Investiranje u doba krize
Pre svega, poskupljenje novca nije samo na strani tražnje, već i na strani ponude. To znači da bi poslovne banke trebalo da prilagode svoje uslove štednje i ponude povoljnije kamatne stope, i za dinarsku i deviznu štednju. Ako tome dodamo činjenicu da će za banke inostrani izvori finansiranja biti sve nepovoljniji, možemo da očekujemo podsticajne ponude u narednom periodu, naročito za vreme nedelje štednje. Uz to, očekivanja su da će od 2023.godine inflacija postepeno slabiti, što štedišama donosi relativno veći realni prinos. Usled stabilnosti deviznog kursa, dinarska štednja se pokazala isplativijom investicijom u prethodnoj deceniji. Ukoliko se takav trend nastavi, sigurno će doći i do atraktivnijih ponuda od strane banaka.
Nakon štednje, kao dominantnog načina plasiranja viška sredstava u našoj zemlji, sledi popularno investiranje u nekretnine, koje već nekoliko godina beleže pravi bum, sa stopama rasta koje višestruko premašuju rast nacionalne ekonomije. Najčešće postavljeno pitanje je još koliko dugo možemo očekivati takav trend, i da li je kasno da se sad investira? Imajući u vidu globalne rizike, pretpostavke su da će u bližoj budućnosti doći do stagnacije tržišta, a potencijalno i do manje korekcije. Popularnost nekretnina ogleda se u njihovoj "opipljivosti" kao realnoj aktivi, koja može biti instrument zaštite od obezvređivanja novca, ali iziskuje i veća inicijalna ulaganja i "skrivene" troškove. Dvostruki tip prinosa na nekretninu, kroz rast cena (i po dvocifrenim stopama godišnje), ali i kontinuiranog (i takođe rastućeg) prihoda u vidu rente, predstavlja jednu od glavnih odlika ovog tipa investiranja.
S obzirom na prirodu aktive, kao i karakteristike aktuelne krize, pitanje ulaganja u zlato dobija na značaju, naročito što je njegova cena pala za skoro 10% tokom 2022., i predstavlja svojevrsnu zaštitu od inflacije. U kriznim vremenima važi pravilo da investitori beže u "sigurne luke" tržišta – valute kao što su švajcarski franak, dolar, ali i zlato. S druge strane, ulaganje u zlato predstavlja dugoročnu orijentisanost i konzervativniji pristup – ne mogu se očekivati visoke stope profita, već je akcenat na zaštiti od različitih oblika rizika i ograničenje pada vrednosti bogatstva. Primera radi, zlato je imalo rast nepunih 30% u prethodnih 5 godina, ali je na duže rokove znatno profitabilnije.
Kada je reč o berzanskom investiranju u akcije kompanija, u našoj zemlji ne postoji zadovoljavajuća finansijska pismenost i investiciona kultura, čime se stvara slika veoma rizičnog ulaganja, sa obrisima špekulacije. Usled hetegorenosti ponude instrumenata i industrija, berza je mesto koje pruža priliku svim investitorima – od najkonzervativnijih do onih sa agresivnom investicionim strategijom, koji su spremni da prihvate veći rizik za očekivane više stope prinosa. I u periodima krize, postoje brojne mogućnosti i načini berzanskog ulaganja. Naravno, pravo investiranje predstavlja "maraton, a ne sprint" i neophodno je biti dosledan i predan dugoročnom pristupu. Stvaranje bogatstva preko noći je jako rizičan poduhvat, koji je posao za trejdere, a ne investitore.
Iako se mislilo da će investiranje u kriptovalute doneti svojevrsnu zaštitu u kriznim vremenima, to, nažalost, nije za sad slučaj. Popularnost kriptovaluta, naročito kod mlađe populacije, praćeno je sa ogromnim cenovnim oscilacijama i, i dalje prisutnim zagonetnostima, tako da je ono namenjeno, pre svega onima koji imaju veću sklonost ka riziku.
Na kraju, treba istaći da ne postoji univerzalan odgovor na pitanje kako investirati, jer je to individualna odluka na koju utiče mnoštvo faktora. Zbog svega toga, ključna reč je diversifikacija, a ona podrazumeva i neophodnu finansijsku edukaciju.
Prof. dr Nikola Stakić
CFA Društvo Srbija
Top priče
23.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina
Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
Kentkart tuži Grad Beograd i zahteva 17 mil EUR odštete
23.04.2024. | Saobraćaj, IT, Telekomunikacije
24.04.2024. | Finansije
Objavljena Mapa Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja
24.04.2024. | Finansije
22.04.2024. | Saobraćaj
Grad Beograd prodaje garaže - Početna cena 7.000 EUR
22.04.2024. | Saobraćaj
eKapija+
24.04.2024. | Građevina
Prezentovan rad Centra za rešavanje sporova u građevinarstvu na stručnom skupu
24.04.2024. | Građevina
23.04.2024. | Građevina
Predvodnici dekarbonizacije cementne industrije - Lafarge Srbija na putu karbonske neutralnosti
23.04.2024. | Građevina
Poslovne šanse
24.04.2024. | Vesti
Opština Vrnjačka Banja traži fizičko-tehničko obezbeđenje
24.04.2024. | Građevina
U Jagodini se prodaje zemljište za gradnju poslovnog objekta
24.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Niška multifunkcionalna dvorana kulture sa 2.000 mesta ipak će se graditi na drugoj lokaciji - Raspisan konkurs za idejno rešenje
24.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
24.04.2024. | Građevina
U Vrbasu u planu gradnja zgrade sa 11 stanova
24.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Poznati datumi raspisivanja tendera za gradnju tri deonice brze pruge od Beograda do Niša
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
23.04.2024. | Građevina
Na prodaju građevinsko zemljište u Pirotu
23.04.2024. | Građevina