NavMenu

EPS (opet) razmišlja o gašenju TE Kostolac A? - Traže se varijantna rešenja za grejanje Požarevca

Izvor: eKapija Sreda, 27.07.2022. 13:42
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Rebecca Humann from Pixabay)Ilustracija
JP Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za analizu varijantnih rešenja grejanja grada Požarevca u slučaju gašenja blokova TE Kostolac A1 i A2, s obzirom da TEKO A osim električne energije, proizvodi i toplotnu energiju za daljinsko grejanje celokupne teritorije Požarevca.

Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji tendera, termoelektrana Kostolac A je kroz niz poslednjih analiza koje su za nju rađene, kao i u dosadašnjim planovima EPS-a, predviđena za rekonstrukciju i prilagođavanju novim zahtevima po pitanju zaštite životne sredine, kako bi mogla nesmetano da radi i u narednom periodu.

Međutim, odlaganje i nemogućnost blagovremene realizacije poboljšanja rada blokova TEKO A1 i A2 i preduzimanja mera zaštite životne sredine, dovela je do potrebe ponovnog preispitivanja realizacije projekata rekonstrukcije blokova na ovoj lokaciji u sadašnjim uslovima.

- Sa druge strane, nametnuti ciljevi na nivou Energetske zajednice kao što su povećano učešće obnovljivih izvora energije, povećanje energetske efikasnosti i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, i rešenost Srbije da doprinose ciljevima, što se može videti kroz radne verzije dokumenata Integrisanog nacionalnog energetskog klimatskog plana (INEKP) i Strategije razvoja energetike RS do 2040. godine, koji su u završnoj fazi izrade, mogu dovesti do promene planova po pitanju daljeg rada termoelektrane Kostolac A. Tačnije, smanjenje korišćenja lignita u proizvodnji električne i toplotne energije može dovesti do odluke gašenja blokova A1 i A2 - kaže se u dokumentu.

Napominje se da u tom slučaju Požarevac, Kostolac i okolna seoska naselja mogu ostati bez jedinog izvora snabdevanja toplotnom energijom za grejanje. Takođe, upozorava se, gašenje TEKO A bi i TE Kostolac B ostavilo bez startne pare i mogućnosti startovanja blokova TEKO B1 i B2 u slučaju kada oba bloka nisu u radu.

- Iz ovih razloga neophodno je uraditi tehnoekonomsku analizu koja bi dala optimalno varijantno rešenje za rešavanje navedenog problema - navodi se u dokumentu.
Varijantna rešenja koja treba analizirati i porediti su:

Varijanta 1: Rekonstrukcija postojećih kotlova K1 i K2 i pomoćnih postrojenja bloka TEKO A1 za proizvodnju toplotne energije za grejanje Požarevca, Kostolca, i okolnih sela i tehnološke pare za startovanje blokova TEKO B1 i B2.

Varijanta 2: Rekonstrukcija turbinskih postrojenja TEKO B1 i B2 za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije za grejanje Požarevca, Kostolca i okolnih sela, izgradnja pomoćne kotlarnice za startnu paru za ove blokove.

Varijanta 3: Izgradnja novih gasnih kotlova na lokaciji TEKO A, za potrebe obezbeđivanja toplotne energije za grejanje Požarevca, Kostolca i okolnih sela i tehnološke pare za startovanje blokova TEKO B1 i B2

Varijanta 4: Izgradnja kotlova na biomasu na lokaciji TEKO A, za potrebe obezbeđivanja toplotne energije za grejanje Požarevca, Kostolca i okolnih sela i pomoćne kotlarnice za tehnološku paru za startovanje blokova TEKO B1 i B2

Varijanta 5: Izgradnja nove kotlarnice na lokaciji TEKO A koja bi se sastojala od vrelovodnih kotlova za sagorevanje uglja za sistem daljinskog grejanja i parnog kotla na gas/gasno ulje ekstra lako za sistem daljinskog grejanja i potrebe starta blokova TEKO B.

Navodi se da analiza treba da sadrži sledeće stavke: dostupnost i sigurnost nabavnog tržišta energenata (biomasa, gas, ugalj, drugo), uvozna zavisnost/nezavisnost (od energenata), mogućnost iskorišćenja postojeće opreme na lokacijama TEKO A i B, izbor najefikasnijeg tehničko-tehnološkog rešenja, sigurnost snabdevanja toplotnom energijom, izbor optimalnog ekonomsko-finansijskog rešenja, specifične investicije (evra/MWt), kao i izbor optimalnog ekološkog rešenja i uticaja na životnu sredinu.

Pre ulaska u dublju analizu potrebno je sagledati resursne i prostorne mogućnosti i ograničenja lokacija za izgradnju postrojenja koje bi preuzele funkciju proizvodnje toplotne energije i proizvodnju startne pare u slučaju gašenja TEKO A. Potrebno je sagledati i prostorne dispozicije budućeg postrojenja, utvrditi osnovne funkcionalne i tehnološke karakteristike postrojenja, uslove eksploatacije, sagledati potrošački konzum za toplotnom energijom i dinamiku porasta konzuma.

Projekcije se rade za period izgradnje toplotnog izvora, plus 30 godina rada.

Tender je otvoren do 24. avgusta, detaljnije OVDE.

Termoelektrana "Kostolac A" locirana je u neposrednoj blizini grada Kostolca na desnoj obali Dunava. Termoelektrana "Kostolac A", ukupno bruto snage 310 MW, sastoji se od 2 bloka: 100 MW i 210 MW, pušteni u pogon redom 1968. (rekonstruisan 2007.) i 1980 godine. Blokovi su projektovani za rad u baznom dijagramu opterećenja EES-a. Bitna činjenica je da su blokovi rekonstruisani u pogledu mogućnosti za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije.

Inače, sudbina TE Kostolac A, ali i još nekih termoblokova u Srbiji, menjala se tokom prethodnih godina kroz različite strategije, ciljeve i planove. Tako je 2015. iz EPS-a poručeno da neće biti gašenja termoelektrana do 2023. godine i da je u planu modernizacija kapaciteta, da bi dve godine kasnije kroz državnu strategiju razvoja energetike do 2025. godine bilo planirano gašenje osam termoblokova, među kojima i TEKO A1 i A2.

Najzad, 2020. je saopšteno da Elektroprivreda Srbije namerava da produži životni vek Termoelektrane Kostolac A za 15 godina, do 2038. godine, ugradnjom opreme za odsumporavanje dimnih gasova koja će smanjiti štetne emisije sumpor-dioksida ispod limita dozvoljenog u EU.

Termoelektrana "Kostolac A", ukupno bruto snage 310 MW, sastoji se od 2 bloka od 100 MW i 210 MW, koji su rekonstruisani za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije.

B. Petrović
Komentari
Vaš komentar

Top priče

18.04.2024.  |  Industrija, Finansije

Stižu novi lovci na srpsko zlato - Australijski Strickland Metals kupio rudarski projekat na planini Rogozna

Strickland Metals ušao je u "unosnu srpsku zlatnu igru" nakon što je izdvojio 37 miliona dolara za kupovinu projekta Rogozna koji se može pohvaliti ogromnim resursom od 5,44 miliona unci zlatnog ekvivalenta (oko 170 tona), pišu australijski mediji. Australijski gigant Strickland Metals Limited bavi se otkrivanjem mineralizovanih sistema "svetske klase" sa fokusom na zlato i bakar. Kako navode mediji, za projekat zlata Rogozna Strickland

Izdvajamo još...

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.