NavMenu

Šteta od nelegalnog preuzimanja knjiga sa interneta 2 milijarde dinara

Izvor: eKapija Sreda, 18.01.2023. 10:13
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: cybrain/shutterstock.com)Ilustracija
Samo tokom prošle godine sa interneta je bespravno preuzeto 700.000 pdf i 500.000 audio knjiga, a procenjena šteta je oko 2 milijarde dinara. Dodatni problem je i otežano uklanjanje portala koji se oglušuju o prava intelektualne svojine, zaključeno je na panel diskusiji "Piraterija u izdavaštvu – povreda autorskih prava" na kojoj se razgovarano o zaštiti intelektualne svojine u različitim oblastima – muzičkoj industriji, knjižarstvu, kinematografiji, grafičkoj industriji, ali i obrazovnom izdavaštvu.

Odgovore na pitanja šta je autorsko pravo u izdavaštvu, kako ga zaštiti, šta će promeniti novi zakon i kada se može očekivati, kako sprečiti zloupotrebu autorskih prava na internetu, dali su stručnjaci iz oblasti zaštite intelektualne svojine, sudstva, izdavaštva, advokature.

Na panelu u PKS učestvovali su profesori Slobodan Marković i Uroš Ćemalović, sudija Marina Brkić, zatim predstavnici izdavača Zoran Hamović - Clio, Dejan Papić - Laguna, Dejan Begović - Kreativni centar.

Jedan od najvećih problema zbog kojeg decenijama unazad nismo uspeli da regulišemo tržište jeste nepostojanje svesti društva o nezakonitosti i izostanak sudskih ishoda i presuda u kojima se vidi da su izdavači reagovali, da su zaštićeni i da su došli do tačke kada im je nadoknađena šteta, istakli su govornici.

- U lancu vrednosti knjige, važni su autori, izdavači, čitaoci, ali i opšti društveni interes; internet i digitalna transformacija pružaju brojne nove mogućnosti, ali i komplikuju ovu jednačinu, ukazao je profesor Ćemalović.

Prema podacima koje je izneo Dejan Papić, vlasnik izdavačke kuće Laguna/Delfi, najveća šteta i povreda autorskih prava događa se na internetu.

- Samo tokom prošle godine sa interneta je bespravno preuzeto 700.000 pdf i 500.000 audio knjiga, a procenjena šteta je oko 2 milijarde dinara. Dodatni problem je i otežano uklanjanje portala koji se oglušuju o prava intelektualne svojine - naglasio je Papić.

Profesor Marković napomenuo je i da je fizičko lice pirat ukoliko je neovlašćeno pročitalo neki zaštićeni dokument bez obzira da li ga je dalje podelio.

Kako je naglasio Zoran Hamović, povreda autorskih prava je i sociološki problem, jer oni koji fotokopiraju bilo koje autorsko delo, nemaju svest o prekršaju i ne smatraju ga krivičnim delom. Upravo zato je neophodna edukacija i podizanje svesti javnosti o značaju autorskih prava, uređenje tržišta, kao i državni instrument za regulisanje ove oblasti, koja predstavlja jedan od najvažnijih potencijala svakog društva.

O ovoj temi možemo još mnogo da govorimo i da vidimo ko je nosilac rešenja. To možda mogu da budu dva rešenja - jedan je pravni i to je ono što leči posledice. Takođe, neophodno je odrediti i ono što je uzrok i to lečenje je dugotrajnije i mnogo teže i složenije, a to je odnos prema školskom sistemu, gde je neophodno da negujemo poštovanje vrednosti, ono što se zove autorsko pravo i pravo intelektualne svojine, zaključio je Hamović, navodi se na sajtu Privredne komore.

Nažalost, ukazuje i Dejan Begović iz Kreativnog centra, zajedničko borbi protiv piraterije pre 30 godina i danas jeste lična inicijativa izdavača.

- Borba protiv piraterije ne bi trebalo da bude odlika snalažljivosti izdavača, jer se čak i velike izdavačke kuće teško odlučuju da pokrenu sporove protiv kršilaca autorskih prava, zbog utrošenog vremena i novca, kao i veoma često neizvesnog ishoda - napominje Begović.

Kako su se usaglasili panelisti, u borbi protiv piraterije najvažnije je postaviti dugoročnu strategiju sa ciljevima, iako se ne može pobeći od činjenice da nadležni sudovi nemaju dovoljno kvalifikovanih ljudi i da ne postoji dovoljno sistematski pristup ovom problemu.

U narednom periodu zajedničkim radom privrednih društava, stručnjaka za autorsko i srodna prava, te i Privredne komore Srbije radiće se na predlogu inicijativa ka regulatornim telima kako bi se zaštitili intersi 1.500 pravnih subjekata i oko 10.000 zaposlenih i angažovanih u ovoj grani kreativne industrije.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

16.04.2024.  |  Vesti

Poljski lanac Žabka dolazi u Srbiju?

Poljska grupacija Żabka planira da uđe na više tržišta Jugoistočne Evrope. Kompanija iz Poljske nedavno je registrovala internet domen za Srbiju, dok je istovremeno u Rumuniji akvizicijom preuzela kompaniju za distribuciju hrane. Pored akvizicije, registrovana je i posebna kompanija za razvoj maloprodajne mreže, saznaje portal Retail Serbia. Na upit ovog portala kako gledaju na srpsko tržište imajući u vidu da su nedavno kupili domen

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.