NavMenu

(Biznis)Dragiša Marinković, generalni direktor kompanije "Group 4 Securior" - čuvamo novac bolje nego banka

Izvor: Biznis Utorak, 10.06.2008. 15:09
Komentari
Podeli

Dragiša MarinkovićDragiša Marinković

U Srbiji postoji veliki broj firmi koje se bave poslovima obezbeđenja, ali malo je onih čiji je kvalitet na zadovoljavajućem nivou, kaže u intervjuu Dragiša Marinković, generalni direktor kompanije "Group 4 Securior", i ističe da čak trećina tih kompanija zapošljava radnike na crno, što je još jedan od problema agencija koji se bave ovom profesijom. Marinković objašnjava i da su plate zaposlenih na poslovima obezbeđenja manje od prosečne zarade u Srbiji, zato što ne postoji zakon o fizičko-tehničkom obezbeđenju, pa se povećanje očekuje tek po njegovom donošenju.

Kompanija "Group 4 Securior", koja je pre nešto manje od mesec dana kupila 85% akcija srpske kompanije za pružanje usluga obezbeđenja "Progard", a Marinkovića izabrala za generalnog direktora G4S u Srbiji, najveća je vodeća internacionalna kompanija za usluge obezbeđenja, koja je nastala spajanjem "Securior" i kompanije "Group for flek" 2004. godine. Zapošljava više od 530.000 ljudi u više od sto zemalja na svih pet kontinenata i ima obrt od preko pet milijardi evra godišnje. Klijenti ove kompanije su, između ostalih, Pentagon i Američka vojna akademija, sve nemačke vojne ustanove, ambasade u 39 zemalja, veliki svetski aerodromi, avio-kompanije i mnogi drugi. G4S pruža i konsultantske usluge, kao i nekoliko nivoa obuke kadrova.

Kojim se sve vrstama obezbeđenja vaša kompanija bavi?

- Naša kompanija obavlja poslove fizičkog obezbeđenja, prenosa novca i tehničkog obezbeđenja.

Pošto ste najavili otvaranje keš-centra u koji ćete uložiti 2,5 mil EUR, objasnite koja je razlika između dosadašnjeg načina obezbeđenja novca i keš-centra?

- Keš-centar je slično što i trezor koji imaju banke, i koristi se za čuvanje gotovine ili drugih vrednosti. Razlika je u tome što je keš-centar u vlasništvu nebankarske firme, u ovom slučaju firme koja se bavi prikupljanjem novca, njegovim čuvanjem i distribucijom, a sve po nalogu korisnika naših usluga. Kad su u pitanju naše obaveze u keš-centru, to je skupljanje pazara od klijenata, iz prodavnica, sa benzinskih pumpi, kao i svih onih koji iz bezbednosnih razloga žele da novac bude na sigurnom. Kako svaki takav klijent ima svoju poslovnu banku, taj novac se za njegov račun stavlja na konto te banke, a čuva se kod nas. Po nalogu banaka, mi sledećeg dana distribuiramo novac na lokacije koje su predviđene ili njime punimo ATM mašine.

Na koji način garantujete bezbednost svojim klijentima i kako im nadoknađujete štetu u slučaju da se nešto desi sa novcem?

- Svaki keš-centar ili svaki naš prenos novca je obezbeđen lokalnim osiguranjem, a reosiguran je kod "Lloyds" osiguranja. Kod nas je novac koji se prevozi blindiranim automobilima osiguran na 2 mil EUR, dok je za keš-centre osiguranje mnogo veće, u zavisnosti od stručne procene bezbednosti centra.

Da li je povećana bezbednost vaših usluga i na koji način?

- Kod nas u G4S bezbednost prenosa novca je na najvišem nivou u zemlji, jer je definisana standardima i procedurama grupacije. Novac se prevozi vozilima stepena blindiranosti B4 i zbog toga je kod nas osiguranje tako visoko.

S obzirom na to da je prosečna plata radnika u toj struci oko 13.500 dinara (dva i po puta manja od prosečne plate u Srbiji), koji je stimulans zaposlenih da se bave tim poslom?

- Kod nas su plate u fizičkom obezbeđenju više od tog iznosa, ali su i dalje skromne i, nažalost, na to su uticali nelojalna konkurencija, kao i oni koji drže ljude na crno i ne plaćaju im staž i zdravstveno i penzijsko osiguranje, što je posledica nepostojanja zakona o fizičkom obezbeđenju u Srbiji. S druge strane, plate ljudi koji rade na poslovima prenosa novca su znatno veće, jer se bave riskantnijim poslom.

Podsticaj zaposlenih je i u tome što će G4S doneti nove trendove u edukaciji zaposlenih u industriji obezbeđenja koji nemaju vojno ili policijsko iskustvo, čime će mogućnost za zapošljavanje u ovoj oblasti imati i oni koji je do sada nisu imali.

Da li je planirano povećanje plata u toj delatnosti?

- Za našu firmu je poznato da isplaćuje najviša primanja u ovoj branši. Ipak, realno veća primanja možemo očekivati tek kada se u zemlji donese zakon o fizičko-tehničkom obezbeđenju, kada će sigurno otpasti 20 do 30% firmi koje danas rade neregularno.

Kako proveravate kandidate pre nego što ih zaposlite, s obzirom na to da, ipak, rade sa novcem?

- Metode provere ljudi koje zapošljavamo kod nas su izuzetno dobro razrađene, ali one su ipak interna stvar firme.

U jednom intervjuu ste rekli da je jedan od problema u Srbiji taj što ljudi nisu dovoljno upoznati sa procedurom dobijanja bespovratnih kredita od Evropske unije. Da li vaša kompanija planira da se prijavi za pretpristupne fondove Evropske unije?

- Za te fondove - ne, jer iza nas je korporacija G4S koja može svaki projekat da isfinansira sama. Fondovi Evropske unije su bili stvar mog ličnog interesovanja i nisu bili vezani za G4S.

Na koji način planirate da podignete nivo usluga koje pružate?

- Nivo naših usluga je već dosta visok i to zahvaljujući tome što imamo dobre procedure i striktno radimo po njima.

Da li u Srbiji postoji potreba za većim brojem kompanija koje se bave obezbeđenjem?

- Smatram da već postoji dovoljno firmi koje se bave tim poslom. Međutim, postoji potreba za profesionalnijim radom firmi.

Kako komentarišete to što je upravo "Progard" bio nekoliko puta na meti pljačkaša i na koji način ćete se osigurati da do toga ne dođe u budućnosti?

- "Progard" je firma koja drži 50% tržišta prenosa novca i nije ni čudo da su njih najviše napadali. Međutim, u poslednje vreme se znatno smanjio broj takvih nezgoda, jer je povećao interne mere bezbednosti. Bezbednost će se takođe podići na još viši nivo, ulaskom "Progarda" u G4S.

poziv na preplatu na BIZNIS - www.biznisnovine.com


Komentari
Vaš komentar

Top priče

14.04.2024.  |  Finansije

Mali: U februaru rast BDP-a od 5,9%

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da ekonomija Srbije "i dalje raste" i da je u februaru ostvaren rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od 5,9%. Mali je za Prvu televiziju rekao da je takav rezultat "daleko iznad očekivanja". - Srbija nastavlja da raste dok je jedna Nemačka u recesiji a druge ekonomije mnogo sporije rastu. Potpuno kontrolišemo javni dug u odnosu na BDP i danas je na 48,5%. Trenutno imamo više od 400

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.