NavMenu

Vladimir Dejanović, osnivač i lider AmsterdamJUG - IT je kao ajkula i mora stalno da se kreće

Izvor: eKapija Petak, 10.11.2017. 13:59
Komentari
Podeli
Vladimir Dejanović (Foto: Mitar Mitrovic/HeapSpace)Vladimir Dejanović
"Od monolitnih baza podataka do mikroservisa", bila je tema o kojoj je na nedavno održanom skupu Voxxed Days u Beogradu govorio Vladimir Dejanović, osnivač i lider grupe AmsterdamJUG (Java User Group). Njegovo izlaganje simboličnog naziva - "Menjanje točkova na automobilu u pokretu", namenjeno svima koje interesuju baze podataka i sistemi koji rade sa bazama, te koji žele da dobiju bolje performanse od tih sistema, privuklo je veliku pažnju publike.

Mikroservisna arhitektura sve više dobija na popularnosti, i sve više kompanija deli pozitivna iskustva u vezi sa njenom primenom. U poslednje vreme, u svetu je postala vrlo popularna za agilni razvoj i isporuku složenih aplikacija na cloudu. U pitanju je potpuno drugačiji pristup u projektovanju, razvijanju, instaliranju i upravljanju, u odnosu na tradicionalne monolite. Među prvima koji su usvojili ovu arhitekturu, našli su se giganti poput Amazona i Netflixa, kao i kompanije sa ogromnom bazom korisnika kao što je SoundCloud.

Vladimir Dejanović je i IT menadžer u ING, globalnoj finansijskoj instituciji sa sedištem u Amsterdamu. Uz dugogodišnje iskustvo u razvoju softvera visokih performansi, na različitim programskim jezicima i tehnologijima, Vladimir je bio i govornik na mnogobrojnim konferencijama - JavaOne, Devoxx BE, Devoxx US, Devoxx PL, JavaDays Minsk, JavaDays Istanbul, Voxxed Days Bristol, Voxxed Days Bukurešt...

Rođen je u Beogradu, završio je Matematički fakultet, a danas živi i radi u Holandiji.

Vladimirov dolazak na Voxxed Days u srpsku prestonicu, događaj koji je organizovao HeapSpace, iskoristili smo za kratak razgovor o trendu mikroarhitekture, šansama Srbije na regionalnom IT nebu, tehnologijama i veštinama koje će se tražiti u budućnosti.

eKapija: Čini se da je pomak od monolitne ka mikroarhitekturi trenutno jedan od najsnažnijih trendova u industriji. Kakvi rizici čekaju one koji krenu ovim putem?


- Postoji mnogo rizika i problema koji očekuju sve one koji reše da svoj monolit razbiju i krenu putem mikroservisa. Nažalost, te stvari se često ne spominju u člancima i na predavanjima o ovoj temi.

Najveći rizik je ako se ovome pristupi sa identičnim načinom razmišljanja kao kod monolita. Česta greška je i pravljenje velikog broja mikroservisa, jer ljudi misle da oni moraju biti mali i da rade samo jednu stvar. Na takav način se pravi lavirint servisa koji razmenjuju ogoromnu količinu podatka, što za posledicu ima loše preformanse, lošu stabilnost i nerazumljive sisteme, sve suprotno od željenog.

(Foto: everything possible/shutterstock.com)
Kad god učestvujem u dizajniranju nekog sistema, ili modifikaciji istog, uvek mislim o tome šta sve moze da krene po zlu, kako sistem može sam to da detektuje i šta u tom slučaju sistem treba da uradi. Takođe uvek razmišljam i o tome kako ću debagovati sistem, ako nešto krene po zlu. Ljudi često uzimaju u obzir samo srećan put, ali činjenica je da svaki sistem mora da se održava i debaguje. U slučaju monolita, debagovanje je uglavnom jednostavno i nešto sto većina ljudi može lako da uradi. Debagovanje distiribuiranog sistema, kao sto su mikroservisi, je daleko kompleksnije, posebno u slučaju loše dizajniranog sistema, koji ne pruža dovoljno poziva između servisa.

Kvalitetan monitoring, loging i praćenje svih događaja su od izuzetnog značaja kod mikroservisa. Ne samo da ove informacije pomažu u rešavanju problema, već služe i za unapređivanje postojećih sistema, kao i korisničkog iskustva.

eKapija: Šta biste preporučili mladim IT profesionalcima, kada su u pitanju najbolje tehnologije i veštine koje će se najviše tražiti u budućnosti?

- Jako teško i nezahvalno pitanje. Može se naći veliki broj različiih citata na ovu temu, koji su se vrlo brzo pokazali kao totalni promašaji.

