Halal hrana - Hrvatski izvozni hit

Prema podacima za 2009, hrvatske firme su izvezle tzv. halal-proizvode u vrednosti od 672 mil USD, čime Hrvatska konkuriše da postane regionalni lider u proizvodnji takvih namirnica.

Dojče vele podseća da šerijatski zakon muslimanima, između ostalog, nalaže šta je zabranjeno da se jede i pije. Kako bi život bio lakši, dozvoljeni prehrambeni proizvodi nose halal-pečat koji garantuje da dotična namirnica ne sadrži za muslimane zabranjene stvari, pre svega svinjetinu, alkohol i genetski modifikovanu hranu.

Takvih proizvoda hrvatskih firmi ima sve više na policama u toj zemlji, a još više van njenih granica.

O kakvom se poslovnom potencijalu radi, govori i činjenica da je prošle godine svetsko tržište halal-proizvoda ostvarilo 635 mlrd USD prometa, od čega 66 milijardi u Evropi. Primera radi, u Londonu postoji šest miliona potrošača halal-proizvoda od kojih su samo dva miliona muslimani.

Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2001, u Hrvatskoj je tada živelo nešto manje od 57.000 pripadnika islamske verske zajednice. To nije izdašno tržište za halal-proizvode i usluge, ali uvek može da se izvozi, pri čemu ne treba ići daleko.

Prema rečima Aziza Hasanovića, direktora hrvatskog Centra za sertifikovanje halal-kvaliteta, bosanskohercegovačka prerađivačka industrija nije u stanju da zadovolji domaće potrebe za halal-proizvodima.

To su prepoznale i iskoristile gotovo sve veće hrvatske firme koje se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda, ali i pokoja manja.

- Neke bosanskohercegovačke firme imaju sertifikat, neke nemaju. Hrvatska čak ima mnogo više sertifikovanih proizvoda nego Bosna i Hercegovina, tako da je menadžment hrvatskih firmi dalekovidiji u tom pogledu. Sve firme koje čine okosnicu hrvatske prehrambene industrije imaju svoja postrojenja u BiH i po automatizmu se njihovi proizvodi sertifikuju i tamo - objašnjava Hasanović.

Da je Bosna i Hercegovina plodno tlo za hrvatske proizvode sa halal-znakom, govori i podatak iz prošlogodišnje ankete agencije zadužene za sertifikovanje halal-proizvoda u BiH, koji kaže da 74% tamošnjih građana vodi računa o onom što troši i konzumira i insistira da namirnice budu označene halal-znakom.

Prema podacima do kojeg je došao hrvatski Centar 2009, iz Hrvatske je izvezeno halal-proizvoda u vrednosti od 672 mil USD, dok podaci za prošlu godinu nisu na raspolaganju.

Podaci pokazuju da trenutno u Hrvatskoj postoji oko 2.000 proizvoda koji dolaze od strane 23 proizvođača sa halal-sertifikatom koji dodeljuje hrvatski Centar za sertifikovanje halal-kvaliteta, osnovan početkom januara prošle godine od strane Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Halal-znak može da nosi pileći batak, ćureća pašteta, kafa, čokolada, med, voda, čaj, džem od šljiva, zapravo bilo koji prehrambeni proizvod bez muslimanima zabranjenih sastojaka. Ali halal-proizvod je mnogo širi pojam, pa postoji i halal-bankarstvo i ugostiteljstvo. pa tako i hoteli sa halal-sertifikatom.

U sertifikovanju hotela postoje tri kategorije: A, B i C. Za onu najblažu, A kategoriju, od hotela se traži da ima odvojene stolove u trpezarijama, odvojene linije u kuhinjama, traži se da sobe u kojima bi muslimani odsedali imaju označen smer kible, tj. smer jugoistoka prema kojem musliman treba da bude okrenut tokom molitve. Traži se i čista prostirka za obavljanje molitve i Kuran.

Trenutno postoji nekoliko takvih hotela na Krku, ali interes za sertifikatom među hotelijerima je sve veći, a pokazao ga je i zagrebački hotel "Esplanada".

Halal i haram

Pitanje jela i pića u islamu nije pitanje dobre volje, već zakona kojeg se treba držati, navodi u rubrici "Dojče vele".

Na internet-stranicama hrvatskog Centra za sertifikovanje halal kvaliteta stoji da Kuran posvećuje 119 redova jelu i piću. Devedeset redova posvećeno je dozvoljenim ili halal jelima i pićima, a 29 redova islamske svete knjige donosi određene zabrane kada je reč o jelu i piću.

Iz tih redova vidljiva je stroga zabrana, "haram", svinjskog mesa i svih proizvoda koji se s njim dovode u vezu, alkohola i svih proizvoda koji se s njim dovode u vezu.

Haram je i krv, konzumiranje mesa životinje koja je zaklana u nečije drugo ime, a ne u ime Alaha, konzumiranje mesa životinja koje su zadavljene, pretučene, strmoglavljene, probodene rogom, koje su načele zveri i onih koje su žrtvovane na žrtvenicima.

Pored gore navedenih zabrana, postoji i zabrana konzumiranja mesa životinja koje imaju kandže. Muslimanima je zabranjeno da konzumiraju meso domaćih magaraca, zabranjeno je da jedu meso životinja koje jedu nečist. Zabrana se odnosi i na životinje koje su "ogavne", kao što su razne vrste insekata.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet iz lista "Politika" od 02.03.2011.)