NavMenu

Sudbina Vidovdanskog hrama koji je projektovan pre sto godina a nikad nije izgrađen - Meštrović prodao skulpture za penziju

Izvor: Glas javnosti Petak, 25.03.2005. 13:04
Komentari
Podeli

Sudbina Vidovdanskog hrama koji je projektovan pre sto godina a nikad nije izgrađen

MEŠTROVIĆ PRODAO SKULPTURE ZA PENZIJU

I Josip Broz i drugi posle njega nisu želeli ni da čuju za Vidovdanski hram na Kosovu. U Titovo vreme omogućena je izgradnja memorijalnog kompleksa tvorcima Prizrenske lige. Maketa nesuđenog mauzoleja i deo skulptura završili u kruševačkom Narodnom muzeju

 

Maketom Vidovdanskog hrama hrvatski vajar Ivana Meštrovića (1883-1962), inspirisan kosovskim epom, 1905. godine započeo je projekat monumentalnog objekta-mauzoleja, koji je nazvao Vidovdanski hram. Ova ogromna kamena građevina trebalo je da bude duga 250 metara, sa najvišom kulom i zvonikom visokim deset metara.

Meštrović je najpre, ponesen idejom, uradio niz skulptura za hram i svojevremeno ih prikazao u Parizu (1908) i u (1911) godine. Skandal je izazvao odbijanjem da izlaže u službenom ugarskom paviljonu, koji je bio namenjen i Hrvatima, već je odabrao paviljon Kraljevine Srbije. Za maketu je u Rimu dobio prvu nagradu, a potom ona završava u Njujorku gde ostaje do kraja Drugog svetskog rata, da bi 1969. godine stigla u kruševački Narodni muzej, delimično oštećena. Rekonstruisana je posle dve godine.



Inspirisan kosovskim legendama, na ulazu u hram postavljene su skulpture lavova duž stepeništa i sokolova koji su na portalu. Dva reda karijatida u koridoru predstavljaju majke, sestre, supruge i verenice kosovskih junaka. Miloš Obilić silnim zamahom kosi sve pred sobom, a glava Srđe Zlopogleđe simbol je osvetničkog bola. U centralnom delu hrama Kosovsku bitku trebalo je da ilustruje više od 100 skulptorskih i slikarskih motiva. Bele figure na visokom tornju, svojom delimičnom apstraktnošću, simbolizuju duše kosovskih ratnika. Skice reljefa i fresko-frizova sa scenama iz bitke, brojne male i velike figure junaka čekale su konačnu realizaciju.

Međutim, Josip Broz i drugi posle Tita nisu želeli ni da čuju za Vidovdanski hram na Kosovu. Kasniji srpski državnici nisu bili zainteresovani, najverovatnije jer je za gradnju mauzoleja trebalo uložiti više od 300 miliona dolara, ili su možda već tada znali kakva sudbina čeka Kosovo. Umesto Vidovdanskog hrama, u Titovo vreme omogućeno je Fadilju Hodži da izgradi veliki memorijalni kompleks tvorcima Prizrenske lige, učesnicima Bujanske konferencije i borcima za "republiku Kosovo" u Đakovici.

Vidovdanski hram trebalo je da se podigne na mestu Kosovske bitke, na Gazimestanu. Danas se u kruševačkom Muzeju čuvaju skulpture "Mala udovica" i "Srđa Zlopogleđa", a u Narodnom muzeju u Beogradu drugi likovni projekti.

- Država je otkupila Meštrovićeva dela, izrađena u mermeru, koja je autor posle Prvog svetskog rata dao državi, tako što mu je za njih data penzija. Središnja skulptura Kosovskog ciklusa, kolosalni lik Kraljevića Marka na konju, nažalost, nije sačuvana - rekla je istoričar umetnosti Maja Ćeranić.

Od direktora kruševačkog Narodnog muzeja Eve Radulović saznajemo da će ova dela, koja su u Kruševcu, najverovatnije negde otići iz Lazarevog grada.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  IT, Telekomunikacije

Telekom Srbija grupa i zvanično na nemačkom tržištu - MTEL Nemačka otvorila vrata svojih poslovnica

Telekom Srbija grupa nastavlja sa širenjem poslovanja u Evropi. Na svečanosti organizovanoj povodom otvaranja poslovnica u Menhengladbahu i Dizeldorfu, generalni direktor Telekoma Srbija, Vladimir Lučić i generalni direktor MTEL Nemačka, Stefan Božić, presecanjem vrpce simbolično su otvorili novo prodajno mesto kompanije MTEL Nemačka i na taj način označili još jedan značajan korak u širenju poslovanja ove kompanije na velikim

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.