Ivan Bogdanović, direktor kompanije R.B. Global - Rakija vredi kao najbolja svetska pića
A osnovna filozofija i poslovna strategija su tradicija i vrhunski kvalitet.
Ovo u intervjuu za eKapiju kaže Ivan, koji je 1973. godine rođen u Kragujevcu. Ipak, detinjstvo je proveo u Užicu, tačnije prvih 18 godina života. Iako u Beogradu živi gotovo 30 godina, a za stalno od kad se pre 10 godina oženio, i dalje se predstavlja kao Užičanin.
- Mesto na kojem odrasta, čovek smatra svojim zavičajem - smatra Bogdanović.
Užice pamti kao lep, industrijski gradić. Zimi se išlo na skijanje, a leti na more. Kako se priseća, bilo je to lepo detinjstvo.
- Kao mlađi, pokazivao sam ljubav prema prirodi. Baba i deda su iz Kostojevića. Uvek sam voleo tamo da idem i da provodim vreme sa njima. Imao sam dve ljubavi: računare i prirodu. Iako ne deluju kao da imaju veze jedno sa drugim, verujem da su odredile čime ću se baviti - kaže sagovornik.
Posle osnovne škole upisao je čuvenu užičku gimnaziju Miodrag Milovanović Lune, a potom i Mašinski fakultet u Beogradu, 1992. godine.
- Dve godine sam živeo u Kanadi, 1993. i 1994., kada smo porodično otišli. Tamo sam godinu dana učio engleski, a potom takođe upisao Mašinski fakultet. Usput radio različite poslove. Roditelji su se potom vratili, a sestra i ja smo ostali. Kada je otac, pre 25 godina, počeo da se bavi ovim poslom, rešio sam da se vratim i da zajedno počnemo da gradimo brend Stara sokolova - kaže Ivan.
Rakija iz Kostojevića stigla do centra Beograda
Rakija je tada bila piće koje se pravilo na selu, a koje su pili stariji ljudi. Kako kaže sagovornik, društvo tada nije upućivalo pojedinca da pokaže preduzimljivost, odnosno da bude mali privrednik.
- U to doba preduzetništvo nije bilo toliko zastupljeno. Mala privreda bili su zanatski poslovi. Na veliki biznis niko se nije usudio - priseća se Ivan Bogdanović.
Kada su se odlučili na posao sa rakijom, krenuli su sa porodičnim rezervama. Otišli su na ocenjivanje pića u Novom Sadu i - pobedili su. To im je dalo motivaciju da počnu ozbiljnije da rade.
- Otac je radio kao inženjer i rukovodilac u Prvom partizanu. Napustio je firmu i počeo da radi uz pomoć majke i mene. On je bio i tehnolog i knjiovođa i komercijalista, a ja sam mu bio desna ruka. Studirao sam i usput radio. Flaše smo radili u Paraćinu ili Alibunaru, vozili ih fićom, a rakiju punili u stanu - otkriva Ivan detalje sa početaka proizvodnje.
Posao su prvo počeli sa šljivom, najstarijom koju su imali, od 12 godina. To su bile male količine, ali radom i upornošču, devedesetih godina se proizvod već uspostavio na tržištu.
- Ciljali smo na najbolja mesta u Knez Mihailovoj ulici, hotele, Aerodrom Beograd. Naša rakija je bila prva koja se služila u avionima JAT-a u mini bočicama - navodi Ivan Bogdanović.
Nakon bombardovanja i političkih promena imali su veće količine, pa su mogli da počnu da razmišljaju i o izvozu.
- Zoran Đinđić je putovao po Srbiji, kako bi promovisao preduzetnički duh. Moj otac je predstavio naš projekat i rekao da su mu potrebne finansije. Dobio je broj šefa kabineta, kome se i obratio, a nakon toga smo dobili prvi kredit. Ti uslovi su za današnje bili zelenaški, 10% godišnje, ali to je tada bilo odlično - otkriva Bogdanović.
Investirali su u novi pogon, sudove, kazan i više se nije imalo kud.
