Telemedicina (ni)je nova - Koliko su u Srbiji razvijene medicinske usluge na daljinu?
Kada su tokom 60-ih godina prošloga veka, astronauti slali fiziološke izveštaje agenciji na zemlji, a NASA i Američka zdravstvena služba počele da pružaju zdravstvenu zaštitu ljudima koji žive u indijanskim rezervatima u Arizoni, počeo je razvoj telemedicine u svetu. U Srbiju je stigla 3 decenije kasnije.
Zato su srpski medijii pogrešili kada su početkom jula preneli informaciju da telemedicna konačno oživljava u Srbiji. Pilot projekat u boljevačkom domu zdravlja kojim su lekari dobili mogućnost da se putem audio i video veze konsultuju sa kolegama iz Zdravstvenog centra Zaječar i Kliničkog centra Niš, nusumnjivo će značiti stanovnicima istočne Srbije i predstavlja novinu kada je reč o povezivanju lekara u lokalnim domovima zdravlja i specijalista u velikim zdravstvenim centrima na ovaj način, ali nikako nije prvi slučaj telemedicine u našoj zemlji.
Stručnjaci Vojnomedicinske akademije i beogradskih kompanija "Data Control" i "DieMMe" zajedničkim projektom započeli su njen razvoj još 1997. godine.
- Na inicijativu prof. dr Petra Spasića u to vreme načelnika Zavoda za patologiju i sudsku medicinu VMA i njegovog saradnika dr Ivice Milosavljevića pokrenut je 1997. godine projekat prve tele-medicinske permanentne veze između VMA i Vojne bolnice Niš. Kompanija "Data Control" je u prostorijama VMA razvijala sistem skoro 2 godine i prezentovala rezultate na kongresu telemedicine u Udinama 1998. Taj događaj registrovan je kao prva tele-patološka permanentna veza u Srbiji - kaže u razgovoru za "eKapiju" Mirko Rončević, vlasnik i direktor kompanije "DieMMe".
Ulazak Srbije u svet telemdicine ozvaničen je u knjizi Telepathology (K.Kayser, J.Szymas, R.Weinstein – izdavač Springer, New York 1999.) kroz poglavlje Yugoslavia – tele-patološka konsultantska mreža VMA – VB Niš.
- Naše ideje bile su jedinstvene za to vreme jer smo među prvima dali rešenje zasnovano na internet-intranet i WEB tehnologijama. Konkurentna su bila rešenja američke vojske primenjena u Bosni i Hercegovini ili veoma skupo rešenje preko dediciranih tačka-tačka veza kao u Hrvatskoj.
Tehnička rešenja ili nešto dugo
Sagovornik "eKapije" objašnjava da uprkos činjenici što je telemedicina u kliničkoj medicini prisutna već 30, a kod nas se razvija i više od 10 godina, kao društvena potreba i grana medicine ona je u našem društvu na pionirskom nivou. Prvo, kako kaže, nije prepoznata od strane društva, zdravstvenog sistema i mnogih zdravstvenih radnika i najčešće se meša sa tehničkim rešenjima primenljivim u medicini (video-konferencijske tehnologije, internet tehnologije, mobilne komunikacije...).
- To samo po sebi nije loše ali nema nikakav telemedicinski značaj - to što dva lekara pričaju telefonom ili se gledaju preko video veze isto je kada da to rade i dva pravnika ili policajca - kaže Rončević.
Nema ni mnogo kompanija koje se njome bave.
- Govoreći o parcijalnim rešenjima svaka ICT kompanija će neko svoje rešenje videti u zdravstvu. Pošto ICT obezbeđuju prenos podataka na daljinu eto vam šanse da to nazovete telemedicina. U stvari ni jedna kompanija i ne svojom krivicom se ne bavi telemedicinom. Nema artikulisane društvene potrebe. Zdravstveni sistem ne priznaje niti tarifira takve usluge.
Rončević kaže da su u svetu glavni sponzori telemedicinskih skupova kompanije koje obezbeđuju satelitske komunikacije što je i razumljivo kada se ima u vidu lečenje na brodovima, ostrvskim zemljama, polarnim i drugim nedostupnim krajevima.
U Srbiji, telemedicina je čest izgovor za kupovinu računarske opreme, računarskih mreža, skupe komunikacione opreme i velika "priča" trgovca i političara. O tome šta je telemedicina i u čemu je njen značaj u Srbiji se prethodnih godina gotovo nije govorilo, niti je rađeno na njenoj promociji.
Kompanija "Data Control" je izuzetak. Zajedno sa VMA i "DieMMe" među prvima su u Evropi otvorili put za brži razvoj svih vidova telemedicine i u Srbiji ga krčili nizom predavanja od VMA, Srpskog lekarskog društva, domaćih stručnih skupova pa preko organizacije međunarodnog telemediciskog skupa i izdavanjem prvog zbornika telemedicine kod nas.
