketinške i prodajne sposobnosti. Poslednjih godina sve je bolje, ali ima još mnogo prostora za napredak i nadam se da ćemo tek u narednom periodu videti neke zaista globalno uspešne priče koje su krenule sa naših prostora.

Nakon pandemije kompanije će lakše ulaziti u digitalizaciju


- Talas digitalizacije je krenuo i pre pandemije koronavirusa. Mislim da je samo pandemija ubrzala neke trendove koji su neminovno dolazili. Vidimo da menadžment mnogih tradicionalnih kompanija u svetu sada panično ulazi u digitalizaciju, po svaku cenu. Neke od kompanija zapravo ne znaju ni šta digitalizacija znači, ni zbog čega to rade, ni odakle da krenu, a svakako ne kako da urade, ali iz straha da ne propuste neke prilike, po inerciji prave nekad ne baš dobro promišljene investicije. Osim same tehnolgoije, digitalizacija zahteva i promenu načina razmišljanja, nekada organizacije firme i pristupa klijentima, prihvatanje činjenice da je tehnolgoija postala esencijalni "asset" i da je u pitanju strateška investicija koja vodi promene, a ne trošak.

I danas je vrlo malo kompanija koje su spremne da sagledaju svoje celokupno poslovanje i da sagledaju proces digitalizacije na niovu cele kompanije, kao i cele industrije u okviru koje posluju, da kroz duboku analizu svojih glavnih vrednosti, pozicije na tržištu, svrhe svog postojanja, analiziraju kako konkurencija ili neko iz potpuno druge industrije može da ih bukvalno izbaci iz posla, koji su rizici i koje prilike gde mogu da izmisle novu verziju sebe, da eventualno koristeći poziciju koju imaju i oni sami uđu u drugu industriju. Na primer, ako ste danas lider u nekoj velikoj banci, a ne pitate se šta je ono što Google može da uradi da vas izbaci iz posla i ne reagujete na taj izazov, verovatno niste prava osoba na toj poziciji.

Nakon ove pandemije, verujem da će kompanije svakako lakše donositi odluke da više ulažu u tehnologiju i digitalizaciju, ali da će biti mnogo izgubljenog kapitala jer će mnogi pogrešiti u strategiji, još više njih u implementaciji, a imaćemo opet mali broj novih digitalnih pobednika, možda isto onoliko koliko ih je krenulo u taj proces transformacije i pre same pandemije.

Šta me je posebno naučila pandemija?


- Što se posla tiče, potvrđeno je da one kompanije koje imaju takav menadžment koji može brzo da reaguje na novonastale situacije i efikasno se prilagodi promenama, da su sposobne da iskoriste bilo koju situaciju u kojoj se nađu. Te kompanije će lakše premostiti krizu ili iz nje izaći još jače.

(Foto: isak55/shutterstock.com)
Ja sam lično svesniji da bi trebalo više da cenim one stvari koje sam nekako uvek prihvatao "zdravo za gotovo". Nećemo svi živeti beskonačno. Naučio sam da cenim zdravlje koje imamo i vreme koje mogu da provedem sa porodicom. Počeo sam da praktikujem jedan poziv dnevno sa roditeljima, jer mojih 5 minuta dnevno njima puno znači, a da vide ili čuju unuke im neprocenjivo vredi. Koliko god izazova je kreirala ova situacija imala je i dobrih strana. Imao sam sreću da provedem mnogo više vremena sa decom i suprugom. Da nije bilo ovoga većinu godine bih bio na putu, a sada sam bio tu da sa njima podelim sve. Postao sam mnogo više vezan za moje devojčice. Kada avioni ponovo budu redovno letetli, biće mi još teže da se razdvajam od njih, ali sam izuzetno zahvalan za ovaj period tokom prethodnih godinu dana.


Ili imate rezultate ili izgovore

- Kažu da je sreća kada se dobra priprema kao rezultat napornog rada sretne sa prilikom. Čekamo još da nam se to desi, a do tada ćemo i dalje kreirati sebi prilike.

Naučio sam da žanješ ono što poseješ. Kako tretiraš druge i kako se ophodiš prema njima to ćeš dobiti nazad. Kod mojih najbližih saradnika izuzetno cenim iskrenost, tranparentnost, kada mi daju otvorenu kritiku za bilo šta što sam loše uradio ili mogao bolje. To je rad bez ikakvog ega i sujete, kada otvoreno možemo da razgovaramo o svemu, sa ciljem da sutra zajedno svi kao tim i kao kompanija budemo bolji. Gradimo poverenje kroz transparentnost i trudimo se da pomognemo drugima oko sebe da budu što bolji.

Verujem da čovek sebi može kreirati život i dobre prilike. Naravno, ovde ne treba biti licemeran. Nemerljivo je lakše nekome ko je odrastao u Londonu nego onome ko odrasta u zemljama trećeg sveta gde nema ni osnovne uslove za život. Ukoliko imamo osnovne uslove za život, pristup obrazovanju i neko normalno okruženje, da ne živimo u ratu i borimo se za golu egzistenciju, onda mislim da svi imaju mogućnost da sebi kreiraju prilike.

Da li danas i studiranje na preštiznim univerzitetima daje bolju polaznu tačku? Da li početak vašeg biznisa na razvijenim tržištima, konstantna izloženost poslednjim trendovima, pozitivnijem načinu razmišljanja donosi bolje izglede za uspeh – da, svakako, ali lako je tražiti razloge i izgovore zašto nešto ne može i zašto je nešto teško. Svakoga pozivam da nađe jedan razlog zbog koga je nešto možda moguće uraditi, a da onda da sve od sebe, i više od toga, i da pomogne sreći da se desi.