- Sve što smo imali stavili smo pod hipoteku i više nismo mogli nazad. Morali smo da pobedimo! Uvek smo se držali principa vrhunski kvalitet, ograničene količine, nikad nismo žrtvovali kvalitet zarad trenutnog interesa - dodaje Ivan.
Rakija vredi kao konjak ili viski
Kaže da rakija donosi profit, kada se pogleda cena voća i proizvoda na polici, ali i da su potrebna ulaganja, plaćanje akciza i poreza, kao i čekanje na povrat novca.
- Na primer, bele rakije, koje stare tri godine, moraju toliko da se čekaju, a za to vreme mora da se ulaže. To je minimun, a za starije rakije se čeka i više. Posao je profitabilan, ali finansijski nije lako izdržati - ističe Ivan Bogdanović.
Zadovoljan je i što su danas ljudi sve više svesni da rakija vredi i da može da se prodaje kao najbolja svetska pića, konjaci, viskiji.
- Ja najviše volim našu staru kleku, potom šljivovicu od pet godina i kajsijevaču iz bureta - izdvaja iz bogate ponude sagovornik, a dodaje i da su u fazi razvoja originalnih proizvoda.
Kada je reč o degustaciji rakije, smatra da Srbi znaju više nego druge nacije da uživaju u ovom piću.
- Ona treba da se pije na naš tradicionalan, srpski način. Trebalo bi da se pije jedna do dve čašice dobre rakije. Nije bitna količina, bitan je kvalitet. Kako bi rekli vinari, pij malo, pij dobro - savetuje.
Poslednjih sedam, osam godina Ivan operativno vodi firmu, a otac se bavi strategijom i ima konsultativnu ulogu. Svojim najvećim uspehom smatra to što je uspeo da proširi asortiman i razvije voćne rakije, iako je Stara Sokolova i dalje najprepoznatljivija po šljivovicama.
- Takođe, sada smo lansirali novu liniju kajsija iz bureta i dunja iz bureta, koje imaju odličan odziv među konzumentima. Uspeh je i što fima raste, povećava proizvodnju, prodaju, broj zaposlenih, kapacitet sudova za starenje, svoje imanje, voćnjake - dodaje.
Čovek treba da se bavi onim u čemu je dobar
Pored mnogo obaveza, Ivan uspeva i da se posveti privatnom životu. Kako kaže, najviše uživa kada provodi vreme sa osmogodišnjim sinom:
- Trudim se da svaki slobodan trenutak njemu posvetim, pa čak malo i zapostavaljam svoje hobije, kao što su plivanje, skijanje. Volim da čitam i da se družim sa prijateljima i izlazim. Zadovoljstvo mi je da provodim vreme sa njim.
Na pitanje da li je sin budući naslednik, Bogdanović kaže da, ukoliko bude želeo da se bavi ovim poslom, dobro je došao, ali i da sam mora da odluči.
- Čovek treba da se bavi onim u čemu je dobar i šta mu leži. Kod odabira poziva ne bi trebalo da mu bude kriterijum šta se dobro plaća ili gde može da zaradi. Ako radiš ono što voliš, bićeš dobar u tome, a na taj način ćeš moći i želeti više da radiš, bićeš uspešniji i moći ćeš pristojno da živiš - veruje Ivan Bogdanović.
Dodaje i da ga u poslu pokreće kreacija.
- Najviše uživam u tome da nešto stvorim, novo, lepše, bolje. Više volim kada skupim novu mašinu u proizvodnji, novu burad u podrum, nego kada odem na more ili kupim telefon, na primer.
U 2020. godini R.B. Global doo slavi 25 godina postojanja brend. Kako otkriva sagovornik eKapija, u planu je proširenje proizvodnog pogona i izgradnja nove destilerije.
- Lični planovi biće prvenstvo u vezi sa poslom. Moja želja je da proizvodnju u Kostojevićima postavim na što bolji način i da nam to reši trenutne poizvodne tegobe, kako bismo pravili još bolje rakije - kaže Ivan Bogdanović.
