NavMenu

Šoljica bez koje mnogima ne počinje dan - Kako izgleda put kafe iz Latinske Amerike do potrošača u Srbiji?

Izvor: eKapija Ponedeljak, 01.04.2013. 14:51
Komentari
Podeli

Svakog jutra kuvamo kafu, a da gotovo nikad ni ne pomislimo koji je put prošla da bi stigla do naše šoljice. Svoje putovanje kаfа počinje kаo skriveni dar unutаr bobica koje rastu na stablima kafe širom svetа. Ova biljka se gaji u ekvatorijalnom pojasu sa umerenom klimom, bez niskih temperatura i na nadmorskim visinama preko 600 metara, u Južnoj i Centralnoj Americi, Africi i Aziji.

- U našu fabriku u Šimanovcima stiže kafa izuzetno kvalitetnog roda iz zemalja kao sto su Brazil, Kolumbija, Gvatemala, Honduras, Indija, Uganda, Etiopija, Vijetnam - počinje priču za "eKapiju" PR menadžerka kompanije "Strauss" Olivera Jokić. Ono po čemu je Strauss najpoznatiji na našem tržištu je Doncaffe.

Kvalitet zrna kafe zavisi od mnogih faktora -klime, tla, nadmorske visine. Pored klimatsko-geološkh uslova, berba tj. pažljiv odabir zrna je jako važan jer plodovi čak i na jednom drvetu ne sazrevaju ravnomerno. Ručno branje jedan je od načina da se osigura vrhunski kvalitet kafe, jer se time biraju samo zreli, crveni plodovi. Nakon branja, kafa se priprema za dalju preradu. U zavisnosti do načina prerade mogu se dobiti neprane, poluoprane i oprane kafe.

- Pre svake naše narudžbine, kafa se testira. Taj proces se zove cupping (kaping) i sprovodi ga naš tim tehnologa i zaposlenihu kontroli kvaliteta, čije je iskustvo i mišljenje od presudnog značaja u procesu naručivanja kafe. Nakon odabira, kаfа se trаnsportuje u vrećama od jute ili u kontejnerimа. Kada stigne u magacin fabrike, pre korišćenja se čisti od prаšine i drugih nečistoća poput stаbljika, lišća ili komаda konopcа. Kada je sirova kafa prečišćena, peče se u pržionicima čiji kapacitet spada u najveće u regionu. Pečenje je proces koji zahteva visok nivo posvećenosti. Ukoliko se kafa prži prekratko ili predugo na visokoj ili niskoj temperaturi, ona će biti uništena. Da bi održao visok nivo kvaliteta kafe, dobar pržioničar mora da bude pomalo umetnik u svom poslu, a pomalo naučnik. Baš kao što vrhunski kuvar ima osećaj kada treba dodati sastojak koji daje savršen ukus jelu, tako i najbolji pržioničar zna kada je proces prženja kafe završen. Pečenje zrna traje dok se ne postigne željeni ukus – objašnjava sagovornica "eKapije".

"Cupping" tim"Cupping" tim

Kada je kafa ispržena, sledi mlevenje. Najsavremeniji mlinovi u "Doncafe", kapaciteta 1.000 kg po času, za fino i ultra fino mlevenje kafe ispunjavaju svetske standarde kvaliteta i bezbednosti hrane. Podjednako važna faza u proizvodnji kafe je njeno pakovanje u kesice. Kompanija "Strauss Adriatic" je pre skoro tri godine uvela Aroma Expert sistem koji je jedinstven po tome što ne dozvoljava da kafa dođe u dodir sa vazduhom, samim tim čuva svežinu i aromu kafe do otvaranja Doncafé pakovanja. Kada je kafa upakovana, kesice "Doncafé Moment", "Strong" i "Minas", "C kafa", "Doncafé Instant" i "Doncafé Espresso" proizvodi osim u sve delove Srbije putuju do ljubitelja kafe u Sloveniji, BiH, Crnoj Gori, Rumuniji, kao i u zemlje zapadne Evrope.

Veza fabrike u Šimanovcima i Izraela

"Strauss Group" je vodeća izraelska kompanija u oblasti proizvodnje hrane i pića i poseduje 26 fabrika u 18 zemalja u Evropi, Aziji, Južnoj i Severnoj Americi. Od 2005. godine kompanija "Strauss Adriatic" deo je "Strauss" grupe i vlasnik je brenda "Doncafé".