Za 15 godina rada njihova rešenja su, osim na Vojnomedicinskoj akademiji, implementirana su u Vojnoj bolnici Niš, KBC Niš, KC Novi Sad, Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, a sajt kompanije demostrira razmenu telemedicinskih podataka već 12 godina.
Nije kriva tehnologija već ljudi
Rončević smatra da glavni razlog neznanja u Srbiji o tome šta je zapravo telemedicina leži u njenom nerazumevanju.
- Lečenje na daljinu je sasvim moguća stvar ali traži mnogo preduslova da bi bila prihvatljiva sa stanovišta zdravstvenog sistema jedne zemlje. Mora da zakonski bude uređena, organizaciono u sistemu prepoznata, u procesima standardizovana (kao i većina informacionih sistema), u tehničkom smislu mora biti realizovana na jeftin način, inače nam ne treba, zaposlićemo doktora. Odsustvo sistemskih propisa, standardizacije, organizacionih mera sputava svako komercijalno rešenje i svodi ga na parcijalno "pilot" rešenje.
Svetska zdravstvena organizacija definiše telemedicinu kao način da se uz korišćenje telekomunikacionih i informacionih tehnologija pruže medicinske usluge bez obzira na to gde se geografski nalaze davalac zdravstvene usluge, pacijent, medicinska informacija ili oprema, a telemedicinske aplikacije obuhvataju: teledijagnostiku, telekonsultacije, telemonitoring, tele-negu, telekonzilijume i daljinski pristup informacijama koje se nalaze u jednoj ili više baza podataka.
Međutim, ljudi se leče i konsultuju na daljinu i bez telemedicine. U virtualnom svetu interneta može se naći sve, pa i telekonsultacije, savetovališta, a postoje i ozbiljni stručni forumi.
Takva praksa je ipak neformalna, bez pravila, pravne i druge zaštite.
- Sve to ne predstavlja uređen i društveno afirmisan način pružanja zdravstvene usluge na daljinu da bi se podvelo pod telemedicinu – zaključuje Rončević.
Podrška
Kako bi telemedicina od pionirskog pokušaja postala stvranost u srpskoj medicini u meri koja je za društvo neophodna, potrebno je u njenu afirmaciju uključiti celo društvo.
- Gde smo mi? Gde su zdravstveni radnici? Gde su pacijenti? Da li je lakše, u našem sistemu vrednosti, naplatiti ceo dan vožnje i sat vremena medicinske usluge ili sat medicinske usluge? Da li smo spremni da vrednujemo rezultat a ne put do rezultata? Ako gledamo pacijente, jel lakše putovati do Beograda ili Niša i dva puta vaditi isti rezultat ili dobiti uslugu u svom gradu – pita se Rončević.
Da bi se postigla veća efikasnost i raspoloživost medicinske usluge, on smatra da je potrebno raditi na organizaciji i povezivanju sa istomišljenicima kako bi se stvorila "kritična masa" koja bi bila prepoznata od društva i mobilisala ga. Neophodno je svakako i da država da doprinos razvoju telemedicine, jer je i njena podrška svih ovih godina izostajala.
I.B.
Top priče
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
Grad Beograd oglasio je prodaju nepokretnosti u javnoj svojini, a reč je o garažnim prostorima u Ulici Salvadora Aljendea 18A. Na prodaju je ponuđeno 12 garaža, površine po 14 m2, koje se nude po početnoj ceni od po 7.000 EUR. Rok za podnošenje prijava je 30. april, a više detalja pogledajte OVDE.
23.04.2024. | Vesti
"Dan otvorenih vrata dualnog obrazovanja" 27. aprila u Beogradu
23.04.2024. | Vesti
21.04.2024. | Vesti
Gde u Beogradu može da se kupi stan po ceni od oko 2.000 EUR po kvadratu?
21.04.2024. | Vesti
eKapija+
22.04.2024. | Energija
Jovanka Atanacković, CWP Europe - U Srbiji razvijamo 1,6 GW OIE projekata, u Crnoj Gori 400 MW
22.04.2024. | Energija
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Sabiana Energy Smart - Inovativna rešenja za svež vazduh u domu
22.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina
19.04.2024. | Finansije
Kompanija Marsh McLennan Adria organizovala Adria Forum o globalnim rizicima
19.04.2024. | Finansije
Poslovne šanse
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina
Objekat Medikoterapije u Nišu trebalo bi da postane vrtić - Otvoren javni poziv za rekonstrukciju
23.04.2024.. | Građevina
23.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Šid gradi teren za basket i mali fudbal
23.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Priprema se teren za gradnju tržnog centra u Bariču - Vrednost investicije 160 miliona dinara
23.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Firma Negast planira gradnju savremenog objekta na Voždovcu - U planu 39 stanova (FOTO)
23.04.2024. | Građevina