NavMenu

Knjiga "Femina Antica Balcanica" otkriva da su žene na Balkanu pratile modu i u antičko doba

Izvor: Politika Ponedeljak, 01.08.2022. 14:59
Komentari
Podeli
(Foto: ColorMaker/shutterstock.com)
Kako su izgledale žene u antici, kako su se oblačile, kakve su frizure imale, koji su im bili modni uzori, da li su zaista bile samo ograničene na kuću ili su mogle da se bave i javnim poslovima - ovo su samo neka pitanja na koje odgovore daje knjiga "Femina Antica Balcanica" Jelene Anđelković Grašar u izdanju Evolute. Autorka je prošle nedelje u Narodnom muzeju u Beogradu sjajno vodila izložbu o ženi na Balkanu u antičko doba.

Posetioci su mogli da spoje Jelenine reči s predmetima izloženim u muzeju i otkriju razne uloge koje je žena imala u antičkom društvu, a koje se nisu ograničavale samo na porodično ognjište, kako se najčešće misli.

Žena jeste prvenstveno bila gospodarica kuće i majka, ali i lekarka, pisarka, sveštenica, umetnica… Slobodno rođene žene imale su pravo na svoj posed, kao i da učestvuju u dobrotvornim akcijama, mogle su da vode poslove, da poseduju svoje radionice, čak i da imaju svoj rudnik. O svemu ovome svedoče i predmeti koje smo mogli da vidimo, poput medicinskih instrumenata ili pribora za pisanje s kraja prvog i početak drugog veka.

Za lepši pol svakako je najinteresantniji deo izložbe posvećen ženi i modi. Da, i u antičko doba žene su pratile modu, sa osmehom je objašnjavala autorka. Kao što danas postavljamo fotografije na društvenim mrežama, ulepšane uz pomoć raznih filtera, i žene antike su se takođe trudile da sebe predstave u što reprezentativnijem izdanju, o čemu svedoče statue, crteži, nakit sačuvan iz tog doba.

- Na primeru dna ove posude iz četvrtog veka, na kojoj su predstavljeni supruga, muž i dete, žena je prikazana s dijademom na glavi, sa zlatovezom, kragnom od dragog kamenja. Dakle imamo sliku koja je trebalo da pokaže status ove žene, njen ugled u društvu. Ujedno slika slavi i vrednosti porodičnog života - objasnila je Jelena Anđelković Grašar.

Po njenim rečima, ideal koji su oponašale čak i obične žene, a to je bio imperativ za one iz više klase, bila je – carica, njen način odevanja i frizura. Jer, uz odeću je i kosa, sređena na određeni način, bila statusni simbol.

- Dovoljno je samo da pogledate nakit i ono što bi danas nazvali toaletnim priborom - češljeve, paletu u kojoj se drobila šminka, ogledalca, čak i perike i umetke za kosu, pa da bude jasno do koje mere su žene antike brinule o svom izgledu. Nakit se nasleđivao s majke na ćerku, jedino se nije nasleđivalo venčano prstenje – objasnila je autorka, pokazujući kameju u zlatnom okviru okačenu na lanac (Bela Palanka, četvrti vek) i češalj (Ritopek, treći vek).

Drugi uzor koji se oponašao bile su - antičke boginje. Uz ideal ženske lepote, one su bile simboli čestitosti, uzornog vladanja, skromnosti, plemenitosti.

Iako su žene doživljavane kao pratilje očeva i muževa, isključivo u vezi s kućnim poslovima i poslovima sopstvenog ulepšavanja, postoje dokazi da su se bavile raznim profesijama van okrilja porodice. Žene iz nižeg i srednje staleža najčešće su bile babice, pisarke, glumice, igračice. Javne funkcije i političko delovanje ženama je bilo zabranjeno, jedini javni posao kojim su mogle da se bave bio je u domenu religije, pa su bile sveštenice, čuvarke svetinja i običaja. Lekarska profesija je bila rezervisana za muškarce, ali prema nekim podacima, medicinom su se bavile i žene, pre svega kao babice.

Obrazovanju dece žene su posvećivale veliku pažnju - učile ih pisanju, računu, prenosile teološka saznanja, a po nekim izvorima, tako su bile i glavni "krivci" za širenje hrišćanstva. U tome su im pomagale i igračke koje su smatrane važnim za edukaciju dece, poput perli, privezaka, školjki.

Ako su vam ovi redovi zagolicali maštu, kupite knjigu i pravac u Narodni muzej. Izložba traje do 28. avgusta.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

26.03.2024.  |  Saobraćaj

Raspisan tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za stručni nadzor za projektovanje i izgradnju nove železničke pruge Jovanovac - Rasputnica Cvetojevac - Sobovica. Kako se pojašnjava, formiranje nove industrijske zone Sobovica uslovilo je potrebu za njenim povezivanjem sa postojećom železničkom infrastrukturom, odnosno sa prugom Lapovo - Kraljevo - Lešak - Kosovo Polje - Đeneral Janković - državna granica (Volkovo). - Postojeća

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.