Možete imati ili rezultate ili izgovore, pa izaberite šta ćete od toga. Sve i da se desi neka promena na koju ne možete da utičete - pandemija, rat, zemljotres, šta god, ako sačuvamo živu glavu i zdrav razum u tim trenucima, sa takvim stavom krenućete ponovo i napravićete nešto iznova. Samo nemojte čekati sreću da se desi, treba joj pomoći da dođe.

Često čujem ljude ili nekakve life coacheve kad kažu da ne bi trebalo raditi puno nego pametno, da je pametan rad preduslov za bilo šta. Ako radite glupo to vas neće odvesti nigde koliko god da radili. Ako radite pametno i malo, oni koji rade pametno i puno će vas preteći da ih nećete ni videti. Konkurencija je globalna, takmičite se sa ljudima koji su u najmanju ruku pametni kao vi, koji imaju često bolje preduslove, bolje škole, kontakte i okruženje. Jedini način da budete konkurentni, da ih dostignete i prestignete je da radite mnogo više od njih, da brzo učite i usput se prilagođavate. Raditi pametno jeste preduslov za bilo šta, ali nikako nije dovoljno za uspeh. Ako radite pametno i daleko više od drugih, tek onda imate neke šanse da uspete u tome što radite.

Materijalne stvari dođu i prođu, ono što imamo na ramenima i ono za šta stojimo kao ljudi ostaje zauvek. Trudim se da živim i da se ponašam tako da moja porodica nikada ne dođe u situaciju da se postidi bilo kog od mojih postupaka, a da deci dok odrastaju budem najbolji moguci primer.

Mislim da bi uvek i u svakoj situaciji trebalo tretirati druge na način na koji bi ti želio da budeš tretiran da si u njihovoj poziciji - od toga kako se obraćaš dvogodišnjem detetu do toga kako tretiraš investitore, klijente, partnere, zaposlene u kompaniji. Ako činimo dobre i ispravne stvari kada niko ne gleda, siguran sam da će se na dug rok sve višestruko vratiti i da ćemo biti iskreno srećni i ispunjeni.

Zašto su uspesi Ilona Maska inspirativni

- Mislim da je sigurno najznačajniji preduzetnik današnjice i kao takav neverovatna inspiracija mladima. On je neko ko ulazi u koštac sa izuzetno teškim problemima. Ako pogledate njegove kompanije, od PayPala, gde je na neki način krenuo protiv bankarskog sektora sa vizijom da sav novac na svetu bude na PayPallu, verujem da bi to i ostvario da nije rano prodao kompaniju. Nakon toga stižu Tesla, SpaceX. Neki će reći da Mercedes, BMW ili ko već mogu takođe da naprave električne automobile, ali mislim da se ovaj talas elektrifikacije sigurno ne bi dogodio bar za još dve decenije u ovom obimu da Ilon sa Teslom nije napravio taj početni korak. Njegov značaj i doprinos u ovom trendu elektrifikacije mnogo je veći od samog rezultata koji Tesla kao kompanija može da napravi, iako je Tesla mnogo više od proizvođača elektricčnih automobila. Sa SpaceX je ponovo napravio privatnu inicijativu za svemirsko istraživanje gde je za neverovatno kratko vreme uspeo ono što mnogo veće kompanije ili vladine agencije nisu za decenije.

Ilon Mask je primer da neko ni iz čega može da dođe do takvih uspeha, sa neverovatnom, nekad fanatičnom, posvećenošću. To je ono najvrednije što Ilon ostavlja iza sebe. Njegova biografija treba da bude lektira deci čim krenu u srednju školu kao najpozitivniji primer, a posebno u ovim našim krajevima gde nam zaista nedostaje promocije pozitivnih vrednosti i nekih uspešnih priča. Voleo bih da deci postanu uzori preduzetnici, naučnici, stvaraoci, i da počnemo da menjamo ovaj iskrivljeni sistem vrednosti u društvu.

Želje i planovi

- Poslovno, imam želju da od HTEC-a napravimo globalno priznatu i uspešnu tehnološku kompaniju, poligon za razvoj svih ljudi koji je čine i da zajedno dođemo do nečega što je maksimalni profesionalni potencijal svih nas, a šta je to, i dalje verovatno ne znamo.

Moj generalno najveći cilj u životu je da budem najbolji suprug i najbolji otac mojim ćerkama, da mojoj deci dam ono što sam dobio od mojih roditelja, a to je bezuslovna ljubav i podrška u svemu što budu želele da rade u životu. Na neki način želim da im budem i uzor i primer kako da navigiraju kroz ovaj svet pun izazova.

Teodora Brnjoš

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.03.2024.  |  Industrija, Građevina, Finansije

Priboj traži investitora za proizvodni pogon vredan 6 mil EUR - Na prodaju parcele u Slobodnoj zoni površine 7.082 m2

Opština Priboj raspisala je javni oglas za prodaju neizgrađenog građevinskog zemljišta površine 7.082 m2, u svojini Industrijskih parkova doo Priboj. U pitanju su sve katastarske parcele čija početna cena iznosi približno 15,6 miliona dinara, a nalaze se u okviru Slobodne zone Priboj. Investitor se obavezuje da na kupljenom zemljištu u narednoj godini izgradi proizvodni pogon površine najmanje 5.000 metara kvadratnih, zaposli

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.