NavMenu

Gotov projekat brze saobraćajnice Mrčajevci-Katrga, koja će spojiti Gružanski sa Moravskim koridorom (MAPA)

Izvor: eKapija Sreda, 28.09.2022. 15:45
Komentari
Podeli
Petlja Mrčajevci (Foto: IDR brza saobraćajnica Mrčajevci-Katrga/Hidroprojekat-saobraćaj, screenshot)Petlja Mrčajevci
Za brzu saobraćajnicu koja će povezati Gružanski koridor, odnosno Kragujevac, sa Moravskim koridorom, završen je urbanistički projekat (UP) i idejno rešenje.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture oglasilo je javnu prezentaciju urbanističkog projekta deonice državnog puta I reda (veza e-761–Kragujevac) od petlje Katrga (na državnom putu Ia reda e-761 moravski koridor) do petlje Mrčajevci (na državnom putu Ib reda m-22).

Deonica od petlje Mrčajevci do petlje Katrga je važna veza auto-puta Pojate-Preljina (Moravski Koridor) sa Mrčajevcima, odnosno brzim putem Kragujevac-Mrčajevci (Gružanski koridor), ali i sa severnom obilaznicom oko Kragujevca i vojno-civilnim aerodromom Morava, čiji je nacrt prostornog plana područja posebne namene u fazi usvajanja.

Investitor projekta je JP Putevi Srbije, a idejno rešenje i UP izradio je Hidroprojekat-saobraćaj doo Beograd.

Planira se i projektuje trasa puta za računsku brzinu od 100 km/h.

Poprečni profil planiranog državnog puta podrazumeva 4 trake širine 3,50 m, isto toliko ivičnih traka od po pola metra i razdelnu traku od 4 m. Obavezno je planirati i dodatne saobraćajne trake za uliv/izliv sa/na trasu puta.
Petlja Katrga (Foto: IDR brza saobraćajnica Mrčajevci-Katrga/Hidroprojekat-saobraćaj, screenshot)Petlja Katrga
Urbanistički plan saobraćajnice dao je popis katastarskih parcela u obuhvatu urbanističkog projekta, koji obuhvata delove KO Katrga i KO Bresnica na teritoriji Čačka, na oko 62,60 ha, od čega više od 50% čini poljoprivredno zemljište.

Navodi se da granicu eksproprijacije za novu trasu treba planirati naminimum 3 m, mereno na spoljnu stranu od granice putnog zemljišta.

Trasa predmetnog puta se proteže duž ravničarskog terena u dolini reke Bresnice. Za potrebe regulacije Bresničke reke i mostova preko reke, jaruga i kanala, neophodno je, dodaje se, uraditi odgovarajuću hidrološku studiju.


Ukrštaji

Na početku deonice (Mrčajevci), trasa se ukršta sa državnim putem Ib reda M-22. Projektom je predviđen denivelisani ukrštaj tipa "truba". Raskrsnica je locirana sa severne strane državnog puta M-22, a veza je ostvarena preko 4 rampe denivelisane raskrsnice i dalje kružnom raskrsnicom koja je locirana na državnom putu M-22.

Kako je brza saobraćajnica planirana van sistema naplate, na denivelisanoj raskrsnici nije planirano uvođenje naplate putarine. Postojeći državni put u zoni samog ukrštaja se izdiže i vijaduktom prelazi preko planirane brze saobraćajnice.

Na kraju trase (Katrga), državni put se priključuje na državni put IA-A5 (E-761). Na priključku je takođe predviđena denivelisana raskrsnica tipa "truba" od 4 rampe. Napominje se sa je ova raskrsnica je u velikoj meri definisana u Generalnom projektu kao potreba usaglašavanja sa projektom Moravskog koridora koji je u izgradnji.

Na predmetnoj brzoj saobraćajnici nije planiran sistem naplate, ali kako je Moravski koridor planiran u zatvorenom sistemu naplate, u neposrednoj blizini denivelisane raskrsnice "Katrga" planirana je izrada "čeonog" naplatno mesta u funkciji Moravskog koridora.

Planirana saobraćajnica Mrčajevci-Katrga preseca i dva lokalna asfaltna nekategorisana puta i nekoliko atarskih-zemljanih puteva. Planirana je izrada devijacije jednog lokalnog asfaltnog puta, dok je rešenje ukrštaja sa drugim asfaltnim putem omogućeno nadvožnjakom.

Povezivanje postojećih atarskih puteva biće omogućeno izradom tucaničkih puteva i izradom dva propusta u trupu brze saobraćajnice, od kojih je jedan planiran u okviru denivelisane raskrsnice Katrga.

Javna prezentacija projekta održaće se od 5. do 11. oktobra u zgradi Ministarstva.


B. P.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Agro, Finansije

Kompanija Gebi novi vlasnik nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinka - U planu investicije i ulazak na tržište maloprodaje pšeničnog brašna i testa

Kompanija Gebi iz Čantavira otkupila je zaštitni znak, mlinove, silose i fabriku testa nekadašnjeg mlinskog giganta Fidelinke iz Subotice. Kako je za RTV rečeno u ovoj kompaniji, koja se prvenstveno bavi proizvodnjom stočne hrane i agrokooperacijom, planiraju modernizaciju ovih pogona i ponovno osvajanje tržišta brašna i testa pod brendom "Fidelinka 1868". Nekada su silosi u Aleksandrovu, predgrađu Subotice, bili sinonim za kvalitet i

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.