NavMenu

Dimitrije Panfilov - Psihijatar sa skalpelom

Izvor: EVROPA Petak, 20.04.2007. 16:12
Komentari
Podeli

Dimitrije i Sanja PanfilovDimitrije i Sanja Panfilov

Dr Dimitrije Panfilov jedan je od najpoznatijih i najpriznatijih plastičnih hirurga na svetu i jedan od 100 najznačajnijih Srba. Nedavno je u Novom Sadu osnovao specijalnu bolnicu za estetsku i plastičnu hirurgiju Olimp (Olymp).

U dugoj i bogatoj karijeri obavio je oko 15.000 operacija. Najlakše bi ga bilo opisati kao renesansnog čoveka koji se, sticajem okolnosti, obreo u 21. veku i sjajno se snašao u novoj ulozi. On je i psiholog, pesnik, novinar, aforističar, fudbaler, šahista.

Odrastao je u Vukovaru kao unuk Dimitrija Panfilova, ruskog donskog kozaka, koji je posle Oktobarske revolucije iz carske Rusije prebegao na Balkan.

U osvit najnovijeg rata na prostoru bivše Jugoslavije, dr Panfilov obreo se u Nemačkoj, gde je postao jedan od najboljih estetskih i plastičnih hirurga. Vodi privatnu kliniku za estetsko-plastičnu hirurgiju u Bonu Nefertiti (Nofretete), čiji je i osnivač.

Razgovaramo s njim u klinici Olimp, u kabinetu čiji zidovi nisu dovoljni za sve njegove diplome i priznanja. A trenutno ih ima tačno 100, i kako nema nameru da njima tapacira zidove klinike, sve ih je smestio u prostoriju koje je nazvao diplomarijum.

Autor ste knjige Estetska hirurgija mozaika lica, u izdanju Springera, jedne od najpoznatijih izdavačkih kuća za medicinsko-naučnu literaturu 20. veka. Kritičari su je već nazvali biblijom za fejs lifting, a kao udžbenik je koriste specijalizanti plastične i estetske hirurgije širom sveta. U čemu je njen značaj?

U tome što je teška 2,5 kilograma! Šalim se, naravno. Osim što ima više od 2.000 ilustracija, u njoj sam, između ostalog, prvi u svetu predstavio evoluciju lica.

Zato je ona moje životno delo. Priznajem da sam njom iznenadio i samog sebe. Jer, da me je neko pre tri godine pitao da li mogu da napišem nešto slično, odgovorio bih mu – ne!

Ali, eto, napisao sam je, malo zbog našeg čuvenog inata, malo zbog svog perfekcionizma. U knjizi su mi gostovali najpoznatiji plastični hirurzi na svetu.

To je praktičan udžbenik, kao na primer kuvar, ali koketira i s filozofijom i umetnošću, i koriste ga mladi specijalisti širom sveta.

Springer vas je proglasio prvim fejs lifterom Nemačke. Kakav je to osećaj?

To je ogromno priznanje. Inače, knjigu sam pripremao gotovo dve godine. Košta 300 evra, a u njoj nudim i 363 trikova za lepotu. Svaki trik je jeftiniji od jednog evra, tako da je, uprkos ceni, knjiga povoljna.

Poznati ste po mini fejs liftingu, metodi koju ste izmislili. Po čemu je ona značajna za razvoj estetske i plastične hirurgije?

Reč je o posebno neagresivnoj metodi fejs liftinga (minimalno invazivan – duboko intenzivan). To podrazumeva da su ožiljci kratki, baš kao i period oporavka.

A rezultati su trajni. Pacijenti ne moraju nedeljama da se kriju zbog tih operacija, već kao što je to slučaj kod mene, odmah posle fejs liftinga, njih 80 odsto može da se vrati kući.

Koje su novine u konceptu podmlađivanja lica?

Recimo, popunjavanje volumena sopstvenim masnim tkivom. Presađivanje masnog tkiva radim sve radije.

Tečni silikon za mene je nešto strašno i mislim da bi ga trebalo zabraniti. Jer, 40 odsto pacijenata ima strašne komplikacije posle toga, dok na vlastito masno tkivo koje se ugrađuje ne postoji reakcija kao na strano telo i nema alergija.

Zatim, većina pacijenata operiše se u polunarkozi kombinovanoj s lokalnom anestezijom. Sve je upola jednostavnije nego ranije.

Koji su najučestaliji estetsko-hirurški zahvati kojima se pacijenti danas podvrgavaju?

