NavMenu

Maja Matejić, menadžerka za energetiku UNDP - Veće korišćenje biomase zaposliće značajan broj ljudi u preradi i logistici

Izvor: eKapija Nedelja, 09.09.2018. 14:17
Komentari
Podeli
Maja MatejićMaja Matejić
Ograničenost resursa fosilnih goriva i efekat staklene bašte kao posledica njihovog korišćenja vratili su nas na održiva goriva. Prihvatanjem odluke Ministarskog saveta Energetske zajednice iz oktobra 2012. godine o promovisanju korišćenja obnovljivih izvora energije (OIE), Srbija se obavezala da dostigne veoma ambiciozan cilj - da do 2020. godine poveća udeo energije iz OIE na 27% u bruto finalnoj potrošnji energije.

Iako su poslednjih godina izgrađeni značajni kapaciteti za korišćenje OIE, njen udeo nije mnogo porastao. Od ukupnog potencijala biomase iskorišćeno je svega 31%, a u najvećoj meri se koristi šumska biomasa, uglavnom u formi ogrevnog drveta, objašnjava u razgovoru za eKapiju Maja Matejić, portfolio menadžerka za energetiku UNDP-a.

eKapija: Koliki je potencijal biomase za dobijanje energije u Srbiji i u kojoj meri je moguće zameniti korišćenje uglja i fosilnih goriva biomasom?

- Biomasa ni teorijski ne može zameniti korišćenje uglja, jer je bilans godišnje tehničke raspoložive biomase manji od ostvarenog godišnjeg bilansa uglja. Pored toga, zbog niskog energetskog sadržaja biomasa samo delimično može da se koristi za proizvodnju električne energije u kojoj ugalj dominantno učestvuje (70%). Kada je reč o nafti, biomasa je takođe može samo delimično zameniti, s obzirom na to da se njeni derivati dominantno koriste u sektoru transporta. Zbog visokih troškova proizvodnje i drugih ograničenja proizvodnja tečnih biogoriva (biodizel i bioetanol) iz žitarica i industrijskih kultura ima mali potencijal u Srbiji.

eKapija: Koje su prednosti korišćenja biomase - materijalne, ekološke...?

- Biomasa je obnovljivi izvor energije, ali samo pod uslovom da je njeno korišćenje kombinovano sa odgovarajućim održivim upravljanjem šumama i održivom poljoprivrednom proizvodnjom. Njena upotreba za proizvodnju energije doprinosi energetskoj sigurnosti zemlje.

Veliki deo raspoložive biomase čini otpadna biomasa iz poljoprivrede i biorazgradivi komunalni otpad. Korišćenjem takve biomase za proizvodnju energije u velikoj meri se smanjuje i količina otpada i svi njegovi štetni efekti. Ipak, ne treba zaboraviti da, iako je biomasa sama po sebi CO2 neutralna, za njeno prikupljanje, transport i preradu koriste se dodatne energije koje obično dolaze iz fosilnih izvora, te zbog toga biomasa nije u potpunosti CO2 neutralna.

Kada je reč o materijalnoj prednosti, proizvodnja i prikupljanje biomase je po pravilu radno intenzivna, što znači da njeno korišćenje za energetske svrhe kreira radna mesta u lokalnim zajednicama.

eKapija: U koje svrhe se u najvećoj meri koristi biomasa u našoj zemlji? Koje su prepreke za njeno korišćenje?

- Biomasa se u Srbiji dosta koristi kao energent, na žalost u formi ogrevnog drveta za individualno grejanje, što je najneefikasniji način. Retki su kotlovi na biomasu, a još ređa postrojenja za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije iz biogasa. Ključni razlog je niska toplotna moć biomase, što znači da su potrebne velike količine za snabdevanje postrojenja sa većom instalisanom snagom. Investitor u postrojenje koji nema sopstvene posede/šume mora trajno i pouzdano obezbediti biomasu od velikog broja snabdevača, što banke vide kao glavni rizik za projekat i nerado odobravaju kredite za investicije u ovakva postrojenja. Rentabilnost postoji kada se biomasa koristi lokalno za proizvodnju toplotne energije.

(Foto: Shutterstock)
eKapija: Koje mere je država do sada preduzela za podsticanje korišćenja biomase u Srbiji?

- Srbija je uvela mehanizam podsticaja proizvodnje električne energije iz biomase kroz subvencionisanje otkupa električne energije proizvedene iz biomase, tzv. "feed-in" tarife. Tako je Uredbom iz 2016. godine omogućeno da svaki proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora, uključujući i biomasu, može steći status povlašćenog proizvođača, na osnovu čega stiče pravo da mu garantovani snabdevač - EPS otkupi svu proizvedenu električnu energiju po podsticajnoj ceni uz preuzimanje balansne odgovornosti.