Kako degustirati rakiju?
- Rakija se degustira tako što se naspe u odgovarajuću čašu, a idealna je ona oblika lale. Pomiriše se, da se osete voćni mirisi. Svaka rakija mora da ima svoj specifičan voćni miris, koji se razaznaje. Potom se uzme u usta i promulja se od usana, preko jezika, do zadnjeg dela usta, kako bi na sva čula ostavila pun utisak. Potom se proguta. Bitan je taj nakadni osećaj nakon nekoliko sekundi, kada prođe niz grlo. Ako su sva tri ukusa dobra, to je prava rakija - objašnjava Ivan Bogdanović.
Dodaje da, kada se degustira više rakija, guta se samo mali deo, a ostatak se ispljune. Ukoliko se popije više čašica, da ne bi bolela glava, potrebno je piti vodu.
Razlika između prirodne i veštačke rakije
Razlika između prirodne i veštačke rakije je trajnost mirisa i ukusa, upozorava naš sagovornik:
- Veštačke rakije često imaju vrlo izražen miris, izraženiji i od domaćih rakija, jer postoje arome. Ono po čemu veštačke rakije nikako ne mogu da se nose sa domaćima je dugotrajnost ukusa. Kad popijete prirodnu rakiju, voće vam ostaje u ustima još pola minuta, minut, usta su vam puna tog ukusa. Kada se popije veštačka rakija, oseća se praznoća, a vremenom će izgubiti veliki deo svog mirisa ili arome, ako je ostavite u čaši.
Kako kombinovati rakiju i hranu
- Pravila su jednostavna. Uz jake ukuse idu jače rakije, izraženije po svojim karakteristikama. Na primer stara šljiva, klekovača, dobre su kao aperitiv uz predjelo, kao dižestiv stara šljiva, travarica. Bele voćne rakije piju se solo, ali i uz kolač, sladoled. Uz voćne mirise idu i voćne rakije. Meze, sir i rakija su odlična kombinacija - preporučuje Bogdanović.
Aleksandra Kekić
Top priče
27.03.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
Gradske linije na potezima 100 i 700, kao i još nekoliko linija koje prelaze preko Novog Beograda i Zemuna, definitivno će biti ustupljene privatnim prevoznicima. Danas se održava hitna telefonska sednica Privremenog organa grada, na kojoj je od 100 tačaka, najvažnija upravo ona koja se tiče Odluke o usvajanju predloga projekta javno-privatnog partnerstva u obavljanju javnog prevoza na pomenutim linijama. Nacrtom ove odluke predviđeno je
eKapija+
28.03.2024. | Zdravstvo
Alkaloid pušta u pogon nov kapitalni projekat vredan 19,4 mil EUR
28.03.2024. | Zdravstvo
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrednostima
28.03.2024. | Agro
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Crowne Plaza Beograd u novom ruhu
27.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
Hotel Zlatibor - Epicentar kongresnog turizma i omiljena destinacija za luksuzan porodični odmor
26.03.2024. | Turizam, sport, kultura
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Da li znate šta je menstrualno siromaštvo? - Veliki broj žena suočava se s ovim problemom
26.03.2024. | Industrija, Zdravstvo
Poslovne šanse
28.03.2024. | Vesti
Sremska Mitrovica oprema dečja igrališta
28.03.2024. | Građevina
U planu izgradnja groblja u Varni kod Šapca
28.03.2024.. | Građevina
28.03.2024. | Energija
Grad Novi Sad traži firmu za izradu programa i plana energetske efikasnosti za naredne godine
28.03.2024. | Energija
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
U okolini Žagubice ulaže se u turističke kapacitete - Planira se gradnja apartmana
28.03.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina
Kompanije iz Srbije mogle bi da učestvuju u obnovi infrastrukture i privrede Malavija posle poplava
28.03.2024. | Građevina
28.03.2024. | Agro, Građevina
Beo zoo vrt raspisao tender za rekonstrukciju dela krova, enterijera, fasade i dvorišta objekta za slonove
28.03.2024. | Agro, Građevina