Prema nekim statistikama, ovoj vrsti operacije širom sveta se godišnje podvrgne oko pet miliona ljudi.

Međutim, u zavisnosti od toga o kojoj zemlji je reč, možemo govoriti o tome koji su najčešći zahvati. Na primer, u Japanu u najčešće estetsko-plastične zahvate spadaju evropeizacija gornjih očnih kapaka i smanjenje jagodične kosti.

Kod nas su ranije najčešće bile korekcije nosa i grudi. Danas je, međutim, težište naših zahvata usmereno ka borama i salu, delimično i zbog toga što je u novije vreme enormno porasla tražnja za liposukcijom, odnosno usisavanjem masnoće.

Zatim, u predelu glave najčešći zahvati su korekcija kapaka, nosa i ušiju, dok se na telu pacijenti najčešće odlučuju na zatezanje i povećanje grudi.

U Nemačkoj ste poznati po tome što obavljate jednu prilično jedinstvenu operaciju.

Reč je o neobičnoj novijoj delatnosti, to jest o povećanju penisa. Ali i povećanje dojke nekad je bilo tabu, dok danas to niko više ne smatra egzotikom.

To je poštena rabota i reč je o istoj psihologiji zbog koje žene dolaze da povećaju dojke. Ne osećaju se kompletne kao žene ako su im dojke premale.

Iz istog razloga i muškarci povećavaju penis. Reč je o par santimetara, bilo da su u pitanju dojke ili penis. Nemačke kolege su me pitale da li uživam dok to radim.

Rekao sam im da rado vršim sve operacije koje pacijentima pomažu i čine ih srećnijim. A povećanje penisa je jedna od operacija koje muškarce čine sigurnijim i srećnijim.

Neko je jednom rekao da za jednog muškarca jedan centimetar penisa znači kao jedan kilometar u glavi.

Koja je cena takve intervencije u nekoj od evropskih klinika i ko su muškarci koji se odlučuju na operaciju polnog organa?

Operacija povećanja penisa iznosi oko 4.000 evra, dok je produženje oko 2.500 evra. Nema pravila o profilu takvih muškaraca. Među njima ima i homoseksualaca, ali su najčešći obični muškarci, porodični ljudi.

A cena povećanja grudi? To je u Srbiji posebno popularno.

Od 4.500 evra pa naviše. Tome treba dodati različite troškove za implantate. Najskuplji implantati koštaju 1.300 evra po paru.

Za svoje najveće naučno delo smatrate psihološko sondiranje pacijenata. Rekli ste da je plastični hirurg psihijatar sa skalpelom. Koja su otkrića do kojih ste došli i koliko su ona uticala na vaš rad?

Istraživanje sam uradio da bih sebi dočarao i odgonetnuo zašto se neko, zbog minimuma odstupanja od neke željene i idealne slike o sebi, podvrgava operaciji.

Pazite, odstupanja su nekad za samo par milimetara, nekad su delovi milimetara između sreće i nesreće, kao što je slučaj s operacijom nosa.

Na osnovu rezultata mog upitnika i psihotestova, napravio sam prototip pacijenta, koji je ekstrovertan, socijalno aktivan, emocionalno osetljiv, veoma kritičan, veoma samokritičan i perfekcionista.

Svih šest osobina ima manje od pet odsto populacije, i ti pacijenti često nailaze na nerazumevanje okoline, dok svaki dvadeseti može to da razume, jer ima sličnu strukturu ličnosti.

Uobičajeno je da operaciju žuči i slepog creva niko ne taji, za razliku od estetske operacije. Žene su mnogo rezolutnije, muškarci mnogo stidljiviji.

Čak 40 odsto žena koje sam operisao pristaju da izađu pred javnost, na primer da gostuju u nekoj TV emisiji.

Kod muškaraca je to mnogo ređe, možda samo deset odsto. Kada sam počinjao karijeru, samo deset odsto pacijenata na estetskoj hirurgiji bili su muškarci, a sada je taj broj već udvostručen.

Kod mene na klinici u Bonu, od ukupnog broja pacijenata, 24 odsto su muškarci.

Da li postoji rok trajanja kada se uradi jedna hirurško-estetska intervencija, kao što je to na primer smanjenje nosa ili slično?

