NavMenu

Sistemska kriza u Evropi i politički rizici u državama u razvoju već utiču na stabilnost preduzeća - "Coface" ocenjivao rizik poslovanja

Izvor: eKapija Četvrtak, 19.01.2012. 13:34
Komentari
Podeli

Na 16. konferenciji o riziku u državama, "Coface" je pre svega izdao upozorenje o sistemskoj prirodi sadašnje krize, čiji je epicentar na području evra. Godine 2012. evropsku privredu će obeležiti stepen recesije u visini od -0,1%, dok će se rast u SAD ustaliti na +1,6%, a u Japanu će ponovo porasti do +1,8%. To bi trebalo da spreči ponavljanje krize iz perioda 2008-2009, za koju je bila karakteristična sinhronizovana recesija u sva tri razvijena privredna područja.

Uopšteno gledano, tokom 2012. godine rast razvijenih privreda iznosiće 1,1%. Rast BDP država u razvoju biće 5,1%, što predstavlja pad od 0,6% u poređenju sa 2011. godinom. Područja koja će biti najizloženija ojačanoj krizi evra biće evropske države u razvoju, a ta kriza će moći da se oseti u domaćim i međunarodnim poslovima, kao i u finansijskim tokovima.

Dodatno je potrebno upozoriti na činjenicu da se u državama u razvoju među rizike koje treba pratiti povratio i priličan politički rizik.

Evropska preduzeća: žrtve nove globalne sistemske krize

U periodu između drugog polugodišta 2009. godine i prvog polugodišta 2011. godine, svetske privrede po svetu su u nekoj meri odahnule od duboke krize koja je pre toga pogodila svet. Ipak, zbog sve dublje krize područja evra, situacija u svetu se još pogoršala 2011. godine. Coface je prepoznao veliku promenu u platnim navikama preduzeća, naročito u drugom polugodištu 2011. Na svetskom nivou za 2011. godinu kao celinu "Coface" je zabeležio porast od 19% kašnjenja u plaćanju, a posebno povećanje zabeleženo je na području evra (28%).

Da kriza pokazuje zube vidi se već na osnovu smanjenja prosečne stabilnosti preduzeća, koja je sa početkom italijanske recesije dosegla dubok nivo. Očigledno je da se situacija danas razlikuje od one iz 2008. godine, jer je već dostigla kritičnu tačku, a istovremeno se pokazala finansijska zavisnost i izloženost brojnih banaka evropskim državnim dugovima.

U svetlu pogoršane situacije, "Coface" je snizio ocenu Italiji i Španiji za jedan stepen, i to na A4. Italija je postala osetljiva zbog visokog javnog duga, a Španija zbog dugova u privatnom sektoru. Dve privredne sile na jugu Evrope dodatno će osetiti niži stepen privredne aktivnosti u 2012. godini. Od početka 2011. godine "Coface" je u te dve države prepoznao porast od 50% u neplaćanju, odnosno kašnjenjima.

Povećana ranjivost evropskih država u razvoju uticaće na smanjenje potražnje

Evropske države u razvoju najviše će trpeti zbog smanjenja potražnje, a posebno zbog finansijskih tokova unutar evro zone. S obzirom na izloženost državnim dugovima unutar evro zone, zapadne banke će biti primorane da smanje podršku kćerinskim bankama izvan evro područja, što će ujedno smanjiti kreditiranje preduzeća. Ocenjeno je da u ovom trenutku sredstva evropskih banaka predstavljaju 70% istočnoevropskog BDP. Ocenjeno je takođe da su rastu od 1/5 u Istočnoj Evropi tokom poslednje decenije doprinela dinamična kreditiranja od strane banaka. U slučaju da se "česme" evropskih zajmodavaca zatvore, to će imati direktan uticaj ne samo na države, već i na privatni sektor, koji je često zadužen u različitim valutama, bez osiguranja od valutnog rizika.

Rast otvorenih privreda od 4,1% u 2011. godini prepoloviće se u 2012. godini. Ocene A2 za Češku i Sloveniju i ocena A3 za Slovačku svrstane su na takozvani "negative watch". Mađarska se suočava sa povećanim nepoverenjem investitora i njena ocena je snižena na B. Izloženost italijanskim rizicima i oslabljena privredna aktivnost, koje su posledica šoka deviznih kurseva, podstakle su "Coface" da ocenu Hrvatske smanji na B.

Države u razvoju postaju žrtva političkih rizika

Talas političkih nemira u Severnoj Africi i na Bliskom istoku tokom 2011. godine predstavljao je kritičnu tačku kod privreda u razvoju i izazvao povećanje političkih rizika. Tokom 2011. godine "Coface" je utvrdio da je i zbog ovih rizika došlo do neplaćanja. Talas režimskih promena, koji inače možemo pripisati ogromnoj želji za promenama (društva), odražava se u očiglednim privrednim i političkim frustracijama, koje dodatno potpiruju srednja klasa u nastajanju, kao i društvene i kulturne promene (pristup internetu, opadanje plodnosti, putovanja). Trenutni proces političke transformacije na području Severne Afrike i Bliskog istoka nije bez posledica za neke ocene rizika u državama. Ocena Egipta, koji se suočava s pritiskom na javne finasije i strane račune, bila je smanjena na C, prvenstveno zbog velike nesigurnosti na području politike tokom 2012. godine. Sirija, čija je ocena snižena na D, suočava se sa izuzetno napetom situacijom, u kojoj će međunarodne sankcije imati negativan uticaj na privredni rast i javne finansije.

"Coface" je odlučio da Nigeriji, koja je bila ocenjena sa D "s pozitivnim predznakom", ocenu snizi na D, jer problematično vođenje države ostaje ključni faktor rizika za neplaćanja preduzeća u toj državi.

Napomena: "Cofacova" ocena državnih rizika meri prosečan nivo izostanaka isplata, odnosno dugovanja preduzeća u određenoj državi, u okviru njihovog trgovačkog poslovanja. Ocena rizika se ne odnosi na visinu spoljnog državnog duga, već na rizik poslovanja s poslovnim subjektima u određenoj državi; "Coface" tako udružuje informacije o privrednoj, finansijskoj i političkoj situaciji u državama, kao i iskustva "Coface" filijala po pitanju platne nediscipline, te ocenu poslovne atmosfere.

Ocene su razvrstane na sedemstopenoj lestvici: A1, A2, A3, A4, B, C i D.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

15.04.2024.  |  Vesti

Srbija i Kenija jačaju privrednu saradnju - Povezivanje privrede i zapošljavanje radnika

Privredna komora Srbije (PKS) i Privredna komora Kenije (KNCCI) potpisaće Memorandum o saradnji u cilju snažnijeg povezivanja dve privrede u sektorima medicine i farmacije, poljoprivrede, građevinarstva, turizma, IKT-a i metalske industrije, kao i u sferi angažovanja kadrovskih kapaciteta iz Kenije na teritoriji Otvorenog Balkana, dogovoreno je na sastanku Marka Čadeža, predsednika PKS i Erika Rutoa, predsednika KNCCI. Čadež je na

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.