Takođe, prema Zakonu o energetici, nadležnost nad proizvodnjom toplotne energije imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno imaju pravo da donesu odluku o podsticajnim merama za proizvodnju toplotne energije iz biomase na svojoj teritoriji. Međutim, nijedna lokalna samouprava do sada nije iskoristila ovo pravo.

eKapija: Na koji način bi još država mogla da doprinese povećanju korišćenja potencijala biomase u Srbiji?

- U oblasti energetike Srbija je usvojila sva neophodna strateška i planska dokumenta - Strategiju razvoja energetike, Program ostvarivanja strategije razvoja energetike i Akcioni plan za korišćenje obnovljivih izvora energije, za dobijanje energije iz biomase. Na žalost, nedostaje intenzivnija međusektorska saradnja jer biomasa nije u nadležnosti samo jednog ministarstva. Potrebno je da se kroz propise i planska dokumenta uključe sva ministarstva.

Posebno je važno da se formira poseban fond za finansiranje i podršku projektima energetske efikasnosti i korišćenja OIE. Ovakav fond bi podstakao i olakšao pripremu projekta, a takođe bi smanijio cenu kapitala za investiranje.

eKapija: Koja preduzeća u Srbiji bi mogla da se uključe u korišćenje biomase za svoje potrebe? Kojim preduzećima bi se to najviše isplatilo?


- Korišćenje biomase za proizvodnju energije u preduzećima mora da bude finansijski rentabilnije od korišćenja drugih izvora energije. To se prvenstveno odnosi na proizvodnju toplotne energije. Preduslov je da preduzeće trajno i pouzdano ima dostupnu potrebnu količinu odgovarajuće biomase i da postoji odgovarajuća potreba za toplotnom energijom. Generalno, najviše uslova za korišćenje biomase za proizvodnju toplotne energije imaju preduzeća iz oblasti prehrambene i drvno-prerađivačke industrije.

Preduzeća ne moraju nužno da koriste biomasu za svoje potrebe. Jednako je dobro ako preduzeća svoje nus-proizvode i posebno organski otpad predaju ili prodaju drugim privrednim subjektima za potrebe proizvodnje energije. Time se postiže dvostruka korist, jer se pored proizvodnje energije postiže i uklanjanje otpada. U tom smislu posebno su važne mlekare, skrobare, klanice i slično.

eKapija: Koliko je naše tržište privlačno investitorima, kada je reč o potencijalu biomase, i na koji način bismo mogli da ih dodatno motivišemo?

- Naše tržište je interesantno investitorima, posebno domaćim. Investitori mogu ulagati u različite segmente lanca proizvodnje energije iz biomase, međutim većina se susreće sa barijerama, uglavnom finansijske i pravne prirode. Načelno, svaka politika koja doprinosi uklanjanju pomenutih barijera i koja poboljšava poslovnu klimu pogodna je i za investitore u korišćenje biomase. Vredni su primeri nekih lokalnih samouprava koje su do maksimuma izašle u susret investitorima ne bi li ih privukle da grade postrojenja na njihovoj teritoriji kao na primer Aleksinac, Bač, Alibunar.

eKapija: Kakve su mogućnosti zapošljavanja, odnosno pokretanja biznisa u vezi sa prikupljanjem, preradom i prodajom biomase? Koliko ljudi u Srbiji je trenutno angažovano na tim poslovima?

- Snabdevanje velikih postrojenja biomasom (otpad iz poljoprivredne proizvodnje) može biti značajan dodatni izvor prihoda za poljoprivredne proizvođače. Za sada nije realno očekivati da bude i jedini, jer je po prirodi stvari vezan za osnovnu poljoprivrednu proizvodnju.

Što se tiče drvne biomase, već sada je dosta ljudi angažovano na njenom prikupljanju, preradi i prodaji. Realno je očekivati da povećanje korišćenja biomase može zaposliti značajan broj ljudi u njenoj preradi i logistici. U Srbiji u sistemu proizvodnje drvne biomase (za sve namene) prema podacima iz 2016. radi oko 5.500 radnika, od čega je naviše zaposleno u proizvodnji ogrevnog drveta (3.500 u državnim šumama), zatim slede proizvodnja drvenog uglja, drvnih peleta, briketa i drvne sečke. Najveći porast broja zaposlenih od 2009. godine ostvaren je u proizvodnji drvnih peleta (skoro 6 puta) i u proizvodnji drvne sečke (3,5 puta).

Jovana Simeunović

Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Finansije

Kompanija Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus želi da kupi 17% u Addiko banci

Kompanija srpskog biznismena Miodraga Kostića Agri Europe Cyprus Ltd. želi da kupi manjinski deo u Addiko banci, čije je sedište u Beču, i koja se specijalizovala za "retail" bankarstvo. Kostić nastoji da uveća svoj udeo na bankarskom tržištu Evrope, piše Bloomberg. Agri Europe je tražio da otkupi udeo od oko 17% u Addiko banci preko javne ponude za preuzimanje akcija, pokazuju podaci iz ponude u koju je Bloomberg imao uvid. S druge

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.