To je zauvek. Koža i duboki sloj koji delimično odstranimo više ne rastu. Međutim, ovde se ipak dotičemo dijalektike: ako neko ko ima 60 godina posle operacije izgleda kao da ima 45, on će kada bude imao 75 izgledati kao da ima, ne 45, već 60 godina. Taj vremenski razmak ostaje sačuvan do kraja života, ali biološki časovnik nastavlja da kuca.

Često gostujete na poznatim TV kanalima (MTV, CNN...). Koga ste od poznatih holivudskih zvezda operisali?

To je čisto pitanje etike, jer ako bih vam rekao neka imena, onda nijedan potencijalni pacijent, posebno ako je slavan, ne bi došao kod mene, već bi rekao – neću kod onog što je izbrbljao moju tajnu.

O tome vam nijedan ozbiljan plastični hirurg neće govoriti. Mogu vam samo reći da sam operisao mnoge glumice, Plejboj devojke, čak i jednu bivšu mis sveta...

A vozača Formule 1 Nikija Laudu?

Dobro, to je opšte poznato! Daleke 1976, kada je doživeo nesreću na takmičenju, bio sam dežuran u jednoj klinici u Nemačkoj i primio sam ga na lečenje.

Jedva je preživeo, ceo jedan minut je sedeo u tom usijanom bolidu, udisao vatrene gasove, pluća su mu bila spečena, koža mu je bila strašno oštećena.

Međutim, Lauda je imao čudesno razvijenu volju za preživljavanje, ili silu života, veliki duh koji mogu da imaju samo izuzetni ljudi.

Da li ste ikada bili u situaciji da, kao estetsko-plastični hirurg, učestvujete u promeni nečijeg identiteta? Da li ste nekome menjali lični opis?

Samo dva puta sam uradio promenu ličnog opisa, u oba slučaja su u pitanju bili Amerikanci. Prva osoba bio je jedan 43-godišnjak, koji se odlučio na korak menjanja ličnog opisa kada su mu deca u autobusu ustajala i nudila mu mesto da sedne misleći da je star.

Drugi slučaj se odnosio na ženu, za koju sam, nakon dubokih psiholoških ispitivanja, utvrdio da počinje život ispočetka – bila je udovica, htela je da promeni posao, grad, pa i lični opis.

A mafijaši, zaštićeni svedoci i slično?

Nisam policijski inspektor, ali postoji upitnik koji pacijenti, pre nego što dođu kod mene na savetovanje, moraju da ispune, i tu već zatrepere neke sigurnosne lampice.

Ako bih samo naslutio da je neko iz kriminalnih razloga kandidat za promenu identiteta, odmah bih ga se klonio. Pre svega, mislim na kriminalnu energiju koja bi se eventualno sakrila iza mene i mog profesionalnog ugleda.

Da li to znači da svako ko prođe kroz vrata vaše klinike ne dobija automatski termin za operaciju?

Selektivne operacije i zahvate mogu da doziram. Međutim, postoje nerealne želje i očekivanja nekih pacijenata. Na primer, imao sam jednog 42-godišnjeg pacijenta koji je u Nemačkoj bio diplomata. Došao je kod mene sa željom da promeni nos.

Doveo je i suprugu. Gledao sam njegovo lice i shvatio da ni najlepši nos na svetu neće mnogo pomoći. Pitao sam ga zašto hoće da operiše nos, i rekao mi je da se njegovoj ženi ne sviđa njegov prirodni.

U stvari, ispostavilo se da se njoj ništa više na njemu ne dopada. Jer, deca su im odrasla i otišla od kuće, ona se osećala suvišnom na svetu i našla je krivca – muževljev nos. Rekao sam mu da to nije opravdan razlog za operaciju i da neću to da radim.

Ali, došli su drugi, pa treći put, i onda sam ga mu napravio nov nos, ali kada sam skinuo zavoje, gospođi se on, naravno, nije dopao. Ubrzo su se i razveli.

Doprineli ste tome da estetska hirurgija postane primenjena umetnost, kada ste pre par godina, u sklopu izložbe Telesni identitet, u Muzeju za umetnost i dizajn u Njujorku održali predavanje Antropodizajn. Da li ste još zaokupljeni pitanjem polarizacije estetske hirurgije, razapete između čarolije i đavolije?

Jedna Ruskinja me je tada pitala: „Izvinite, kakva je, po vama, budućnost lepote?“. Rekao sam joj: „Budućnost lepote je u ružnoći“. Jer, u plastičnoj hirurgiji skoro sve je moguće, već sutra pomoću genetskog inžinjeringa biće apsolutno sve moguće.

