NavMenu

Da li ste probali šljivovicu Zlatna biserka ?

Izvor: Danas Utorak, 07.03.2006. 21:55
Komentari
Podeli

Na međunarodnom sajmu hrane koji se od 26. do 28. marta održava u Diseldorfu biće predstavljena i šljivovica iz Srbije "zlatna biserka". Profesor na Poljoprivrednom fakultetu i predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije Miladin Ševarlić kaže da je reč o šljivovici staroj deset godina, koja se proizvodi u ograničenim serijama i po jedinstvenoj tehnologiji, uz prethodno iskoštičavanje ploda šljive, kako gorki sastojci iz koštice ne bi "pokvarili" njen ukus.

- Iako se se od ukupne proizvodnje šljive u Srbiji između 60 i 80 odsto preradi u šljivovicu još je mali broj proizvođača najpoznatijeg nacionalnog pića koji su uspeli da stvore prepoznatljivu robnu marku na tržištu. Valja pomenuti "manastirku", zatim najpoznatiju na svetskom tržištu "žutu osu", koja je nosilac Zlatne medalje iz Brisela, kao i rakiju "bojkovčanku", koja se pravi od sorti šljive - ranka i požegača. U istom rangu su i "sokolova rakija" iz Užičkog regiona, kao i šljivovica "trojka". Reč je o izuzetno kvalitetnim proizvodima, koje uz to prati i odgovarajući marketinški nastup usmeren ka odgovarajućoj ciljnjoj grupi - ističe Ševarlić.

On kaže da je značajno što su najugledniji proizvođači šljivovice došli do zaključka da je neophodno da se organizuju i tako zaštite svoje proizvode od nelojalne konkurencije na domaćem tržištu, ali i da se na najbolji način pripreme za nastup na svetskom tržištu.
- Posle Drugog svetskog rata proizvodilo se i 125 miliona litara šljivovice, dok tokom poslednje decenije proizvodnja verira između 40 i 65 miliona litara. Kada bi samo 15 odsto od te količine bilo šljivovica vrhunskog kvaliteta ekonomski efekti bili bi jednaki onima koji se sada ostvaruju od celokupne proizvodnje - smatra Ševarlić.
Ninoslav Nikićević, docent na Institutu za prehrambenu tehnologiju Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, najveći deo svog naučnog rada posvetio je upravo ovdašnjoj sorti šljive, požegači, i rakiji koja se od nje proizvodi i afirmisao se kao njen zaljubljenik i promoter.

- Šljivovicu sam uvek stavljao u isti rang sa francuskim konjakom i najkvalitetnijim škotskim viskijima, jer ona to svojim pre svega senzornim kvalitetima zaslužuje. Osoben miris je ono što je, između ostalog, izdvaja od drugih pića. Primarni miris mladog destilata sazrevanjem rakije pet, deset ili petnaest godina preobražava se u prefinjeni buke koji poseduju konjak i viski. Posebno je cenjena šljivovica zeleno maslinaste boje koja je sazrevala u hrastovim buradima i tako stekla prefinjeni vanilinski ukus - naglašava Nikićević.

Imajući u vidu bogate voćne resurse Srbije, dodaje naš sagovornik, izuzetno su kvalitetne i druge voćne rakije, kao što su "dunjevača", "viljamovka", "kajsijevača", rakija od maline i druge, koje bi takođe mogle da nađu svoje mesto na inostranom tržištu.
Pretpostavku za proizvodnju kvalitetne šljivovice i drugih prvoklasnih domaćih voćnih rakija i njihovo pretvaranje u vrhunske robne marke sa prođom na svetskom tržištu predstavlja pre svega vrhunska tehnologija proizvodnje šljive i drugog voća, a zatim i njihove prerade.

- Ne može svaki seoski domaćin ili neki drugi proizvođač šljivovice da sadi ili bere šljivu kada i kako hoće, da određuje rokove fermentacije ili destilacije po svom nahođenju, ili koristi bagremovo bure umesto bureta od specijalne vrste hrasta, na primer. Neophodni su provereni i unificirani tehnološki postupci, i primena najviših svetskih standarda kvaliteta i bezbednosti prehrambenih proizvoda - naglašava Nikićević.

Milićevo Selo kod Arilja u kojem se proizvodi šljivovica "zlatna biserka" smešteno je u oblasti sa specifičnim agroklimatskim uslovima, posebno pogodnim za proizvodnju voća, pre svega šljiva, jabuka i malina. Orijentaciju proizvođača "zlatne biserke" Milete Đurića potvrđuje i opredeljenje njegova dva unuka - Dragana, koji studira agroekonomiju na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu, i Milana, koji je izabrao odsek tehnologije na istoj visokoškolskoj ustanovi. Sva trojica nameravaju da se na sajmu u Diseldorfu pojave u srpskoj narodnoj nošnji i tako kvalitetu proizvoda, savremenom dizajnu i marketinškom nastupu dodaju i nešto tradicije - kaže Miladin Ševarlić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.

(tekst preuzet iz lista Danas)

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.