NavMenu

Prebranac, ali iz Kirgistana - Kako je propao srpski pasulj

Izvor: Blic Utorak, 30.09.2014. 14:58
Komentari
Podeli
Od kada nema vojske i velikih fabrika, sve se manje proizvodi domaći pasulj.

Srpski prebranac priprema se od pasulja iz Azije. Domaćeg pasulja nema ni u radnjama, ni na pijacama, a sve ga je manje i na njivama.

- Potrošnja pasulja značajno je pala, jer su nestali veliki potrošači. Najveći je bila armija, koja je bila ogromna, a zatim i društvene kuhinje u velikim kompanijama u kojima se tri puta nedeljno spremao pasulj. Danas je vojska više nego desetkovana, ne služi se vojni rok kao nekad, velike fabrike već dugo ne postoje, bolnice su siromašne i praznik je kada pacijenti dobiju pasulj, a ni škole i obdaništa ga ne troše kao nekad - kaže za "Blic" Milan Prostran, agroekonomista.

Od trenutka kada je prestala masovna potrošnja pasulja, postalo je isplativije uvoziti ga, nego gajiti.

- Pasulj je nekada gajen kao međuusev, između kukuruza. Danas se ni kukuruz ni pasulj više ne beru ručno, nego kombajnom i ovakav način proizvodnje je zamro. Dokle god bude jeftinog uvoza sa istoka, malo ko će se odlučiti da ga gaji - kaže Prostran.

U Privrednoj komori Srbije objašnjavaju da proizvođači u Srbiji malu proizvodnju pravdaju njenom nerentabilnošću i navode da je u 2013. godini proizvedeno 33.786 tona pasulja, dok je na uvoz potrošeno 11,5 mil USD.

Sve je manje domaćeg gradištanca, a i nekada najpoznatiji pasulj iz Tetova, koji je ovde odomaćen, prava je retkost na tržištu Srbije. Izuzetno mala količina se uvozi iz Makedonije i veoma ga je teško naći u trgovinama.

- Uvoznički lobi jači je od nas. Smanjene su količine, nemamo rentabilnost da sejemo kao nekada. Uvozni pasulj jeftiniji je nego domaći, pa narod kupuje ono što može da kupi. Kvalitet ne može da se meri uopšte. Niko ne zna koliko je dugo stajao u magacinu, koliko mu vremena treba da dođe. Čim dugo mora da se kuva, njegova starost je preko dve godine - kaže Mladen Žuža, predsednik "Topolovačkih pasuljara".

Trgovci ne kriju da beže od domaćeg pasulja, jer je čak i uz troškove prevoza, jeftiniji onaj koji stiže iz Kine.

- Kada naletimo na domaći ili makedonski pasulj proizvođači ili nakupci traže nam po 350 ili 400 dinara za kilogram, što znači da bi u radnji bio preskup. Zato smo osuđeni na uvoz iz Bugarske, koja nam najčešće prodaje pasulj iz Kirgistana - kaže za "Blic" Stefan Sekulić, vlasnik jedne privatne trgovinske radnje iz Beograda.




Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.