NavMenu

Koliki su mogućnosti Srbije da proizvodi struju iz otpada?

Izvor: Politika Utorak, 28.02.2023. 14:21
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Zdravko Lončar)Ilustracija
Podaci da u Japanu postoji više od 1.200 spalionica otpada, da Norveška nema više nijednu deponiju jer se sav otpad koristi za proizvodnju toplotne i električne energije, a da je u jednom od tri najčistija grada u Evropi Kopenhagenu na vrhu spalionice otpada skijaška staza, otvorili su temu da li bi Srbija mogla da se nađe na ovakvoj listi, budući da ne zna gde će i šta će sa otpadom.

Aleksandar Jovović, prof. dr na Mašinskom fakultetu u Beogradu, kaže za Politiku da novo postrojenje u Vinči kod Beograda obuhvata termoelektranu-toplanu na komunalni otpad i postrojenje za dobijanje električne i toplotne energije iz deponijskog gasa. Kapacitet postrojenja je 340.000 tona otpada godišnje. Sagorevanjem se proizvode 30,24 megavata struje i 56,5 megavati toplotne energije.

Električna energija se predaje Elektroprivredi Srbije po subvencionisanoj tarifi. Toplotna energija u vidu tople vode za daljinsko grejanje isporučuje se Beogradskim elektranama. Slična postrojenja manjeg kapaciteta pominju se već dugo i za još neke lokalne samouprave, ali veličina investicija, kao i troškovi rada onemogućila su, i verovatno će i u narednom periodu otežati njihovu izgradnju.

- Ono što se može očekivati je izgradnja jednog ili dva postrojenja za termički tretman opasnog i neopasnog industrijskog otpada, kao i upotreba goriva proizvedenog iz otpada u termoenergetskim postrojenjima EPS-a i cementnim pećima, kao što je uobičajeno u Nemačkoj i Austriji. Uz striktno sprovođenje nacionalnih i propisa Evropske unije o zabrani odlaganja neprerađenog komunalnog otpada, ovo bi moglo da dovede do ekspanzije i rada i usluga na tržištu otpada, a time i konačnog uređenja ove oblasti - objašnjava sagovornik Politike.

- Treba znati da otpad koji "proizvede" 70 stanovnika može da omogući grejanje jednom građaninu, termičkom preradom tone otpada može se dobiti 1,5 do dve tone pare niskog pritiska. Na isti način (termičkom preradom) jedne tone otpada može se proizvesti 300 do 350 kilovat-sati električne energije, a po energetskoj vrednosti tona komunalnog otpada odgovara masi od 150 do 250 kilograma ekstralakog goriva - navodi prof. Jovović.

Postrojenja za termički tretman otpada, sa dobijanjem i električne i toplotne energije mogu postići energetsku efikasnost i do 80% ukupno, u zavisnosti od projekta postrojenja. Da bi se rad ovih postrojenja smatrao kao iskorišćenje energije ukupna efikasnost mora biti veća od 65%. Poređenja radi, postrojenja koja proizvode samo električnu energiju (bez upotrebe toplote) postižu efikasnost od 20% do 25%.

Objašnjava da su postupci prerade čvrstog komunalnog otpada za iskorišćenje energije u cilju dobijanja tople vode i za proizvodnju struje sagorevanje u cilju upotrebe energije sadržane u dimnim gasovima.

- I do sada odložen i neobrađen otpad može da se iskoristi, odnosno može da se upotrebi deponijski gas koji je nastao tokom vremena raspadanjem organske materije otpada. Oko 200 kubika biogasa po toni komunalnog otpada može se očekivati od rada deponije u maksimalnom periodu od oko 30 godina, ali se realno može iskoristiti oko 40%. Termički tretman otpada izaziva i danas bojazan kod stanovništva, uglavnom zbog potencijalnih emisija zagađujućih komponenti u vazduh, ali pravilna izgradnja i upotreba u skladu sa propisima, garantuju zanemarljiv uticaj na zdravlje i životnu sredinu – kaže prof. Jovović.

Važno je da se zna da termički tretman otpada predstavlja efikasan doprinos smanjenju emisija gasova staklene bašte. Nova postrojenja za termički tretman komunalnog otpada trebalo bi graditi samo na lokacijama koje će omogućiti da se pored proizvodnje električne energije iskoristi i toplotna energija u industrijskim postrojenjima ili u sistemima daljinskog grejanja (ili daljinskog hlađenja ako je moguće), zaključuje prof. Jovović.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Energija, Građevina

Zbog RHE Bistrica izmeštaće se dva državna puta - EPS traži projektanta, potrebna i aktuelizacija studije opravdanosti gradnje

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu idejnog rešenja i tehničke dokumentacije za izmeštanje državnih puteva za potrebe izgradnje reverzibilne hidroelektrane (RHE) Bistrica. Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, trase objekata budućeg sistema RHE Bistrica u blizini akumulacije Potpeć se ukrštaju sa trasom državnog puta IIA reda broj 191 Bistrica-Priboj, a trasa državnog puta IIA reda broj 194 Kokin

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.