NavMenu

Radi se plan detaljne regulacije za deo Cerak-Vinograda, o beogradskog naselju se govori i u Njujorku

Izvor: eKapija Ponedeljak, 15.10.2018. 11:40
Komentari
Podeli
Rad Nedeljka Borovnice, Milenije i Darka Marušića (Foto: Beolanad)Rad Nedeljka Borovnice, Milenije i Darka Marušića
Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, u cilju očuvanja autentičnosti naselja Cerak Vinogradi, finansira i prati izradu Plana detaljne regulacije komercijalne zone između ulica: Jablaničke, Vinogradskog venca i kompleksa dečje ustanove, koji obuhvata završni – nerealizovan deo naselja Cerak-Vinogradi.

Plan je u fazi izrade nacrta plana, tokom koje Direkcija ostvaruje blisku saradnju sa arh. Milenijom Marušić, sa ciljem da budući planirani sadržaji u prostorno-ambijentalnom i funkcionalnom pogledu ostvare što veću integraciju sa već realizovanim naseljem Cerak-Vinogradi.

Kako se ovim planom razrađuje kompleks koji ima poseban značaj i ulogu u sveopštoj slici naselja, namera Direkcije je da realizacijom ove lokacije zadrži naselje kao jedinstvenu ambijentalnu celinu i da sačuva njegovu osnovnu vrednost – jedinstveno prirodno okruženje, fizičku strukturu i život u njemu.

Ovo je saopšteno povodom izložbe Betonska utopija: Arhitehtura u Jugoslaviji 1948-1980, koja se održava u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku (MoMA) do 17.januara 2019. godine. Naime, u Direkciji za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda održana je prezentacija, na kojoj je arh. Milenija Marušić prenela svoje utiske iz Njujorka i sa svečanog otvaranja ove izložbe.


Među radovima na ovoj izložbi, značajno mesto zauzimaju eksponati vezani za naselje Cerak-Vinogradi, delo arhitekata i bračnog para Milenije i Darka Marušića i arh. Nedeljka Borovnice. Vrednost ovog projekta je u prepoznatljivoj autorskoj arhitekturi i konceptu naselja koji je bio veoma inovativan za period u kome je nastao, što je jedan od razloga da je naselje Cerak-Vinogradi prvi stambeni kompleks u Beogradu koji je u procesu proglašenja za kulturno dobro.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

14.04.2024.  |  Finansije

Za 10 meseci zabrane izvoza robe šteta 200 mil EUR

Zbog zabrane trgovine srpskim proizvodima na teritoriji Kosova i Metohije od juna 2023. godine, pa do sada, domaća privreda beleži gubitak od 150 do 200 mil EUR. To Srbiji, ipak, ništa ne znači, kako navodi Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize i usluge pri Privrednoj komori Srbije (PKS), jer vlasti u Prištini i dalje ne odustaju od svoje politike, tako da našoj zemlji ostaje samo da sabira gubitke, jer na

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.