Odnosno, moći ćete da naručite svoje oči, dojke, guzu, sve u nekom genetskom šopu. Prema tome, sve će biti moguće, tako da će svi biti lepi, i to će postati strašno dosadno. E, onda će samo tipovi poput Vudija Alena i mene biti interesantni.

Ko je od poznatih svetskih lepotica uzor vašim pacijentkinjama? Da li vam dolaze sa isečcima iz novina i pokazuju kakva usta ili nos žele?

To je deo socijalne psihopatologije, a to već nije moja dužnost. Moja dužnost je da harmonizujem, simetrizujem, ulepšam, podmladim žensko lice, a ne da ga pravim drugačijim.

Kada neko dođe sa slikama iz novina, to je za mene već signal za oprez, a dolazi ih oko deset odsto. Jer, duguljastom, ovalnom licu treba duži, uži nos, a okruglom mali, prćast.

Staviti na dugo lice prćast nosić, e to je stvarno karikatura. Evo, francuski glumac Žerar Depardje nije nikakav kandidat za estetsku operaciju, on svoj saksofon jednostavno ne primećuje.

Njemu moja intervencija ne treba, dok je nekom drugom, s mnogo manje odstupanja od idealnog ili poželjnog izgleda, i te kako potrebna.

Koja filmska zvezda, po vama, predstavlja ideal ženske lepote?

Nekada je to bila Odri Hepbern s nedokučivim sjajem u očima, a danas Džulija Roberts sa svojim megaosmehom.



Očeve vaspitne metode
– Otac me je odgajao samo 15 minuta u životu – kada sam završio maturu, pitao me je: „Sine, šta ćeš sada da radiš?“, a ja sam rekao da bih da studiram medicinu. Na to mi je odgovorio: „To ti je veoma težak posao.

I čišćenje ulice je jako odgovoran i pošten posao. Samo, ako ćeš da postaneš čistač ulica, moraš da se trudiš da tvoje ulice budu najčistije na svetu.

To nije lako postići, međutim medicina je još teži zanat jer u tom slučaju moraš da daš sve od sebe da tvoji pacijenti budu najzdraviji i najsrećniji na svetu. To je mnogo teže od dobro očišćene ulice, zato dobro razmisli!“.

BIOGRAFIJA

Dimitrije i Sanja PanfilovDimitrije i Sanja Panfilov


*Rođen na Bogojavljenje 1945.

*Diplomirao medicinu u Beogradu, opštu hirurgiju u Dizeldorfu, a plastičnu hirurgiju u Frankfurtu

*Dobitnik Susreta medalja (2004), jednog od najprestižnijih priznanja iz oblasti estetske hirurgije

*Od 2005. predsednik internacionalne asocijacije estetskih hirurga IAAPS

*Osnivač je Global Expert Service for Aesthetic Plastic Surgery (GESAPS) u okviru kojeg izlazi i žurnal Aesthetic News, čiji je glavni urednik

*Od 2001. aktivan član američkog Društva za estetsko-plastičnu hirurgiju (ASAPS)

*U Bonu osnovao privatnu kliniku Nofretete, a u Novom Sadu Olymp

*Nagrađen Zlatnom medaljom seulske Nacionalne univerzitetske bolnice za humanu delatnost (1988)

*Autor je brojnih knjiga, među kojima se izdvajaju Tajne estetske hirurgije i internacionalni udžbenik Estetska hirurgija mozaika lica

*Govori ruski, engleski i nemački jezik

*Oženjen je Sanjom, profesorkom književnosti, a iz prethodnog braka ima sinove Aljošu i Denisa

poziv na pretplatu na nedeljnik

Dimitrije i Sanja PanfilovDimitrije i Sanja Panfilov
na www.evropanedeljnik.co.yu

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.03.2024.  |  Industrija, Građevina, Finansije

Priboj traži investitora za proizvodni pogon vredan 6 mil EUR - Na prodaju parcele u Slobodnoj zoni površine 7.082 m2

Opština Priboj raspisala je javni oglas za prodaju neizgrađenog građevinskog zemljišta površine 7.082 m2, u svojini Industrijskih parkova doo Priboj. U pitanju su sve katastarske parcele čija početna cena iznosi približno 15,6 miliona dinara, a nalaze se u okviru Slobodne zone Priboj. Investitor se obavezuje da na kupljenom zemljištu u narednoj godini izgradi proizvodni pogon površine najmanje 5.000 metara kvadratnih, zaposli

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.