NavMenu

Arsić: Najavljeno povećanje plata i penzija neprimereno trenutnim ekonomskim okolnostima u Srbiji, inflacija bi mogla da iznosi 12%

Izvor: Beta Četvrtak, 23.06.2022. 13:02
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Borislav Bajkic/shutterstock.com)Ilustracija
Najavljeno povećanje plata u javnom sektoru i penzija nije primereno aktuelnoj fiskalnoj poziciji Srbije, niti kretanjima u oblasti inflacije, zbog čega bi trebalo odustati od tog predloga, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i glavni urednik publikacije "Kvartalni monitor" Milojko Arsić.

- Deficit Srbije nije mali, jer postoji čitav niz faktora koji mogu da utiču na njegovo povećanje u narednom periodu, poput rasta kamatnih stopa, troškova za saniranje problema u energetici, rasta BDP-a koji će biti verovatno sporiji ove, a možda i sledeće godine, što sve to utiče na povćanje fiskalnog deficita - rekao je Arsić novinarima na predstavljanju novog broja "Kvartalnog monitora" koji izdanju Ekonomski fakultet i FREN.

Iako predlog još nije usvojen, a najavljene su i konsultacije Vlade Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom u vezi sa tim, Arsić je ukazao da u trenutnim okolnostima nije dobro da se dodatno povećavaju rashodi za plate i penzije.

- Mislim da bi bilo dobro da se za sada odustane od tog predloga i primeni švajcarska formula, da što više pokuša da se obori inflacija, a eventualno da se, ukoliko bude bilo prostora, da jednokratna pomoć penzionerima - naveo je Arsić.

On je objasnio da bi, imajući u vidu sadašnji rast plata i inflaciju, moglo da se očekuje da primenom švajcarske formule penzije u narednoj godini porastu za oko 12%.

- Bilo bi mnogo bolje da se u ovakvim oklonostima primeni švajcarska formula i da se onda potrudimo da u narednoj godini rast inflacije bude manji - rekao je Arsić.

Kako je naveo, na taj način bi moglo i da se obezbedi određeno realno poboljšanje standarda gradajna.

- Ovako, sa stanovišta suzbijanja inflacije, i sama najava rasta plata i penzija povećava inflaciona očekivanje, jer većina privrednika to percipira kao signal da će inflacija biti realativno visoka u narednoj godini i onda u svojim poslovnim odlukama planiraju povećanje cena, koje će ako se dogodi značiti uvećanje agregatne tražnje, a istovremeno će to podstaći zahteve drugih da se povećaju njihova primanja - rekao je profesor Arsić.


Inflacija u Srbiji u ovoj godini mogla bi da iznosi 12%

Inflacija će u Srbiji biti veća i dugotrajnija nego što se do sada predviđalo, a u ovoj godini bi mogla da dostigne 12 odsto, izjavio je Milojko Arsić.

- Očekujem da se rast inflacije produži i na drugu polovinu ove godine. Mislim da bi mogla da se očekuje inflacija od 12% u Srbiji u ovoj godini. Postoji i velika neizvesnost šta će se dogoditi sa tržištem hrane i energenata, metala, ali je izvesno da je za smirivanje inflacije potrebno da se preduzmu restriktivne mere monetrane i fiskalne politike, što znači da se povećaju kamatne stope, da se povlači novac, odnosno da se smanjuje količina novca i fiskalni deficit - kazao je Arsić.

Prema njegovim rečima, visina inflacije će zavisiti i od toga šta će se uraditi sa cenama energenata, koje su u Srbiji u prethodnom periodu porasle znatno manje nego u EU, a nije sigurno kada i za koliko će biti povećanje.

Naveo je da bi, ukoliko bi se cene gasa podigle na nivo cena koje se plaćaju pri uvozu i ukoliko bi se cena struje uskladila sa troškovima, Srbija bi imala dodatno povećanje inflacije.

- Vlada bira da li ćemo imati inflaciju, ili će rasti dugovi. Mi smo u oblasti energetike ograničili cene, ali posledica toga jeste da ima veliki rast dugova u javnim preduzećima, pre svega u Srbijagasu i EPS-u - rekao je on.

Podsetio je da je visoka inflacija globalni trend koji je započet još sredinom 2021, a sad je naročito pojačan nakon izbijanja rata u Ukrajini.

Inflacija u Srbiji je tokom 2022. ubrzavala iz meseca u mesec i prema majskim podacima međugodišnji rast cena iznosio je 10,4%.

Kako je istakao, dve trećine poskupljenja prosečne potrošačke korpe u Srbiji u proteklih godinu dana može se pripisati rastu cena hrane i naftnih derivata, ali se u poslednjih nekoliko meseci rast cena postepeno širi i na ostale proizvode.

Arsić je naveo da je jedna od karakteristika privrednih kretanja u Srbiji, ali i u Evropi, od početka ove godine da se performanse većine važnih parametara privrede pogoršavaju.

- U Srbiji, kao i u drugim zemljama u Evropi je, pored ubrzavanja inflacije, došlo do značajnog usporavanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), a povećani su deficiti u trgovini i tekućim plaćanjima sa svetom - kazao je on.

Jedina oblast gde Srbije i dalje ima, kako je naveo, solidne performanse, jeste tržište rada, jer je i dalje relativno visok međugodišnji rast zaposlenosti i plata, ali ukoliko se posmatra stanje u odnosu na poslednji kvartal prethodne godine i tu se vidi stagnacija.

- Još uvek postoji velika neizvesnost u pogledu toga kakvi rezultati bi mogli da se ostvare u ovoj godini po pitanju rasta BDP-a. Veliki broj faktora koji utiče na stopu rasta BDP-a je dosta neizvestan. Nije sigurno kako će se razvijati kriza koja je posledica rata u Ukrajini, kakve će biti cene energenara, a Srbija ima i specifične probleme po pitanju sektora energeneta za koje se ne zna na koji način će biti razrešeni - kazao je profesor Ekonomskog fakulteta.

Dodao je da će povećanje kamatnih stopa u Srbiji i svetu izvesno dodatno usporiti rast privrede, iako za sada nije poznata dinamika povećanja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke.

- Ukoliko uzmemo sve faktore koji bi mogli da utiču na usporavanje i ubrzavanje rasta BDP-a, onda bi naša procena bila da bi Srbija mogla da se očekuje privredni rast od oko 3% u ovoj godini - rekao je on.

Naveo je da iza kočenja privrednog rasta stoje snažno usporavanje investicija i pogoršanje neto izvoza koji će najverovatije biti nešto trajnije prirode.

- Zbog toga smatramo da privreda sad ulazi u period niskog rasta ili stagnacije. Uzimajući u obzir lošije rezultate od očekivanja iz prvog kvartala, ali i brojne neizvesnosti s kojima će se privreda Srbije suočavati tokom godine - kazao je Arsić.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.04.2024.  |  Građevina, Saobraćaj

Najavljen tender za prvu deonicu brze pruge Beograd-Niš od Velike Plane do Paraćina

Delegacija Evropske unije u Srbiji najavila je raspisivanje tendera za izgradnju jednog dela brze pruge Beograd-Niš za 1. jul ove godine. Naručilac posla je Infrastruktura železnice Srbije, a tender se odnosi na deonicu Velika Plana-Paraćin. Kako je navedeno u prethodnom obaveštenju o raspisivanju tendera, pruga Beograd-Niš dužine 230 km je strateška za državu i njenu povezanost sa evropskim železničkim mrežama, a troškovi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.