Ono što je sigurno, u nekoj skorijoj budućnosti, jeste sve veći i veći prelazak na cloud, pre svega Docker, kao i porast mobilnih tehnologija. Takva situacija je već nekoliko godina unazad, bez naznake za usporavanjem. Internet of Things je trenutno u velikom zamahu i logično je da će nastaviti dalji uspon. Big Data je još jedna od stvari koja je sve traženija, a sigurno će biti i dalje.

Veštačka inteligencija - AI, ponovo dobija mnogo publiciteta i pažnje, pogotovo od kada je Alpha Go pobedio Lee Sedol-a u igri Go, iako je predviđeno da AI neće biti u stanju da pobedi šampiona u narednih 10 godina, a kamoli šampiona kao sto je Lee Sedol. Bitkoin i kripto valute se takođe sve više nalaze u žiži, a pitanje je da li će tu ostati ili ne.

Ono što uvek govorim, i u šta iskreno verujem, jeste da će kvalitetan IT stručnjak uvek biti u stanju da bude uspešan, sa bilo kojim programskim jezikom ili tehnologijama. Naravno, nije moguće biti ekspert u svemu, ali treba o svemu imati barem osnovno znanje i biti svestan šta sve postoji. U onome što nam prija i što najviše volimo, treba težiti da se postane ekspert i da se znanje stalno nadograđuje.

eKapija: Mnogi mladi, obrazovani ljudi iz Srbije koji ne mogu da nađu posao u svojoj profesiji, razmatraju mogućnost preorijentisanja na IT. Koji je vaš savet - kako da najlakše naprave taj "prelaz"?

- Ovo je za mene teško pitanje, pošto sam na ovaj ili onaj način oduvek bio u IT-u. Ipak, sa sigurnošću mogu reći da će prvi korak biti najteži.

(Foto: Petar Markovic/HeapSpace)
Pozitivna stvar u celoj priči je to što nikad nije bilo lakše napraviti ovakav korak. Jedini preduslov je kompjuter, internet, poznavanje engleskog jezika i, naravno, volja.

Zahvaljujući sve većoj popularnosti Free Software-a i Open Source-a, količina informacija koja je dostupna na internetu konstantno se uvećava. Postoji mnogo uputstava, članaka, predavanja sa konferencija i slično, koja su potpuno dostupna svima na internetu. Takođe, postoje i mnogi sajtovi koji pružaju kurseve, i sve to potpuno besplatno.

Python ume da bude dobar prvi izbor za programski jezik, PHP isto može biti dobar izbor za početak, dok se Java i JavaScript mogu okarakterisati kao sigurni za dobijanje dobrog posla. Java i JavaScript su tehnologije koje su na vrhu IT scene već duže vreme i tu će sigurno i ostati u narednim godinama. Jedini problem je što nisam siguran koliko su Java i JavaScript pogodni kao prvi jezik. Na nekim fakultetima Java se uči kao prvi jezik, ali postoje procene po kojima to nije idealno, pa se Python bira kao uvod u programiranje.

eKapija: Smatrate li da Srbija ima potencijal da bude regionalni lider u IT industriji?

- Svakako. Srbija poseduje visok kvalitet IT stručnjaka, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Veliki broj stranih firmi ima svoje razvojne centre u Srbiji, a osim njih, broj kvalitetnih domaćih IT firmi je u konstantom porastu.

Ako uporedim 2014. godinu, kada sam sa porodicom otišao u Holandiju, sa trenutnom situacijom, moram priznati da se vidi veliki napredak koji me je pozitivno iznenadio. Iskreno očekujem da se ovaj trend nastavi i u budućnosti.

eKapija: Koliki je značaj događaja poput Voxxed Days u Beogradu? Heapspace već za sledeću godinu najavljuje Heapcon, novu tehnološku konferenciju. Zbog čega su važna takva okupljanja?

- Događaji poput Voxxed Days Belgrade, Heapcon i sličnih konferencija i manifestacija, imaju veliki doprinos podizanju kvaliteta IT scene i vidljivosti regiona i IT stručnjaka u svetu.

Konstantni napredak i razvoj je vidljiv u svim oblastima naših života, ali nigde kao u IT-u. IT se razvija ogromnom brzinom, a praćenje svih trendova i razvoja tehnologija je od egzistencijalnog značaja, i za pojedince i firme. Upravo ovakvi događaji omogućavaju da se ide u korak sa svetom i da se stekne uvid u to šta je novo i šta dolazi, šta će biti veliko u budućnosti, a šta je zastarelo i šta treba izbegavati.

IT je kao ajkula, ako prestanete da se krećete - u ovom slučaju da učite, umrećete.

M.M.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.