"Cupping" tim"Cupping" tim
(Olivera Jokić)

- Brend "Doncafé" se proizvodi i u ogranku kompanije "Strauss Group" koja posluje u Rumuniji, a naše kolege iz ove zemlje su brend "Doncafé" preuzele upravo od nas. "Strauss Coffee" je ogranak kompanije "Strauss Group" koji se bavi proizvodnjom kafe i poseduje četrnaest fabrika kafe širom sveta. U "Doncafé" fabriku u Šimanovcima, jednu od njih, investirano je više od 60 mil EUR, što je najveća investicija ove multinacionalne kompanije van Izraela, matične zemlje. U Brazilu, zemlji koja je najveći i najpoznatiji proizvođač kafe u svetu, "Strauss Coffee" ima četiri fabrike kafe i lider je na tamošnjem tržištu. Inače, "Strauss Coffee" je peta najveća kompanija po prometu kafe u svetu i ima najbržu stopu rasta u proteklih pet godina u sektoru kafe. Potpisnik je Globalnog dogovora Ujedinjenih nacija i člana 4C organizacije koja promoviše fer trgovinu kafom za unapređenje poslovanja u ovoj oblasti.

Tradicija kozumiranja kafe u Srbiji

- Daleke 1521. godine u Beogradu je otvorena prva kafana u kojoj se pila crna turska kafa. I ne samo da je naš grad bio među prvim metropolama u kojima se posluživala kafa, nego je to mesto zauzeo mnogo pre Beča, Pariza. Sve to puno govori o dugoj tradiciji konzumiranja kafe na ovim prostorima i o tome da je kultura uživanja u ovom napitku postala socijalni fenomen. Zovemo je različitm imenima, crna, turska, domaća, tradicionalna, ali uvek mislimo na onu koja se pila u Beogradu još pre šest vekova, što joj morate priznati, daje poseban šmek.

Sa druge strane, koliko je prisutna i rasprostranjena širom planete, pokazuje podatak da se u svetu godišnje popije 400 milijardi šoljica kafe, dok istraživanje Svetske zdravstvene organizacije pominje brojku od čak jedne i po milijarde popijenih šoljica kafe dnevno! Od tog broja, najmanje deset miliona šoljica tradicionalne kafe se ispije u Srbiji. Ta domaća crna kafa se priprema bitno drugačije od drugih vrsta kafe, a karakteriše je talog koji na primer espresso ili filter kafa nemaju. Tradicionalno, crna kafa se kuva tako što u jednoj džezvi voda zagreje do "prvog ključa", dok se u drugoj kafa zagreva na suvo, da bi se na kraju prelila ključalom vodom. Brža varijanta je dodati prah kafe u ključalu vodu, i naravno paziti da kafa ne iskipi. Mada kažu u narodu, da je iskipela kafa predznak novčanog dobitka. Po ukusu joj se mogu dodati šećer, mleko, šlag.

"Cupping" tim"Cupping" tim

Jedno istraživanje, pokazalo je da prosečan Srbin popije 2,5 šoljice kafe dnevno. Srbi su najstrastveniji konzumitelji ovog napitka u regionu jer 70% ispitanih pije nekoliko šoljica kafe svakodnevno. Pored nezaobilazne prve jutarnje domaće kafe, Srbi vole i druge ukuse. Zanimljivo je da se u kafićima najčešće naručuju različite vrste instant kafe pre nego domaća. Kada je reč o preferencijama u kupovini kafe, ljude u Srbiji najviše zanima odnos cene i kvaliteta, zatim preporuka prijatelja, pa tek onda raznovrsnost i dostupnost. Dok se u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kafa gotovo nikada ne pije hladna, u Srbiji više od polovine ljubitelja ovog napitka konzumira kafu i u hladnoj varijanti.

