NavMenu

Kako su Finci uspeli da recikliraju 93% flaša za piće i šta Srbija može da nauči

Izvor: eKapija Ponedeljak, 29.08.2022. 12:00
Komentari
Podeli
(Foto: Miloslav Hamřík from Pixabay)

Dok se u Srbiji i dalje samo priča o uvođenju depozitnog sistema za ambalažu, jedna zemlja uspela je da reciklira čak 93% flaša za piće. Reč je o Finskoj čiji sistem privlači sve više pažnje drugih zemalja koje planiraju da smanje ambalažni otpad.

Sve je počelo 50-ih godina prošlog veka, a danas je u Finskoj skoro svaka flaša i konzerva reciklirana, dok prosečan Finac godišnje vrati 373 flaše. Kako? Ključ uspeha bi u jednoj reči bila - jednostavnost. Automati za flaše nalaze sa na mestima gde ljudi kupuju pića, iznos depozita je dovoljno visok da motiviše potrošače da ambalažu vraćaju, a funkcioniše i mreža neformalnih sakupljača koja sakuplja ambalažu u parkovima i javnim prostorima i tako čini gradove čistim.

Finci su 2020. godine vratili više od dve milijarde flaša i konzervi, što je 93% od ukupne količine prodate u zemlji. Prema EU direktivi o jednokratnoj plastici, do 2029. godine potrebno je reciklirati 90% plastičnih flaša za piće. Budući da je Finska taj cilj dostigla pre nekoliko godina, ovaj sistem privlači sve više pažnje kao moguće rešenje za druge zemlje.

Prvi programi za recikliranje flaša počeli su u Finskoj još 50-ih godina prolog veka. Danas, širom Finske postoji skoro 5.000 mašina za vraćanje flaša. Većina se nalazi u radnjama i kioscima u kojima se piće i prodaje što vraćanje flaša čini jednostavnom rutinom za potrošače kada krenu u kupovinu. Hoteli, restorani, kancelarije, škole vraćaju flaše putem svojih dobavljača.

Depozit iznosi između 10 i 40 centi, a sistem pokriva flaširanu vodu, kao i alkoholna i bezalkoholna pića u konzervama, staklenim flašama i flašama napravljenim od PET plastike.

Plastične flaše vrede između 20 i 40 centi u zavisnosti od veličine, konzerve 15 centi, a staklene flaše od 10 do 40 centi.

Korišćenje automata je jednostavno, mašina sortira flaše i izdaje račun, a kasir vraća novac na osnovu računa. Važan deo sistema su nezvanični sakupljači koji kupe boce u parkovima i na ulicama i tako doprinose čistoći grada, posebno nakon velikih proslava na otvorenom.

Jedna od dilema zemalja koje trenutno planiraju uvođenje depozitnog sistema je ko treba da rukovodi procesom – država ili kompanije. U Finskoj je posao poveren privatnom sektoru, kompaniji Palpa čiji su vlasnici veliki proizvođači pića, dok 200 drugih kompanija plaća članstvo.

Prema njihovim podacima, proizvodnja nove konzerve od recikliranog aluminijuma zahteva samo 5% energije potrebne za pravljenje konzerve od nereciklirane sirovine, dok pravljenje novog stakla od recikliranog troši 30% manje energije u odnosu na proizvodnju od nule.

M. D.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Industrija, Finansije

Stižu novi lovci na srpsko zlato - Australijski Strickland Metals kupio rudarski projekat na planini Rogozna

Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji. Australijski gigant Strickland Metals Limited bavi se otkrivanjem mineralizovanih sistema "svetske klase" sa fokusom na zlato i bakar. Kako navode mediji, za projekat zlata Rogozna Strickland

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.