Muzej kafe u Šimanovcima

- Muzej kafe je naša mala oaza koju smo godinama sa velikom ljubavlju i posvešćenošću stvarali, pažljivo vodeći računa o svakom njegovom segmentu. Muzej kafe, zamišljen kao savremeni izložbeni prostor sa temom kafe, jedini je muzej takve vrste u Srbiji. Posetioci u njemu pre svega imaju prilku da vide eksponate iz različitih epoha koji se vezuju za kafu, od džezvi i šoljica do starinskih i onih najsavremenijih mlinova i pržionica. Tu su i različite "Doncafé" šoljice, iz svih faza razvoja našeg brenda. Takođe, posetici Muzeja imaju priliku da vide eksponate "Doncafé"-a od male pržionice do najsavremenije fabrike za preradu kafe u Jugoistočnoj Evropi.

"Cupping" tim"Cupping" tim

U okviru "Strauss" kompanije otvoren je i Centar za posetioce. Centar omogućava gostima fabrike u Šimanovcima da na "licu mesta" proprate ceo proces proizvodnje kafe i saznaju sve o gajenju, zemljama porekla i načinima prerade i pripreme svog omiljenog crnog napitka. U Centru za posetioce se, pored Muzeja kafe, pasarele koja vodi posetioce od magacina sirove kafe do magacina gotovih proizvoda, nalaze još i sala za projekcije filmova o kafi kao i izložbeni i prodajni centar i ekskluzivni kafe salon. Izuzetnu pažnju svakako privlači najveći pržionik u regionu, u kome se za sat vremena isprži pet tona kafe.

Manje je poznato da zahvaljujući "Straussu" na našem tržištu ima i više espreso kafe...Ipak, da li imamo priliku da u Srbiji popijemo espreso kao, na primer, u Italiji?

- "Doncafé Espresso" postoji u četiri blenda: "vendeso", "cremoso", "aromatico" i "professional espresso". Tokom godina smo stekli verne potrošače brendova "aromatico" i "cremoso", koji su zadovoljni kvalitetom kafe. Kada smo proizveli naš premium brend "professional espresso" i krenuli da ga plasiramo većim potrošačima, koji su do tada uglavnom koristili neku od italijanskih espresso kafa, nailazili smo na poteškoće u "probijanju" na tržištu. Ugostitelji su bili nepoverljivi prema "Doncafé"-u kao proizvođaču espresso kafe. Brend "Doncafé" vezivali su isključivo za tradicionalnu kafu, a naročito nisu mogli da prihvate da premium brend može da bude proizveden u Srbiji. Ipak, svakim danom sve je više onih koji su se uverili u kvalitet naših brendova, pogotovo Professional espresso. Zbog toga se broj naših kupaca iz dana u dan povećava - kaže u kompaniji "Strauss".

"Cupping" tim"Cupping" tim

Takođe, "Strauss Adriatic" je prva kompanija koja je 2003. godine osnovala trening centar za bariste u Srbiji. Na taj način smo želeli da doprinesemo unapređenju kvaliteta espresso kafe koja se pije u našim kafićima, s obzirom na to da je pravilna priprema podjednako važna kao i kvalitet proizvedenog espresso-a. Do sada smo održali oko 150 treninga koje je pohađalo više od 1000 barista i nameravamo da nastavimo obuke.

Poslednjih godina, osim stalnog derbiija "Partizana" i "Crvene zvezde", dobili smo takmace i u "kafenoj ligi". Tako se posatvlja pitanje: pijete li "Doncafé" ili "Grand kafu". Evo kako se "Strauss" bori sa konkurencijom:

- Konkurencija je uvek bila pozitivna stvar i što je ona ozbiljnija utoliko je naša motivacija i želja da budemo još bolji izraženija. Imati jakog konkurenta, kao što je "Grand kafa", je samo još jedna potvrda uspeha naše kompanije. Upravo on nam daje posebnu energiju i strast da konstantno unapređujemo kvalitet naših proizvoda i budemo kreativniji i inovativniji u onome što radimo, a samim tim i još uspešniji u toj tržišnoj utakmici – zaključuje Olivera Jokić.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Saobraćaj, IT, Telekomunikacije

Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete

Kompanija Kentkart, koja je godinama obavljala naplatu karata u gradskom prevozu, nakon raskida ugovora tužila je grad i zahtevala odštetu od 17 mil EUR, izjavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić. - Kontrolisali su sistem od 250 mil EUR godišnje. Ja tvrdim da preko 1 mil EUR ne mogu da dobiju, a mislim da će čak biti obrnuto, jer mi imamo dokaze da su unazadili sistem - rekao je Šapić za Radio-televiziju

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.